Centar za međunarodnu podršku novinarstvu objavio je rezultate istraživanja koje pokazuje kako novinari širom svijeta ne koriste dovoljno digitalne alate za sigurnost.

Oko 60 posto ispitanika ne koristi nikakve digitalne alate za zaštitu svojih komunikacija (poput emaila, telefonskih poziva i sms poruka) i fizičkog okruženja, pokazalo je istraživanje koje se odnosi na sigurnost digitalnih komunikacija i fizičku sigurnost novinara.

"Novinarske potrebe za alatima za sigurnost široke su i različite širom svijeta. S porastom digitalnog nadzora, novinari su postali ranjivi ne samo kada su na zadatku izvještavanja iz kriznih područja, nego i u svojoj dnevnoj rutini, kod kuće, u redakciji ili na putu", kaže Javier Garza Ramos, autor izvještaja.

Izvor: Journalist Security in the Digital World/CIMA

Pored visokog procenta novinara koji ne koriste nikakav oblik digitalne zaštite, istraživanje je pokazalo i da novinari često koriste alate za koje smatraju da su sigurni, ali koji nisu dizajnirani za sigurnu, enkriptovanu komunikaciju. Samo trećina ispitanika koristi servise za siguran prenos dokumenata, a tek 17% ih na svojim uređajima ima enkripciju koja sprečava pretraživanje. 

"Reporteri su nam ispričali priče o slučajevima kada su njihove digitalne uređaje pretraživali ili zaplijenili granični službenici, policija, vojska ili kriminalne grupe u visokorizičnim područjima. Enkripcija uređaja, posebno mobilnih, za novinare je postala neophodna da važni i osjetljivi podaci ne bi pali u pogrešne ruke", kaže se u izvještaju.

Od digitalnih alata za zaštitu komunikacija i sigurno dijeljenje dokumenata koji se koriste, najpopularniji su Riseup i Hushmail, PGP enkripcija e-mailova, te TrueCrypt, sistem koji koristi i Edward Snowden.

Aplikacije za geografsko praćenje, koje mogu biti od životne važnosti za novinare koji izvještavaju iz kriznih područja i pomoću kojih njihovu lokaciju mogu pratiti redakcija ili prijatelji, nisu dovoljno poznate i koristi ih tek 10% ispitanika, i od ove vrste alata najpopularniji su Reporta i PanicButton, koji je razvio Amnesty International. Obje aplikacije se oslanjaju na uski krug prijatelja i rodbine kojima se može povjeriti lokacija novinara i koji će brzo reagovati ukoliko dobiju notifikaciju o opasnosti.

Autor navodi da je 45% ispitnika navelo da su imali iskustva u kojima bi im od pomoći bio neki digitalni alat i pri opisivanju ovih iskustava i potreba zaključeno je da u velikom broju slučajeva alati koji bi im bili potrebni već postoje, te da je potrebno da se reporteri i njihove redakcije bolje upoznaju sa mogućnostima tehnologije za online i drugu sigurnost zaposlenih.

Kompletan izvještaj "Sigurnost novinara u digitalnom svijetu" dostupan je ovdje.

Izvor: CIMA, IJNet