Treningu u organizaciji Mediacentra prisustvovalo je dvadeset učesnika različitih zanimanja, a vodili su ga češki stručnjak za medijsku pismenost i govor mržnje Jaroslav Valuch i novinarka i urednica časopisa za djecu Časoris iz Slovenije, Sonja Merljak Zdovc. 

 

“Edukacija je namijenjena formiranju tima trenera i edukatora koji će u naredne dvije godine sa različitim grupama polaznika u BiH raditi na razvijanju znanja iz oblasti medijske i informacijske pismenosti. Želimo proširiti postojeću i izgraditi novu bazu znanja koja će građanima u regiji pomoći da bolje razumiju medijsko okruženje i sigurnije i odgovornije koriste sve mogućnosti koje pružaju mediji danas, internet, posebno društvene mreže. Počeli smo sa treningom u Sarajevu, nastavljamo sa radom u Srbiji, Makedoniji, Albaniji i Crnoj Gori. Pred nama je niz radionica, javnih događaja, te zagovaračkih i edukativnih kampanja”, rekla je Maida Muminović, izvršna direktorica Mediacentra Sarajevo.

 

Prvog dana treninga učesnici su imali priliku upoznati se sa najnovijim definicijama, trendovima i metodama iz medijske i informacijske pismenosti i dobiti praktične savjete o načinima korištenja različitih alata i materijala za treninge iz ove oblasti. Drugog dana učesnici su u grupama i uz pomoć trenera osmislili vlastite treninge iz oblasti vizuelne pismenosti, digitalne sigurnosti, medija, pluralizma, novinarske profesije i verifikacije podataka.

 

 

“Ugodno sam iznenađen nivom ekspertize u ovoj sobi. Mi kao treneri možemo podijeliti svoja iskustva i pokušati pomoći, ali također učimo mnogo od drugih učesnika, to je odličan spoj ljudi iz različitih oblasti, novinari, regulatorna tijela, akademija. Naučio sam o lokalnom kontekstu, percepciji koju mediji i medijska pismenost ima. Mijenja se od zemlje do zemlje’’, rekao je jedan od trenera, Jaroslav Valuch. Učesnicima je predstavio kratki historijat medijske pismenosti, načine za verifikaciju informacija, metode istraživanja otvorenih podataka koje koriste organizacije poput Bellingcata, a govorio je i o emotivnoj pismenosti koja je postala sastavni dio MIL-a.

 

“Mislim da su ove radionice dobre jer doprinose da usavršimo praktično znanje, razumijemo vještine kako raditi sa različitim nevladinim organizacijama, građanima, kroz neformalno obrazovanje, kako da oni razviju  medijsku pismenost, kako da prepoznaju kvalitetne u odnosu na nekvalitetne infromacije kako bismo nivo medijske i informacijske pismenosti podigli na viši nivo”, rekla je jedna od učesnica, Zarfa Hrnjić Kuduzović, vanredna profesorica na Filozofskom univerzitetu u Tuzli. Kaže da je imala priliku naučiti o novim metodama i platformama koje se koriste za verifikaciju informacija i saznati o načinima rada iz Slovenije i Češke koje može primijeniti u BiH. 

 

“Od 2012. godine sam u ovoj oblasti. Prirodno je bilo da se prijavim na seminar. Nadam se da ću unaprijediti svoje znanje, proširiti svoje kontakte i da ćemo se na neki način bolje umrežiti što mislim da je bitna stvar za razvoj oblasti medijske pismenosti. Još uvijek stručnjaci i eksperti i oni koji se interesuju za ovu oblast nisu dovoljno umreženi, a mislim da je to potrebno kako bi se oblast razvijala”, rekao je Vuk Vučetić, asistent na Katedri za novinarstvo, sa Filozofskog fakulteta na Palama.  

 

Jedna od tema medijske pismenosti jeste i vizuelna pismenost, a o njoj je najviše govorila jedna od učesnica Imrana Kapetanović, fotografkinja iz Sarajeva. “Prijavila sam se što mi je tema interesantna, nije baš da ljudi znaju šta je medijska i informacijska pismenost. Radim dosta treninga na slične teme, tako da mislim da se mogu dobro uklopiti i raditi s drugim ljudima”, rekla je Kapetanović. Govorila je o snazi vizuelnog u odnosu na pisanu i izgovorenu riječ, o zloupotrebama fotografije, naročito na društvenim mrežama, a osvrnula se i na način na koji mlađe generacije dolaze do informacija, prvenstveno preko Wikipedije. “Jako mi je frustrirajuće postalo to da mlađe generacije ne razmišljaju o drugom načinu učenja i pronalaženja informacija i apsolutno se uzdaju u Wikipediju kao primarni izvor informacija... Mi bukvalno moramo da edukujemo nove generacije, zato što mi još uvijek znamo da postoji drugi način primanja informacija.”

 

 

Mlađe generacije, naročito djeca, su bili jedan od glavnih fokusa treninga. Bivša urednica delo.si i jedna od trenerica Merljak Zdovc je učesnicima pokazala na praktičnim primjerima kako mlađim uzrastima približiti temu medijske i informacijske pismenosti i kako ih naučiti da se zaštite na internetu, što je danas u periodu društvenih mreža postalo naročito bitno. Govorila je o online časopisu za djecu Časoris kojeg je pokrenula kako bi djeca već od rane dobi stekla naviku da čitaju vijesti. 

 

“Djeca moraju odmalena da primaju vijesti. Da znaju da vijesti postoje i da ih razlikuju od onog što dobiju sa Youtubea jer su stalno na Youtubeu. Uvijek govorim da ne možete dati čitateljima ono što žele da čuju, već ono što im treba.” Časopisi za djecu postoje u brojim zemljama:  Ujedinjenom Kraljestvu First News, u Americi News-o-matic, u Kanadi Teaching Kids, a i zemlje poput Holandije i Njemačke imaju svoje verzije. Kaže da bi ovaki primjeri bili dobri i za Balkansku regiju, kao i to da već u trećem razredu osnovne škole djeca uče o medijima i novinama, što je trenutno praksa u Sloveniji.

 

Regionalni program “Mediji za građane – građani za medije: Jačanje kapaciteta NVO za razvoj medijske i informacijske pismenosti na Zapadnom Balkanu” uz podršku Evropske unije implementiraju Mediacentar Sarajevo, Albanski medijski institut, Makedonski institut za medije, Institut za medije Crne Gore, Novosadska novinarska škola, Mirovni Inštitut i SEENPM.