Glavna vijest u svijetu u protekloj godini bila je početak rata u Ukrajini. Rusija je počela vojnu invaziju na tu zemlju 24. februara 2022. godine, nakon čega su mediji iz cijeloga svijeta izvještavali o ratu, a stotine novinara/ki je počelo da izvještava iz rata u Ukrajinu kako bi publici donijeli pravovremene i istinite informacije.

 

Prema izvještaju Međunarodne federacije novinara (IFJ) u Ukrajini je tokom prošle godine ubijeno 12 novinara, zbog čega je ta država postala najopasnija zemlja za novinare. Isti izvještaj pokazuje da je u svijetu tokom 2022. godine ubijeno 67 novinara i medijskih radnika na radnom zadatku, što je 30 posto više u odnosu na 2021.

 

Novinari su u toj ratom zahvaćenoj zemlji svjedočili ubistvima civila, granatiranjima bolnica i ratnim zločinima. Mstislav Černov, video novinar Associated Pressa, i fotoreporter te agencije Evgenij Maloletka bili su jedini međunarodni novinari koji su ostali u ukrajinskom gradu  Mariupolju, i dvije sedmice svjedočili njegovoj opsadi koju su vršile ruske snage. Njihovi snimci i fotografije bili su jedino što je u svijet stizalo iz Mariupolja. 

 

Reporteri bez granica (RSF) su 27. maja 2022. podnijeli petu žalbu glavnom tužiocu Međunarodnog krivičnog suda i glavnom tužiocu Ukrajine za ratne zločine u toj zemlji. Ista organizacija navodi da su do tog datuma, kada su podnijeli žalbu, registrovali više od 50 napada na novinare i medije. Njihova posljednja žalba odnosi se na 17 napada u koje je uključeno 70 novinara i tri medijske kuće, a ranije žalbe za ratni zločin RSF je podnosio 4., 16., 24. marta i 21. aprila.

 

Pored ubistava novinara koje je zablježio RSF, dokumentovana su i ranjavanja novinara, otmice, mučenja, pritvaranje, a napadi su se desili i na same medijske kuće, TV tornjeve, koji su uništeni ili oštećeni zračnim, raketnim napadima ili artiljerijskim bombardovanjem.

 

Godišnji pregled nasilja i zlostavljanja novinara i novinarki koji objavljuju Reporteri bez granica pokazuje da su trenutno pritvorena rekordna 533 novinara/ke širom svijeta. 

 

Rusko regulatorno tijelo za medije Roskomnadzor je na početku agresije na Ukrajinu upozorilo nezavisne novinske kuće u svojoj zemlji da ne izvještavaju negativno o ratu u Ukrajini, uključujući nastradale trupe, te da da bi trebali koristiti samo vladine izvore kada izvještavaju o ratu. Ubrzo nakon ovoga upozorenja, ruske vlasti su 2. marta blokirale pristup nekoliko nezavisnih medija u toj zemlji, a pokušaje da se ušutka medijsko izvještavanje o invaziji Rusije na Ukrajinu, osudile su brojne međunarodne organizacije za slobodu medija, među njima i Evropska federacija novinara (EFJ). 

 

Ruski predsjednik Vladimir Putin je nekoliko dana kasnije potpisao zakon kojim se novinarima prijeti zatvorskim kaznama do 15 godina zbog širenja “lažnih informacija” o ruskim oružanim snagama, prema kojem je nezakonito i prijavljivanje bilo kojeg događaja koji bi mogao diskreditovati vojsku zemlje.

 

Ovakav zakon je natjerao svjetske medije, kao što su RAI, ARD, ZDF, BBC, Bloomberg, da obustave izvještavanje iz svojih moskovskih studija.

 

Zbog “širenja laži i njihovog opravdanja Putinovog rata” uslijedile su sankcije Evropske unije (EU) za ruske medije – Russia Today i Sputnjik, koje su pod direktnim uticajem države. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen kazala je nakon objave sankcija kako „Russia Today i Sputnjik, kao i njihove podružnice, više neće moći širiti svoje laži kako bi opravdale Putinov rat i posijale podjele” u EU. 

 

Dva mjeseca nakon prvih sankcija, početkom maja, EU je saopštila da uvodi šesti paket sankcija za Rusiju zbog invazije na Ukrajinu. U sklopu tih sankcija je i zabrana za tri ruska državna medija da emituju svoje programe u EU - Rossiya RTR/RTR Planeta, Rossiya 24 i TV Centre International. 

 

I tehnološke kompanije, poput Googlea, Facebooka, YouTubea, TikToka, Twittera, uvele su sankcije ruskim državnim medijima, te ograničile i blokirale sadržaj RT-a i Sputnjika nakon ruske invazije.

 

Kao odgovor na to, Rusija je zabranila Instagram i Facebook, navodeći da te društvene mreže provode “ekstremističke” aktivnosti.

 

 

Institut za medijske studije Poynter objavio je prošle sedmice posebni izvještaj za 2022. godinu koji se tiče medija i u kojem se navodi da su otkazi u medijskoj industriji “najdepresivnija novinarska vijest”. 

 

Nekoliko medijskih kuća, uključujući Gannett, izdavača koji posjeduje USA Today i nekoliko velikih novina, otpustili su radnike/ce. Otkaze je početkom decembra dobilo 200 zaposlenika. CNN je takođe imao značajna otpuštanja, ali su odbili reći koliko će tačno zaposlenih biti otpušteno. U obavještenju s početka decembra naveli su da su počela otpuštanja i da će to uticati na stotine zaposlenih u ovoj međunarodnoj novinskoj mreži, te označiti najdublje rezove u ovoj kući u posljednjih nekoliko godina. BuzzFeed je takođe imao niz otkaza, a ta kompanija je 6. decembra objavila da će otpustiti 12 posto radne snage, što je oko 180 zaposlenika. I Washington Post je najavio otkaze, iako, kako piše Poynter, ovaj medij insistira na tome da će također zapošljavati i da će broj zaposlenih ostati približno isti.  

 

Druge kompanije koje su otpustile, ili su nagovijestile otpuštanja su i Outside Inc, The Recount, NBCUniversal i Disney.

 

Dok je u medijskoj industriji i ranije dolazilo do valova otpuštanja, tehnološka industrija se uglavnom smatrala beskrajnim protokom novca i raznih mogućnosti. No, posljednjih nekoliko mjeseci Meta, Amazon i Snap otpustili su hiljade zaposlenih.

 

Novi vlasnik platforme društvenih mreža Twitter Elon Musk, koji je i vlasnik proizvođača električnih automobila Tesla, je početkom novembra najavio da želi otpustiti oko 3.700 zaposlenih u Twitteru, jer nastoji smanjiti troškove i nametnuti zahtjevnu novu radnu etiku.

 

Otpuštanja su uslijedila i u Twitterovom rivalu. Facebookova matična kompanija Meta također je saopštila da otpušta 11.000 zaposlenih, što predstavlja najznačajnije otpuštanje uposlenika u historiji ovog tehnološkog giganta.

 

 

Evropska komisija je 16. septembra usvojila Evropski akt o slobodi medija, novi skup pravila za zaštitu pluralizma i nezavisnosti medija u Evropskoj uniji. Predložena Uredba uključuje, između ostalog, mjere zaštite od političkog uplitanja u uređivačke odluke i protiv nadzora novinara. 

 

Koalicija protiv SLAPP tužbi u Evropi (CASE) pozvala je krajem oktobra vlade širom Evrope da poduzmu hitne zakonodavne i praktične mjere kako bi zaštitili novinare i druge javne osobe od rastuće prijetnje strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP). Na prvoj evropskoj anti-SLAPP konferenciji objavljena je Anti-SLAPP deklaracija i poziv na akciju s konkretnim preporukama za Evropsku uniju, Vijeće Evrope, Evropski parlament, države članice EU i sve vlade.

 

Akt o digitalnim uslugama (DSA), jedan od načina borbe protiv širenja nezakonitih i štetnih sadržaja na internetu, za kojeg je krajem aprila ove godine na nivou Evropske unije (EU) postignut politički dogovor, sredinom novembra je stupio na snagu. Aktom o digitalnim uslugama, između ostalog, utvrđuje se jasna odgovornost pružatelja posredničkih usluga, a posebno internetskih platformi poput društvenih mreža i internetskih tržišta, uvodi se odgovornost platformi za algoritme, te poboljšava moderiranje sadržaja, a cilj ovog zakona punog naziva Digital Service Act - DSA  je stvaranje sigurnijeg digitalnog prostora u EU.

 

Međunarodna federacija novinara (IFJ) je povodom obilježavanja 2. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima, pokrenula kampanju za usvajanje Međunarodne konvencije posvećene zaštiti novinara i medijskih profesionalaca. Organizacija je pozvala vlade širom svijeta, novinare i medijske grupe da podrže usvajanje Konvencije Ujedinjenih nacija o bezbjednosti i nezavisnosti novinara i drugih medijskih profesionalaca.  

 

I u Turskoj je usvojen zakon koji reguliše dezinformacije, ali za taj zakon, kojeg je turski parlament usvojio sredinom oktobra i koji je predložio predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, kritičari kažu da bi se mogao zloupotrijebiti i služiti tome da uguši neslaganje. Prema turskom Zakonu o dezinformacijama, novinari i korisnici društvenih mreža će se kažnjavati kaznom do tri godine zatvora zbog širenja dezinformacija.

 

 

Prema Institutu za medijske studije Poynter, Elon Musk i njegovo preuzimanje Twittera, medijska je priča 2022. godine. Poynter piše i da se još čeka na to da se vidi kako će sve izgledati u budućnosti, s obzirom da je Musk otkako je preuzeo Twitter, učinio nekoliko koraka koji su doveli do mnoštva reakcija i osuda. 

 

„Čini se da njegovo neodgovorno postupanje s ovom moćnom platformom daje prioritet trolanju i izazivanju haosa. On propovijeda slobodu govora, ali njegova su pravila posvuda kada je sloboda govora u pitanju. Ko zna gdje sve to vodi? Možda će Twitter umrijeti. Možda će ga Musk na kraju prodati. Možda će se pretvoriti u opasno stjecište teoretičara zavjere i smutljivaca. Jedina stvar u koju smo sigurni je da je sada to puno gore mjesto otkako je Musk preuzeo vlast“, piše Poynter.

 

Da je ponašanje Muska ishitreno i samovoljno, mišljenja su i Reporteri bez granica koji su početkom decembra kazali da novi šef Twittera ugrožava osnovnu online platformu za pristup informacijama i raspravi i, prije svega, ugrožava demokratska načela. Iz ove organizacije su reagovali i mjesec ranije, te su ga pozvali na krajnji oprez u restrukturisanju ove društvene mreže ističući da novinarstvo ne smije biti kolateralna žrtva njegovih upravljačkih odluka.

 

 

Godinu otkako su talibani preuzeli vlast u Afganistanu, međunarodne organizacije koje promovišu zaštitu novinara, podsjećali su na teške uslove s kojima su novinari suočeni u toj zemlji. Prema istraživanju Reportera bez granica, od 15. augusta 2021. godine, kada su talibani preuzeli vlast u toj zemlji, do augusta 2022., Afganistan je ostao bez 39,59 posto medija i 59,86 posto novinara, posebno novinarki od kojih su tri četvrtine sada nezaposlene. Afganistan je do 15. augusta 2021. imao 547 medija. Godinu kasnije, 219 medija ne radi. Od 11.857 novinara, koliko ih je bilo prije 15. augusta 2021, sada ih je 4.759. Najviše su pogođene novinarke – njih 76,19 posto je ostalo bez posla.

 

I u Iranu je došlo do udara na slobodu medija, posebno nakon što su u toj zemlji u septembru počeli protesti zbog smrti 22-godišnje Mahse Amini koju je uhapsila policija za moral zbog navodnog kršenja zakona o odijevanju u toj zemlji. Prema pisanju Komiteta za zaštitu novinara (CPJ), u Iranu je uhapšen najmanje 51 novinar od početka protesta. Od 51. novinara, kako navodi CPJ, na slobodu je uz kauciju pušteno njih 14. Također su nastavljene i blokade interneta i društvenih mreža i niza ograničenja na platformama Skype, WhatsApp i Linkedin, a koja su uslijedila nakon zabrana Facebooka, Twittera, TikToka i Telegrama od ranije u toj zemlji. 

 

Treba podsjetiti i na podatke Evropske komisije u kojima se navodi da su u porastu online prijetnje širom EU i da su posebno ugrožene novinarke, naročito one koje dolaze iz manjinskih grupa. 

 

Norveška je, kako pokazuje RSF-ov Svjetski indeks slobode štampe, ostala u vrhu ove liste, te zauzima prvo mjesto u 2022. godini.