Percepcija novinarske zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH) o transparentnosti i komunikacijama pravosuđa je izrazito negativna, a pravosuđe se do sada nije dovoljno trudilo unaprijediti saradnju s medijima. S druge strane, novinari u pojedinim slučajevima priznaju da ne znaju dovoljno o određenim pravosudnim temama, pravilima i pitanjima, te da nisu dovoljno upućeni u pravosudnu tematiku, pokazali su rezultati istraživanja Udruženja BH novinari, koji su predstavljeni 26. jula 2022. u Sarajevu.

 

Istraživanje je provedeno na uzorku od 200 novinara i novinarki iz cijele države. Glavni cilj je bio dobiti uvid u složenu problematiku odnosa između medija i pravosuđa, te dati preporuke za jačanje dijaloga i saradnje između novinara, sudija, tužilaca i pravosudnih organa.

 

„Ovo istraživanje je pokazalo mnoge bolne tačke odnosa medija i pravosuđa. Naša tužilaštva i sudovi nerijetko se ponašaju po principu da medije treba držati što dalje od slučaja i od konkretne teme. Iskustva mnogih novinara su takva da ukoliko trebate neku informaciju iz pravosudnih institucija, nemojte to ni pokušavati ako radite u dnevnoj redakciji“, rekao je Marko Divković, predsjednik Udruženja BH novinari.

 

Kako je naveo autor istraživanja doc. dr. Amer Džihana, ispitanici-novinari smatraju da najviše znaju o etičkim principima izvještavanja, a najmanje o pravnom postupku koji se provodi u krivičnim slučajevima. Mali broj ispitanika pohađao je neku vrstu obuke u pogledu izvještavanja o pravosudnom sistemu u proteklih pet godina. Općenito, novinarke i novinari smatraju da postoji potreba za svakom vrstom edukacije o pravosuđu, a najveći interes iskazan je za obuku o pravnim pravilima i ograničenjima u pokrivanju različitih faza sudskog procesa.

 

„Dvije su osnovne teze: prva, koja dolazi iz novinarskih izvora, jeste da je pravosuđe nedovoljno transparentno i da onemogućava slobodan novinarski rad. Pristup zapisnicima s ročišta i drugim važnim informacijama je otežan. Druga je tvrdnja predstavnika pravosuđa da nestručno i često senzacionalističko novinarsko izvještavanje o sudskim postupcima i pravosuđu dovodi do urušavanja povjerenja javnosti u pravosuđe“, rekao je Džihana.

 

Govoreći o važnosti komunikacije između medija i pravosuđa, Davor Trlin iz Centra za edukaciju sudija i tužilaca FBiH, istakao je da često istraživački novinari urade ono što ni tužioci ne uspiju uraditi u razotkrivanju pojedinih krivičnih djela.

 

„Rezultati ovog istraživanja uglavnom se poklapaju s onim što smo i mi vidjeli kroz naše obuke. Smatram da bi pravo rješenje bile obuke koje će zajedno pohađati nosioci pravosudnih funkcija i novinari, kako bi se uspostavili bolji mehanizmi saradnje između ove dvije branše“, naveo je Trlin.

 

Novinarka magazina Žurnal Zinaida Đelilović navela je kao pozitivan primjer Tužilaštvo Kantona Sarajevo koje je nedavno odredilo osobu za kontakt sa medijima.

 

„Rezultati ovog istraživanja pokazuju nam jednu negativnu percepciju novinara kada je riječ o pravosuđu. Djelomično se mogu s tim složiti, ali ne mislim da se u pravosuđu ne trude da to unaprijede. Recimo, trenutno imamo jako dobru mrežu glasnogovornika u pravosuđu koji zaista nastoje da poboljšaju saradnju sa medijima. Dakle, postoji ta namjera da se smanji jaz između medija i pravosuđa“, istakla je Đelilović.

 

Istraživanje je provedeno u okviru trogodišnjeg projekta  “Jačanje medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji”, koji finansira MATRA program Ministarstva vanjskih poslova Nizozemske. Projekat će provoditi konzorcijum koji čine Holandski helsinški komitet i organizacija Free Press Unlimited, a razvija se u saradnji sa lokalnim partnerskim organizacijama. Cilj projekta je da doprinese stvaranju okruženja u kojem se poštuje sloboda medija i izražavanja bez straha i pritiska. Projekat se posebno fokusira na izgradnju kapaciteta novinara, kao i aktera u pravosudnom sektoru, sa ciljem razvijanja efikasnijeg odgovora na slučajeve zastrašivanja i prijetnji novinarima i medijskim radnicima.

 

Izvor: BH novinari