Kleveta i SLAPP tužbe bile su teme konferencije Vijeća Evrope 'Kleveta u Bosni i Hercegovini – Utjecaj na slobodu izražavanja i slobodu medija'.

foto: BH novinari

Broj krivičnih prijava za klevetu u bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj, do početka ljeta ove godine, iznosio je više od 200. Među prijavama, jedna četvrtina su bile prijave protiv novinara.

Takve podatke predstavio je Igor Ličina, službenik za pitanja osnovnih sloboda u Misiji OSCE-a, na konferenciji „Kleveta u Bosni i Hercegovini – Utjecaj na slobodu izražavanja i slobodu medija“ koja je održana u Sarajevu, u organizaciji Vijeća Evrope, Evropske unije i Švedske agencije za međunarodni razvoj SIDA.

Teme konferencije bile su analiza pravnih slučajeva klevete u Bosni i Hercegovini u periodu 2020-2025., te fenomen strateških tužbi protiv javnog učešća (strategic lawsuits against public participation – SLAPP tužbe) i važeći standardi Vijeća Evrope i Evropske unije za prevenciju i suzbijanje zloupotrebe sudskih postupaka radi gušenja slobode izražavanja.

Ličina, koji je bio jedan od učesnika panela posvećenog kleveti, govorio je o iskustvima u praćenju krivičnih predmeta klevete, kojih, kako je rekao, nema mnogo, ali ima dosta krivičnih prijava koje su podnesene tužilaštvima u entitetu Republika Srpska.

„Ono što je dobra okolnost u svemu tome je da je jedan značajan broj tih predmeta odbačen već u ranoj fazi, prije podizanja optužnice“, kazao je Ličina.

Za sad je, kako je dodao, samo jedna potvrđena optužnica, ali nije u pitanju novinar.

Misiji OSCE-a su, kako je dodao, u posebnom fokusu krivične prijave protiv novinara, protiv branitelja ljudskih prava, a OSCE, kao i sve ostale međunarodne organizacije, pogotovo Vijeće Evrope, Evropska unija, Ujedinjene nacije, zagovaraju dekriminalizaciju.

Podsjetio je da je Bosna i Hercegovina bila prva zemlja u ovom dijelu Evrope koja je dekriminalizovala klevetu još prije više od 20 godina, a povratak krivičnog djela klevete međunarodne organizacije su, kako je istakao, doživjele kao veliki korak unazad.

„Ono što mi sa svoje strane možemo, s obzirom da nisu uspjeli napori da se zaustavi taj korak, jeste da budemo prisutni na svakom suđenju, pogotovo, opet kažem, kad su u pitanju novinari, kad su u pitanju branitelji ljuskih prava, organizacije civilnog društva, ali i svi ostali zato što ovo nije problem samo za medijsku zajednicu, iako je kod novinara to neuporedivo veći problem. Stav je OSCE-a i svih drugih međunarodnih organizacija da niko ne treba biti krivično progonjen ili krivično kažnjavan zbog napisane ili izgovorene riječi“, naglasio je Ličina.

Prijava kao vrsta institucionalnog pritiska

Brojka od 200 krivičnih prijava za klevetu je, prema mišljenju Borke Rudić, generalne tajnice Udruženja BH novinari, velika i predstavlja vrstu institucionalnog pritiska. Ipak, kako je kazala, postoji mogućnost borbe protiv klevete, odnosno postoji zakonska mogućnost da se osporava kleveta koja je krivično djelo.

„Ono što možda treba da iskoristimo kao novinarska zajednica ovu situaciju u Republici Srpskoj gdje su povučeni brojni zakoni koji su doneseni u periodu od marta 2023. do sada, da probamo da utičemo na Vladu Republike Srpske, da pregovaramo s njima, da se povuče i taj sporni član koji tretira klevetu kao krivično djelo“, rekla je Rudić.

Rudić je u vezi sa klevetom istakla problem cenzure i samocenzure te naglasila da su imali nekoliko prijava od novinara koji su prijavili da osjećaju pritisak da ublažavaju sadržaj zbog straha od tužbi za klevetu.

„One su bile takve da nismo mogli s njima ići u javnost, ali je činjenica da većina novinara, naročito u Republici Srpskoj, unaprijed razmišlja kako će kreirati određene medijske sadržaje i da li način na koji pišu može uticati na to da se podnese krivična prijava protiv njih kao autora i protiv medija u kojem rade“, izjavila je Rudić.

Njeno je mišljenje da je, bez obzira što nema velikog broja krivičnih prijava za klevetu na osnovu Krivičnog zakonika Republike Srpske, postignut efekat utišavanja novinara u entitetu Republika Srpska, ali i u drugom dijelu BiH, budući da se taj zakon ne odnosi samo na teritorij jednog entiteta, već na cijelu Bosnu i Hercegovinu, ali i sve države tamo gdje se objavljuju tekstovi koji bi mogli biti procijenjeni kao klevetnički u skladu sa Krivičnim zakonikom Republike Srpske.

Ona je na panelu posvećenom kleveti govorila o građanskim postupcima za klevetu, kojih, kako je kazala, u BiH ima jako puno. Udruženje BH novinari nema tačan broj ovih postupaka, ali je kazala da 30-ak slučajeva ovo udruženje procesuira kroz Liniju za pomoć novinarima, ne samo kod sudova u Bosni i Hercegovini, već imaju i predstavku za slobodu izražavanja kod Evropskog suda za ljudska prava.

„To je jako veliki broj, ne samo s aspekta Udruženja i kapaciteta da plaćamo advokate i vodimo te sudske postupke. To je veliki broj zato što svi ti postupci traju od četiri do pet godina, do pravosnažne presude, iscrpljuju se novinari, iscrpljuju se mediji, oni ne rade svoj posao, iscrpljuje se Linija za pomoć novinarima u smislu da smo veliki broj kapaciteta okrenuli na te postupke za klevetu umjesto da podnosimo krivične prijave protiv napadača na novinare“, istakla je Rudić.

Iako je, kako je dodala, manji broj tužbi za klevetu nego što je to bilo prije deset godina, istakla je problem da veliki broj političara optužuje novinare za klevetu na društvenim mrežama bez ikakvih sudskih odluka. Takođe, kazala je i da su advokati počeli da prijete novinarima tužbama za klevetu, traže skidanje sadržaja prije nego što je pokrenuta tužba i što je pokrenut sudski postupak.

Rudić je istakla i da pojedine sudije u BiH, koji sude u građanskim postupcima za klevetu, sve više primjenjuju praksu Evropskog suda za ljudska prava, kao i da se primjenjuju odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje omogućavaju zaštitu slobode izražavanja u javnom interesu.

„Vrlo često su te odluke Ustavnog suda dali vraćanje na ponovni postupak gdje se slučaj riješi u korist novinara ili odluka da je prekršeno pravo na slobodu izražavanja novinarima tako da se uglavnom ti slučajevi rješavaju u korist slobode izražavanja i samih novinara i medija“, naglasila je Rudić.

Osigurati zaštitu novinarima

Konferencija je, prema riječima Vahagna Muradyana, zamjenika šefice kancelarije Vijeća Evrope u Sarajevu, pružila priliku da se razgovara o slobodi medija i načinu na koji Vijeće Evrope, medijski profesionalci i profesionalci u pravnoj profesiji, tretiraju pitanje klevete i pitanje SLAPP tužbi, odnosno strateških tužbi u svrhu suzbijanja slobode medija.

„U ovome polju postoje dva okvira koja Vijeće Evrope koristi za diskutiranje i saradnju po pitanju SLAPP-a i po pitanju slobode medija. Prvo, postoji precendetno pravo koje se odnosi na Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava. Takođe, postoje preporuke Komiteta ministara Vijeća Evrope u pogledu SLAPP tužbi“, izjavio je Muradyan.

„Konačni cilj konferencije i naših aktivnosti jeste osigurati zaštitu novinarima, ojačati saradnju i unaprijediti zaštitu ljudskih prava u cjelini“, rekao je.

Uprkos alarmima bosanskohercegovačke medijske zajednice, osuda Evropske unije, Vijeća Evrope, Sjedinjenih Američkih Država te ambasada kao i međunarodnih novinarskih organizacija, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim se kriminalizuje kleveta je usvojen 20. jula 2023. godine, a izmjene su stupile na snagu 26. augusta 2023.

Izvještaj Balkanske mreže za razvoj civilnog društva o SLAPP tužbama od prošle godine pokazao je da je u Bosni i Hercegovini tokom 2023. prijavljeno 53 takvih tužbi. SLAPP tužbe koje su u BiH pokrenute 2022. i 2023. godine označene su kao jedna od najvećih prijetnji slobodi izražavanja što, kako je navedeno u ovom izvještaju, dokazuju neutemeljene tužbe protiv medija i aktivista. Takođe, istaknuto je i da se broj SLAPP tužbi u BiH povećao nakon što je ponovo kriminalizovana kleveta u bh. entitetu Republici Srpskoj.