Novinarski posao kao najbolji vid otpora.

Foto: Selma Fukelj

Izmjene Krivičnog zakonika RS-a kojim se kriminalizuje kleveta su stupile danas na snagu. Izmjene su usvojene 20. jula na sjednici Narodne skupštine RS, a 18. avgusta u Službenom glasniku RS je objavljen Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS koji je potpisao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Kleveta je u Republici Srpskoj postala krivično djelo 22 godine nakon što je ona bila dekriminalizirana u tom entitetu.

Međunarodne organizacije, organizacije civilnog društva i mediji protivili su se izmjenama, upozoravajući da će one narušiti slobodu izražavanja u RS-u ali i u cijeloj zemlji i naročito uticati na medije i aktere civilnog društva. Novinari su održavali proteste, napuštali javne rasprave koje su održane povodom nacrta i predavali zahtjeve da se izmjene povuku. Klub Bošnjaka u Vijeću naroda je podnio i veto na izmjene, ali je Ustavni Sud Republike Srpske 8. avgusta donio rješenje kojim nije utvrđena povreda vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka u predloženim zakonskim izmjenama.

''Žalosno je što vlast nije čula dio medijske zajednice i njihove apele za spas svakako krhkih medijskih sloboda. Iako sam saglasan sa namjerom o uređenju medijskog prostora, ovaj recept vlasti u Republici Srpskoj vidim kao duboko pogrešan. Uz to, on je i obmanjujući, jer teško da će jedna vlast samostalno urediti medijski prostor na fer i pošten način. Nisam siguran da imamo vlast koja je spremna medijima obezbijediti potpunu slobodu, stabilan način finansiranja i sigurno okruženje za rad bez političkih pritisaka'', govori Mladen Vujinović, novinar N1 televizije iz Banjaluke.

Prema ovim izmjenama svjesno iznošenje ili prenošenje neistinitih tvrdnji koje mogu naškoditi časti ili ugledu neke osobe je krivično djelo za koje su predviđene novčane kazne od 1000 do 3000 BAM. Ukoliko se ovo djelo čini na način da postaje dostupno većem broju lica – putem medija, društvenih mreža, javnih skupova – kazne su između 2.000 do 5.000 BAM, a ukoliko dovedu do teških posljedica za oštećenog, kazne su od 3.000 do 6.000 BAM. Novčane kazne od 1000 do 6000 BAM su predviđene i za iznošenje informacija iz ličnog i porodičnog života nekog lica koje mogu naškoditi časti ili ugledu, a koje nisu činjenice od opravdanog interesa. Za neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka koje može imati posljedice po lični život osobe na koje se one odnose, pored novčane kazne moguća je i kazna zatvora do dvije godine, a ukoliko dođe do težeg narušavanja zdravlja tog lica, predviđena zatvorska kazna je od jedne do pet godina. 

Kako će uticati na rad medija?

Novinari u Republici Srpskoj različitog su mišljenja na koji način će kriminalizacija klevete uticati na medijsku zajednicu. Iako govore da ih kriminalizacija klevete neće zaustaviti u izvještavanju o korupciji, zloupotrebama u vlasti, kršenju ljudskih prava, ipak smatraju da ove izmjene mogu otežati njihov rad na način da će teže dolaziti do sagovornika i da će dobivati veći broj prijetnji da će biti tuženi za klevetu. Pojedini spominju i povećanu samocenzuru ali i izazove da objave ''tajne'' dokumente i snimke.

“Smatrao bih i ličnim i profesionalnim porazom da nove zakonske odredbe, kojim se kriminalizuje kleveta, utiču kako na moje pisanje, tako i na javno iznošenje činjenica i stavova u javnom prostoru. Takođe smatram da ako uplašeni ovim represivnim udarom na slobodu izražavanja zaćutimo, tek tada ćemo i kao novinari i kao građani biti poraženi. Naravno, kada ovo kažem, svjestan sam mogućih posljedica u vidu propisanih kazni, ali će posljedice za čitavo društvo biti mnogo gore ako nas ućutkaju’’, govori banjalučki novinar Miljan Kovač.

Mladen Vujinović, Novinar N1, kaže da kriminalizacija neće uticati na njegov rad, ali opasnost ipak vidi u mogućim obračunima vlasti sa medijima.

“Ipak mislim da kriminalizacija klevete može i hoće biti alat u rukama vlasti za obračun sa dijelom medija koji im nisu po volji. To vidim kao potencijalnu opasnost po dio medijske zajednice, budući da će ti krivični postupci trajati dugo i da će biti opterećujući zbog činjenice da će medijski radnici i mediji biti suočeni sa različitim blokadama, pretresima, izuzimanjem dokumentacije, opreme za rad, blokadama računa”, kaže Vujinović.

Novinarka iz Doboja Vanja Šunjić govori da tokom čitavog procesa usvajanja izmjena nije vjerovala da je moguće da se one usvoje, iako je kaže odrasla u jednom nedemokratskom društvu i autokratiji.

“Ne želim pristati na cenzuru, ali sam sasvim sigurna da će podsvjesna autocenzura u meni djelovati svaki put kada želim da objavim nešto što bi moglo na bilo koji način da ošteti redakcije sa kojima sarađujem, moje urednike i urednice, kolege i kolegice i da iscrpljuje naše kapacitete i materijalne resurse. Ono čemu se nadam jeste da ćemo se moje kolege i kolegice i ja dodatno okrenuti socio-ekonomskoj zbilji Bosne i Hercegovine, te da ćemo na jedan novi način ogoljavati sistem u kojem živimo’’, smatra Šunjić.

Učestale tužbe za klevete i prijetnje da će se tužbe podići

Novinari i novinarke u Bosni i Hercegovini već su se, nažalost, navikli na tužbe za klevetu ili prijetnje tužbama, a pojedini sagovornici govore da su više puta tuženi. Istraživanja su pokazala da su tužbe za klevetu u Bosni i Hercegovini do sada bile raspotranjen oblik pritiska na novinare i da ih često pokreću političari i osobe na pozicijama moći. Iako se nove izmjene odnose na sve građane, predstavnici međunarodnih organizacija i civilnog društva su upozoravali da one naročito mogu biti upotrebljene protiv ''neistomišljenika'', novinara, aktivista i predstavnika civilnog društva.

''Mislim da neće uticati na moj rad u smislu načina na koji radim priče. Mi na eTrafici se već odavno trudimo da pišemo tako kao da ćemo tekst da branimo na sudu. Ali bi mogao znatno da utiče u smislu da će druga strana, kojoj ne odgovara naše pisanje, postati agresivnija i spremnija da nas tuži”, govori Vanja Stokić, urednica eTrafike iz Banjaluke.

Njena redakcija povremeno dobiva prijetnje tužbama ako odbije da ukloni ili izmijeni neki tekst te smatra da će se sada osobe o kojima pišu laške odlučivati na taj korak.  

“A to znači više gubljenja vremena za nas, stresa i nerviranja. Ma koliko vi bili sigurni u svoje istraživanje, te stvari ne mogu da vas ne nerviraju. U krajnjoj mjeri, to je odvlačenje nas od osnovnog posla, izvještavanja, jer ćemo morati da se bavimo advokatima, prikupljanjem dokaza, pripremanjem iskaza, čekanjem po sudnicama.... I u krajnjoj mjeri, manje novca, čak i
u slučajevima kad ne budemo osuđeni. Prosto je, ako manje radiš, manje novca i zarađuješ”, govori Stokić.

Dio izmjena koje su naročito problematične za istraživačke novinare jesu one koje predviđaju novčanu kaznu ili kaznu zatvora za neovlašteno objavljivanje spisa, portreta, fotografije, video-zapisa, filma ili fonograma ličnog karaktera, čije objavljivanje može imati štetne posljedice po lični život lica na koje se odnose navedeni dokumenti.

“O efektima i kako će se odraziti na sve nas, mislim da ćemo bolje znati nakon prvih krivičnih prijava. Nove izmjene Krivičnog zakonika uticat će mnogo na rad novinara. Za sada, koliko vidim, posebno će se odraziti na istraživačko novinarstvo i teme o korupciji, kriminalu i nezakonitim radnjama. Već mjesecima dobijamo prijetnje od osoba o kojima smo pisali da jedva čekaju ovaj zakon”, govori Đorđe Vujatović, novinar Gerila.info. Očekuje da će se on i kolege suočiti sa veliki brojem tužbi, te da će zbog lošeg pravosuđa koje je pod uticajem politike također biti predmet istražnih radnji.

Pitanje klevete za njega, ipak, nije toliko sporno koliko je dio koji se odnosi na zabranu objavljivanja dokumenata, fotografija, videa, bez odobrenja osoba na koje se ti zapisi odnose.

“Dakle, moraćemo od ljudi koji se bave kriminalnim radnjama tražiti odobrenje da iznosimo dokaze protiv njih. I meni kao i kolegama, predstoje dvije opcije: cenzura ili svjesno izlaganje krivičnom progonu, sa svim istražnim radnjama i posljedicama tog progona”, govori Vujatović.

Pitanje svih građana

Katarina Panić, novinarka iz Prijedora, podsjeća da kriminalizacija klevete se ne odnosi samo na medije već i na sve građane, a da su se do sada tužbe za klevetu pokretale i protiv onih na pozicijama moći.

“Ne mislim da će izmjena zakona uticati na moj rad u matičnoj kući i u drugim medijima s kojima sarađujem, jer bih time išla u prilog narativima široko rasprostranjenim nakon odluke vlasti u Republici Srpskoj da rekriminalizuje klevetu: da izmijenjeni zakon pogađa najviše ili čak isključivo medije i novinare i, što je još štetnije po javno mnijenje, da do sada nije ni postojala zaštita od klevete pred sudom”, kaže Panić.

Panić je pratila 12 predmeta klevete koji su se našli pred sudovima u Prijedoru od 2020: u devet slučajeva tužitelj je bio na poziciji moći, u a pet slučajeva je to bila i tužena strana, odnos koji joj je, kaže, s novinarskog stanovišta, daleko najzanimljiviji.

Novinari u RS-u i cijeloj BiH od izvještavanja odustati ne planiraju, a pojedini otpor upravo vide u profesionalnom obavljanju novinarskog posla.

“Istovremeno, još upornije i glasnije istrajavanje na istini, koja podrezumijeva razotkrivanje kriminala, korupcije, nepotizma i svih drugih devijacija u društvu posebno onih za koje odgovornost snosi upravo vlast koja bi da nas ućutka, najbolji je način otpora takvim namjerama. ... Ipak, ako nismo spremni, bez obzira na posljedice, istrajati na objektivnom informisanju i slobodnom iznošenju stavova, onda se ovim, novinarskim poslom, ne trebamo ni baviti”, govori Miljan Kovač.