Dok je broj novinara u zatvoru u Turskoj najveći u svijetu, narod je na referendumu odlučio dati veća ovlaštenja poziciji predsjednika.

foto: wikimedia commons

Desetine novinara su trenutno u zatvoru u Turskoj, a mnogima se sudi za terorizam i umiješanost u planiranje prošlogodišnjeg neuspjelog puča. Gušenje slobode medija intenzivirano je Turskoj od sredine 2016. godine budući da je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan za izdajnike i protivnike državnog poretka proglasio sve kritičare, uključujući njegovoj politici nenaklonjene medije.

Informacije Komiteta za zaštitu novinara kažu da je krajem 2016. godine bilo više od 80 novinara u zatvoru u Turskoj a da je u svijetu ukupno zatvoreno oko 250 novinara, što je najviše u posljednje tri decenije. Oko 200 medijskih i izdavačkih kuća je zatvoreno tokom vanrednog stanja koje traje od jula prošle godine, a cenzure interneta su česte i bez sudskih naloga.

Foto: Komitet za zaštitu novinara: pregled broja novinara u zatvoru iz 2016. godine

Najmanje devetero novinara i 13 drugih osumnjičeni su i sudi im se u Antaliji za planiranje puča od 15. jula, za što Erdogan optužuje Fetullaha Gulena, svog najžešćeg protivnika koji već skoro dvije decenije živi u SAD-u. To je samo jedan od primjera, dok se mnogima od mnogo ranije sudi zbog različitih optužbi za terorizam, nekima je zabranjen ulazak u Tursku zbog optužbi da su špijuni i slično.

Rezultati referenduma od 16. aprila, čija je izlaznost bila oko 85 posto, dali su podršku ustavnim promjenama u Turskoj. Oko 51 posto glasača reklo je „da“ planu da sljedeći predsjednički izbori budu održani krajem 2019. godine i da se ovlasti predsjednika prošire. Po novim odredbama, predsjednik će imati mandat od pet godina, u najviše dva navrata, i moći će direktno imenovati osobe na najviše pozicije uključujući ministre. Moći će imenovati jednog ili više potpredsjednika, a pozicija premijera će biti ukinuta. Predsjednik će imati moć da interveniše u pravosuđe i odlučivat će o proglašenju vanrednog stanja.

Mjere su to koje je trenutni turski predsjednik najavio kao odgovor na prošlogodišnji neuspjeli vojni udar, a kritičari smatraju da proširenje ovlasti pozicije predsjednika može dovesti do ogromne koncentracije moći u rukama jednog čovjeka. Od prošlog ljeta su desetine hiljada ljudi uhapšeni a više od 100000 otpušteni ili suspendovani sa pozicija.

Otvoreno izjašnjavanje podrške “glasu protiv” zahtijevalo je hrabrost u Turskoj, javila je P24, turska platforma za nezavisno novinarstvo. U članku u kome objašnjavaju moguće posljedice izmjena ustava, koje je Erdogan nazvao historijskim, kažu da će uloga parlamenta biti umanjena i da će predsjednik imati moć da ga raspusti kad poželi, dok njegove odluke neće moći biti propitivane. 

"Amandmani su skrojeni za jednog čovjeka; trenutnog republičkog vođu, Recepa Tayyipa Erdogana. Ideološka misao koja stoji iza amandmana utjelovljuje populističko razmišljanje; predsjednik, kojeg će izabrati većina, predstavljaće volonté general - volju većine. Tako on neće raditi pogrešno niti odgovarati zato što predstavlja inkarnaciju naroda", zaključuje P24.