Bosna i Hercegovina je u septembru ove godine pristupila Partnerstvu za otvorenu vlast i time postala 65. zemlja članica. Hrvatska je svoje članstvo povrdila tri godine ranije. O Akcionom planu za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, koji BiH tek treba da izradi, kao i o iskustvu Hrvatske u tom polju, o pitanjima transparentosti i pristupa informacijama, razgovarali smo sa Dubravkom Bevandić, voditeljicom Službe za zaštitu prava na pristup informacijama. 

Foto: Analitika

Hrvatska je članica Partnerstva za otvorenu vlast od 2011. godine. Kakvo je vaše dosadašnje iskustvo?

Republika Hrvatska poslala je krajem kolovoza 2011. godine službeno pismo namjere sudjelovanja u Partnerstvu za otvorenu vlast i time je preuzela obvezu izraditi nacionalni akcijski plan. Odlukom Vlade od 26. siječnja 2012. uspostavljen je Savjet inicijative Partnerstva za otvorenu vlast, koji čine predstavnici državnih, lokalnih i regionalnih vlasti, organizacija civilnog društva, akademske zajednice i medija. Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2012.-2013., koji je Vlada Republike Hrvatske prihvatila na sjednici održanoj 4. travnja 2012., izrađen je na temelju održanih javnih savjetovanja, rasprava na sjednicama Savjeta te očitovanja pristiglih od tijela državne uprave koja su određena kao nositelji i sunositelji mjera.

Svrha Akcijskog plana 2012.-2013. bila je povećati kvalitetu i djelotvornost upravljanja javnim resursima provedbom mjera u područjima fiskalne transparentnosti, pristupa informacijama, korištenja informacijskih tehnologija te sudjelovanja građana u oblikovanju javnih politika. Izvješće o provedbi akcijskog plana Partnerstva za otvorenu vlast je pokazalo da su ostvareni rezultati u području unaprjeđenja savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i prava na pristup informacijama (primjerice donesen je novi Zakon o pravu na pristup informacijama, dopunom Poslovnika Vlade Republike Hrvatske u članku 30. stavku 4. propisano je da se prilikom upućivanja u proceduru Vlade, uz nacrt prijedloga zakona, drugih propisa i akata, prilažu i izvješća o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću, ukoliko su takva savjetovanja bila provedena, u skladu s posebnim propisom, odnosno Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, ostvaren je napredak u broju provedenih savjetovanja, ali i većem interesu javnosti za sudjelovanje u procesima oblikovanja javnih politika i dr.) Iz navedenog je vidljivo da su postignuti određeni rezultati, ali je potrebno ulagati dodatne napore kako bi došlo do transparentnosti i otvorene vlasti. Stoga je Vlada Republike Hrvatske usvojila Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast za razdoblje 2014.-2016. na sjednici održanoj 10. srpnja 2014. godine.

Novim Akcijskim planom predviđena je provedba 16 mjera i 46 provedbenih aktivnosti koje će do 2016. provesti 20 državnih tijela i to na 4 ključna područja poboljšanje zakonskog okvira za ostvarivanje prava na pristup informacijama, proaktivna objava informacija i otvaranje podataka, transparentnost rada javne uprave, s naglaskom na fiskalnu transparentnost i sudjelovanje javnosti u oblikovanju i provedbi javnih politika.

Koje vrste informacija su danas transparentnije i dostupnije građanima, u odnosu na period prije 2011. godine?

Danas su dostupnije, na internetskim stranicama, primjerice zakoni i ostali propisi, opći akti i odluke, savjetovanja za nacrte zakona i drugih propisa, izvješća o provedenim savjetovanjima, godišnjim planovima, programima, strategijama, izvještajima o radu, proračunu, informacija o dodijeljenim potporama, donacijama, informacije o unutarnjem ustrojstvu tijela javne vlasti, podacima za kontakt, informacija o postupcima javne nabave, obavijesti o raspisanim natječajima, obavijesti o načinu ostvarivanja prava na pristup informacijama i ponovnoj uporabi informacija, kontakt podaci službenika za informiranje, visine naknade za pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija i dr.

Koje su to informacije koje su još uvijek nedostupne? Koje vrste informacija savjetujete da ne bi trebale biti transparentne uopšte?

Neovisno od obveznih informacija koje su propisane Zakonom o pravu na pristup informacijama, tijela javne vlasti mogu samoinicijativno objavljivati informacije o uslugama, informacije koje su važne za ostvarivanje određenih prava građana, uređenje naselja, komunalnu djelatnost, zaštitu okoliša, informacija za koje uoče da ih veći broj građana traži i sl. Informacije koje bi trebale biti nedostupne su klasificirane informacije, poslovne tajne, osobni podaci primjerice koji su sadržani u različitim registrima, osobni podaci maloljetnih osoba, podaci o zdravlju i ostale osobni podaci koje spadaju u tzv. osjetljive osobne podatke.

Na jednoj od sesija konferencije Proaktivna transparentnost, spominjali ste analizu sadržaja internetskih stranica županija u Hrvatskoj. Do kakvih ste rezultata došli? Šta je to čemu županijske stranice posvećuju pažnju u smislu transparentnosti?

Digitalni informacijsko-dokumentacijski ured Vlade Republike Hrvatske (dalje: Digitalni ured) proveo je analizu sadržaja stranica svih hrvatskih jedinica lokalne (općine i gradovi) i područne (županije) samouprave (428 općina, 127 gradova, 20 županija i Grad Zagreb sa statusom županije). Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13), u članku 10., taksativno nabraja koje su informacije u obvezi sva tijela javne vlasti objavljivati (osim ako ne postoje zakonska ograničenja). Digitalni ured je odredio 20 kategorija, odnosno vrsta informacija i dokumenata, čije se prisustvo odnosno odsustvo utvrdilo za svaku pojedinu jedinicu, a također su u istraživanju dodatno analizirani i postojanje dodatnih sedam elemenata, koji se mogu smatrati standardnim sadržajem internetskih stranica jedinica lokalne samouprave u EU državama članicama.

Najviši rezultati su zabilježeni pri objavljivanju osnovnih informacija vezanih uz ustrojstvo jedinica i kontakt podatke i to u 100% gradova i županija i 95% općina. Nadalje, informacije o ostvarivanju prava na pristup informacijama je objavilo 74% gradova i županija i 45% općina. Službena glasila su objavila 83% gradova i županija i 45% općina. Statuti jedinice i poslovnici vijeća tj. skupštine su objavljeni u preko 80% slučajeva u gradovima i županijama (statut – 89%, poslovnik – 81%), odnosno 75% (statut) i 62 % (poslovnik) za općine. Proračun za tekuću godinu objavljen je u 85% gradova i županija, odnosno 63% općine. Izvješće o izvršenju proračuna je objavljeno u 60% gradova i županija i 47% općine. Prostorni plan je objavljen u 93% u gradovima i županijama i 71% u općinama. Informacija koje se odnose na sjednice predstavničkih tijela, dnevne redove sjednica su objavljivani na 79%, (gradovi i županije) i tj. 45%, (općine) a zapisnici na 59%, tj. 29% internetskih stranica. U slučaju objavljivanja informacija o javnoj nabavi i raznim natječajima, rezultati su bili iznad 98% za gradove i županije, odnosno 86% za općine. Natječaje i potpore su objavili 98,60 % gradova i županija i 86,6% općine. Vezano za objavljivanje prijedloga i nacrta akata je niži postotak tako da je 35% gradova i županija i 5% (općina) objavilo prijedloge i nacrte akata. Informacije o EU, objavljene na 31% stranica gradova i županije, odnosno 7% općinskih.

Koje su preporuke za Bosnu i Hercegovinu koja tek treba da izradi prvi akcioni plan?

Preporuka je da se Bosna i Hercegovina treba držati pravila koje postavlja inicijativa Partnerstva za otvorenu vlast. Također je preporuka je da se formira Savjet ili drugo tijelo koje će uključivati predstavnike vlasti (državnih i lokalnih), organizacija civilnog društva, akademske zajednice i medija. U proces izrade prijedloga Akcijskog plana za provedbu inicijative uključiti širu zainteresiranu javnost (javne rasprave, internetsko savjetovanje). Partnerstvo za otvorenu vlast je multilateralna inicijativa čiji je cilj osigurati konkretan napredak na području transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti, uključivanja i osnaživanja građana i civilnoga društva, borbe protiv korupcije te korištenja novih tehnologija za poboljšanje kvalitete usluga koje javna uprava pruža građanima, a aAkcijski planovi se analiziraju uz primjenu SMART metodologije (Specific, Measurable, Actionable, Relevant, Time-bound). Stoga mjere trebaju doprinijeti konkretnom napretku na području transparentnosti, a jedan od izazova koje je uočen na Konferenciji u Sarajevu je da nadležna tijela ne objavljuju izvješća o prihvaćenim i neprihvaćenim prijedlozima, nakon provedenih javnih rasprava pa bi akcijski plan kao jednu od aktivnosti mogao imati jačanje u području savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. 

Intervju sa Dubravkom Bevandić urađen je u sklopu konferencije "Proaktivna transparentnost javnih organa u BiH", održanoj 21. oktobra 2014. u Sarajevu.