Hronika sunovrata
Hronika sunovrata
Knjiga Zije Dizdarevića „BiH u žiži nezavršenih ratova“ veliko je putovanje kroz noviju historiju BiH. Obično ljudsko pamćenje najčešće je kratko tako da je izazov ponovo sagledati hronologiju ovdašnjih zabluda, uzaludnih nada, političarskih štetočina, velikih iščekivanja i ništa manjih potonuća, upotrebe ljudi kao papirnatih maramica, goleme i uzalud potrošene energije te poraza kao uobičajenog završetka većine lokalnih političkih akcija.
Knjigu otvara komentar povodom ženevskih pregovora iz septembra 1993. i prve ozbiljne najave konačne etničko-teritorijalne podjele BiH. Tekst je precizan u objašnjenju rezultata tih pregovora i beskompromisan u analizi i kritici političkih poteza Alije Izetbegovića kao stožernog lika bošnjačke politike. Možda je još interesantniji naknadni opis ovih događaja o kojima Zija Dizdarević govori jezikom direktnog učesnika. Skup bošnjačkih novinara koji su pozvani da preuzmu uputstvo kako da medijski obrazlože i provedu dogovorenu podjelu zemlje. Ovaj Dizdarevićev opis najplastičnije objašnjava komunikaciju ovdašnje politike i novinarstva ali je i primjer kako bi nezavisan profesionalac u takvom slučaju trebao da se ponaša.
Narednih više od dvjesta stranica predstavljaju kratku historiju bosanskog puta unazad od zanimljivog i tačnog podatka da je ova država 1998. godine bila mnogo bliža Evropskoj uniji nego skoro dvadeset godina kasnije do suptilne analize svih poteza ključnih političkih partija uključujući podsjećanje na sve do jedne propuštene šanse političara ove zemlje da učine nešto za svoje građane i budućnost zemlje.
Stil Zije Dizdarevića vidljiv je u većini njegovih tekstova. On stalno ima u vidu svog čitaoca koga odmah informiše o ključnim detaljima vijesti da bi uslijedio njegov komentar, dublja analiza i efektan zaključak. Zija Dizdarević ne skriva svoje autorske poglede. On je besumnje Bosanac, antifašista, bespogovoran u očuvanju multikulturnih vrijednosti, angažovan novinar za koga je novinarstvo kritička refleksija jednog društva i njegov nezaobilazni dio. Istovremeno Bosnu i Hercegovinu nikada ne gleda samo kao geografski izdvojenu činjenicu. Otuda u njegovim tekstovima toliko podsjećanja na međunarodni položaj zemlje, uticaja prvih susjeda Srbije i Hrvatske, te neprestano podsjećanje na ključne geopolitičke faktore i njihov uticaj na ovaj prostor.
Zija Dizdarević je novinar starog kova što je samo pohvala njegovom umijeću. On piše sintezom različitih novinarskih tehnika i autorskih pogleda koji uzimaju u obzir najveći broj uglova jedne priče. U tom smislu njegova je knjiga britka, razorna hronologija jednog društva u slobodnom padu.
Ipak nije sve depresivno. Svjedoči posljednji dio knjige naslovljen kao Memento. To je i najličniji dio knjige. Nekoliko portreta Sarajlija, prijatelja autora, koji su svako na svoj način obojili ovaj grad. Između ostalih slikar Affan, novinar Hamza, Pjevač, pjesnik Kiko, gradski hroničar Daco ili veliki gospodin i pokretač ovdašnje pop muzike Eso Arnautalić. To je priča o Sarajevu ali i BiH koja je moguća.
Društvo ljudi koji su, nebitno o njihovom etničkom porijeklu, dali svoje najbolje kako bi i mi sačuvali vjerovanje da je budućnost ove zemlje realna.
Tekst je recenzija napisana za knjigu "Bosna i Hercegovina u žiži nezavršenih ratova".
___
Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.