Istraživanje je pokazalo da najviše uticaja na rad novinara imaju vlasnici ili direktori i viši urednici, čak 76 posto, dok četiri posto ispitanika smatra da vladini zvaničnici djelimično utiču na njihov rad. Istovremeno, 44 posto ispitanih novinara je odgovorilo da političari djelimično utiču na njihov rad, što je u uskoj vezi sa rezultatom istraživanja koji kaže da više od 51 posto ispitanih novinara tvrdi da cenzura „ima uticaj na njihov rad“. Samo 15 posto smatra kako lične vrijednosti i uvjerenja “veoma” utiču na rad novinara.
Broj neriješenih slučajeva napada na novinare i prijetnji (45 posto) indikator je da javni službenici, političari, pravosuđe i drugi ne pridaju dovoljan značaj napadima na novinare i medijske kuće, pa se ni potrebne radnje na istrazi i procesuiranju napada ne provode na sistematičan i efikasan način. U istraživanju se također navodi kako sudski postupci traju predugo, te samo 28 posto ispitanika smatra da je sudstvo transparentno i efikasno, dok samo 4 posto vjeruje u transparentnost vlade.
Nermina Mujagić, profesorica Fakulteta političkih nauka Sarajevo, kazala je prilikom predstavljanja Izvještaja da u BiH postoji „puno razloga zbog kojih bi se trebalo boriti za novinarstvo i medijske slobode“. Prema njenim riječima previše je prepreka za ostvarenje slobode medija zbog čega se treba ući u sukob sa „strukturom“. Istakla je da su najveći problemi cenzura i autocenzura, politizacija medija i netransparentno finansiranje medija.
„Postoje pritisci politike, tržišta i vlasništva, politički klijentelizam je vidljiv, postoji nedostatak infrastrukture, novinari rade sa starom tehnikom, nema sindikata. Pozvala bih sve novinare i stručne organizacije da ne dozvole naciodespotima da zavladaju“, kazala je ona.
Siniša Vukelić, predsjednik BHN Kluba novinara Banjaluka i direktor portala Capital.ba, kroz svoj dosadašnji rad doživio je dosta prijetnji, između ostalih i prijetnje smrću. On kaže da se poslije rata činilo da dolazi bolje vrijeme za medije ali da je danas vrijeme za medijske slobode gore nego ikad.
„Posljedica pritisaka je da novinari napuštaju posao što je štetno i za društvo i za profesiju. U Republici Srpskoj se nastavljaju pritisci na novinare sa najvišeg nivoa. Novinarki Ljiljani Kovačević se i dalje ne dozvoljava ulazak u Palatu RS–a, a postoje i ozbiljni problemi u slobodi pristupa informacijama. Najteže je kada vas u poslu napusti redakcija. Udruženje novinara može stajati iza novinara i to je veoma bitno“, kazao je on.
Jasna Jelisić, politička savjetnica u Uredu specijalnog predstavnika EUSR/EUD u BiH, kazala je da EU uočava da se prostor za slobodu medija u BiH i u cijeloj Jugoistočnoj Evropi sužava i da je zbog toga bitno institucionalno djelovati.
„Ako nemate slobodu medija, zaboravite demokratiju. Situacija se pogoršava kada je u pitanju BiH. EU je podigla crvenu zastavicu zadnje dvije godine po pitanju medijskih sloboda. Zbog cjelokupne situacije napravljen je strateški dokument, Smjernice za razvoj medija i medijskih sloboda 2014-2020. Također, svi podaci o medijima dobijaju se od nevladinog sektora. Institucije sistema bi trebale da imaju te podatke. U BiH je pokrenut Akcioni plan za obrazovanje iz ljudskih prava za novinare i medijske profesionalce i to je dobar znak“, kazala je Jelisić.
Nacionalni izvještaj za BiH urađen je u sklopu Regionalne platforme za zagovaranje slobode medija i sigurnosti novinara na Zapadnom Balkanu – prvi projekt je usmjeren ka unapređenju kapaciteta novinarskih asocijacija i medijskih sindikata radi efikasnije zaštite novinara i medija. Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari, kazala je na početku prezentacije da ovaj projekat ima za cilj jačanje kapaciteta novinarskih udruženja i sindikata u regiji za profesionalan monitoring medijskih sloboda, zagovaranje unapređenja medijske legislative i pravnu zaštitu novinara u regiji.
Izvor: BHN