„Kozarski vjesnik“ objavio čitulju za ubijenu djecu Prijedora

„Kozarski vjesnik“ objavio čitulju za ubijenu djecu Prijedora

„Kozarski vjesnik“ objavio čitulju za ubijenu djecu Prijedora

Na dvije strane su objavljene osmrtnice za 102 prijedorske djece ubijene u ratu.

foto: avaz

„Oprostite maleni što vas nismo umjeli zaštititi“, poruka je objavljena u Kozarskom vjesniku ispod osmrtnica za 102 djece ubijene tokom rata u Prijedoru, piše Dnevni avaz.

Prijedorski list “Kozarski vjesnik” je 31. maja 2017. prvi put objavio sjećanje ubijenoj djeci s njihovim imenima.

Danas će mirnom šetnjom u Prijedoru biti obilježen Međunarodni dan bijelih traka, a na gradskom trgu će, kao i prethodnih godina, biti postavljen spomenik od ruža, 102 cvijeta za 102 ubijene prijedorske djece.

Isticanje bijelih traka sjećanje je na ubijene Prijedorčane, budući da su ratne lokalne vlasti naredile da se okače bijele trake i čaršafi kako bi mogli biti raspoznati kao nesrpsko stanovništvo. 

Veliku ulogu u širenju antagonizma protiv nesrba imali su tadašnji mediji, među kojima i Kozarski vjesnik. U presudi Milomiru Stakiću, koji je od 30. aprila do 30. septembra 1992. godine bio predsjednik opštinskog Kriznog štaba i načelnik Opštinskog vijeća za narodnu odbranu u Prijedoru, opisana je i uloga medija u to vrijeme, koji su između ostalog prenijeli i proglas o tome da se kuće obilježe bijelim.

Dijelovi presude govore o tome da je Radio Prijedor „širio propagandu govoreći o Hrvatima i Muslimanima na pogrdan način“ a programi medija iz Banje Luke i Beograda prenosili su govore političara iz SDS-a koji su „tvrdili da Srbi žele sačuvati Jugoslaviju, dok je Muslimani i Hrvati žele uništiti“. Proglasi „novog rukovodstva i vlasti“ koji su čitani u programu Radija Prijedor u proljeće 1992. godine uvršteni su u presudu Stakiću, a ratni arhivi, poput izdanja Kozarskog vjesnika, daju široku, ali i iskrivljenu, sliku o stvarnim dešavanjima u Prijedoru.

U tekstu „Prijedorski članci smrti“ BIRN BiH analizira način na koji je Kozarski vjesnik služio tadašnjim vlastima u blaćenju pojedinaca nesrpske nacionalnosti što daje uvid u prirodu uređivačke politike koja je tada stajala iza tog lista, kojeg je presuda Stakiću okarakterisala kao glasnika srpskih vlasti.

U Prijedoru i okolini je tokom rata ubijeno više od 3.000 ljudi među kojima i 102 djece. Više od 30.000 osoba bilo je zatočeno u logorima. Međutim, lokalne vlasti i dalje ne dozvoljavaju izgradnju spomenika u tom gradu.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.