Visoki predstavnik u bh. medijima: od izdajnika do mudrog političara.

foto: OHR

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt iskoristio je bonske ovlasti i donio izmjene Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na postizborno konstituisanje vlasti u dijelu BiH. Schmidt je, sat nakon zatvaranja biračkih mjesta u nedjelju 2. oktobra, donio odluku o povećanju broja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH (FBiH), a kako je naveo, cilj je da se poboljša funkcionalnost ovog entiteta i osigura blagovremena provedba rezultata izbora.

Odluka visokog predstavnika u najvećem dijelu se odnosi na rokove za formiranje vlasti u Federaciji BiH (FBiH). Odluka o Domu naroda FBiH podrazumijeva da svaki od klubova konstitutivnih naroda BiH, Srbi, Hrvati i Bošnjaci, ima po 23 delegata, umjesto dosadašnjih 17. Prema toj odluci, svaki konstitutivni narod u svakom kantonu će imati mogućnost da ima barem jednog predstavnika u Domu naroda, ako je izabran u tom kantonu. Delegati u ovom domu Parlamenta FBiH biraju se u kantonalnim skupštinama. Odlukom se povećava i broj mjesta u klubu Ostalih sa sedam na 11, što je prvi put da i oni koji se ne izjašnjavaju kao konstitutivni narodi iz svih kantona mogu biti predstavljeni u Domu naroda FBiH. Ovim odlukama broj dosadašnjih delegata u Domu naroda povećan je sa 58 na 80, a izmjenama se dijelom implementira i odluka Ustavnog suda Federacije u slučaju Ljubić.

Odlukom visokog predstavnika, sudeći prema izjavama bosanskohercegovačkih političara tokom izborne noći koje su mediji prenosili, niko nije u potpunosti zadovoljan. Mediji su objavili niz reakcija predstavnika političkih stranaka u kojima se komentarišu Schmidtove odluke, no većina nije objasnila o kakvim je mjerama riječ. Internet portal Radio televizije Republike Srpske (RTRS) u tekstu sa naslovom Kovačević: Šmitov potez pokazatelj u kakvom cirkusu živimo prenosi ocjene glasnogovornika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) o nametnutim izbornim izmjenama  te njegove stavove da visoki predstavnik nema pravo da bilo šta nameće. Od kritika i ocjena da je odluka visokog predstavnika zakašnjela ili da nisu u potpunosti zadovoljni njome, onih u kojima se tvrdi da će dijelovi odluke ojačati jedne, a oslabiti druge političke partije, do podrške nametnutim izmjenama Izbornog zakona, iako ni političari ni većina medija nije objasnila na šta se one konkretno odnose.

Mjerama koje je visoki predstavnik donio između ostalog je osiguran pravovremen izbor delegata za Dom naroda u kantonalnim skupštinama. Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) data su ovlaštenja da izvrši preraspodjelu mandata iz onih kantona u kojima kantonalne skupštine ne ispune svoju obavezu u zadatom roku. Za izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH je dat rok, pa će za nominovanje kandidata prvo biti potrebno 11 glasova u svakom klubu. Ukoliko se to ne dogodi onda će u narednom krugu u roku od nešto više od mjesec biti potrebno sedam glasova, a nakon 55 dana bit će potrebna svega četiri glasa. Cilj izmjena je, između ostalog, da se spriječi blokiranje Vlade Federacije BiH, što se u prethodnih osam godina dešavalo, te je posljednji sastav Vlade FBiH radio u tehničkom mandatu.

Većina interenet portala i elektronskih medija prenijela je tokom izborne noći izjave nezadovoljnih predstavnika političkih partija bez konteksta u koji bi se donesena odluka morala staviti kako bi građani mogli shvatiti o čemu je zapravo riječ. To je pokazalo trend koji je prepoznat i ranije u odnosu bosanskohercegovačkih političara prema odlukama visokog predstavnika, ali i medija koji često neselektivno prenose tek izjave političkih predstavnika.  

Visoki predstavnik u medijima prije predizborne kampanje 

Monitoring medija, anonimnih web portala, Facebook grupa i stranica, Facebook i Twitter naloga za koje je ranije utvrđeno da šire štetne sadržaje u javnom diskursu, pokazao je da je mjesec pred početak zvanične izborne kampanje za Opće izbore 2022. visoki predstavnik BiH Christian Schmidt bio lajt-motiv objava u bosanskohercegovačkim medijima koji šire štetne sadržaje.

Istraživački tim Mediacentra Sarajevo tokom avgusta, septembra i oktobra 2022. godine radi monitoring štetnog sadržaja na internetu, uključujući društvene mreže, mainstream medije, anonimne portale i stranice političkih partija. Na osnovu ključnih riječi i korištenja Metricoma, alata za praćenje društvenih medija i online medija, prate se i analiziraju glavni narativi o kandidatkinjama na izborima, stranim akterima, etnonacionalnim grupama, te oni o Centralnoj izbornoj komisiji.

RTRS i ATV: Ujedinjeno protiv Schmidta

„Previše teatralan istup Šmita", „Brojne reakcije na izliv bijesa Kristijana Šmita“, „Cvijanović: Šmitov govor skandalozan i sramotan“, „Odgovornost za Šmitovo ponašanje je i na Hrvatima i na muslimanima koji ga priznaju", „Majkić: Šmit sramota za Njemačku i cijelu međunarodnu zajednicu“, „Vulić: Izetbegović jedini ne želi mir, Šmit shvatio da su ga bošnjački političari lagali“. Ovo su naslovi u kojima se tokom avgusta na portalu Alternativne televizije (ATV) pojavljuje visoki predstavnik. „Skandalozno“, „teatralno“, „sramotno“ – tako su političari iz entiteta Republika Srpska (RS) okarakterisali ponašanje Cristiana Schmidta, posebno u slučaju njegovog obraćanja pred novinarima u Goraždu, kada je vidno iznerviran, povisio ton govoreći o političarima u BiH. Mediji su često zloupotrebljavali izjavu koju je Schmidt dao, koristeći naslove u kojima je njegova izjava dekontekstualizirana. Naime, pitanje novinarke Adise Imamović koje je glasilo „dajte mi jedan konkretan primjer, evo trenutno, jedan konkretan primjer gdje to Hrvati nisu politički institucionalno zastupljeni u organima izvršne i zakonodavne vlasti“ često je izostavljano u naslovima medijskih članaka. Govoreći o političkoj situaciji u BiH i uvredama na njegov račun, da radi za jedan narod dok diskriminira drugi, Schmidt je, između ostalog, kazao i sljedeće „Smeće, potpuno smeće. Ja ne sjedim, niti stojim ovdje, ja brinem o ovoj državi. Ovo je grad gdje su ljudi izgubili živote i nisam ovdje da bi igrali političke igre“. Naslovi su, ipak, bili drugačiji: „Schmidt o političarima u BiH: Smeće, potpuno smeće!“, „Šmit ljutito o političarima u BiH: Potpuno smeće! Svega mi je preko glave“, „Visoki predstavnik u BiH imao slom živaca pred kamerama: 'Smeće, potpuno smeće! Dosta mi je ovoga!'“.  

Cristian Schmidt negativno je predstavljen i na internet portalu RTRS-a. Pristranost je bila otvorena, a najčešće se manifestovala kroz izjave političara. Srpski član Predsjedništva BiH je povodom Schmidtovog obraćanja u Goraždu kazao da on „nije visoki predstavnik“, te da može da „bjesni i radi šta hoće“, ali se „uzalud upinje“ da bude visoki predstavnik. Kazao je i da „iznosi netačne tvrdnje“ jer je rekao da su „građani ginuli za Bosnu i Hercegovinu“, pa prema tome političari treba više da se potrude kada je u pitanju dogovor oko Izbornog zakona. Sporna je, za Dodika, bila tvrdnja da su „građani ginuli za Bosnu i Hercegovinu“. RTRS i Aletrnativna televizija nekritički su prenosili ove izjave.

Ured visokog predstavnika (OHR) je dodatno negativno portretiran kroz izjavu potpredsjednika SNSD-a Nikole Špirića koju je dao za emisiju Telering – „Dva konstitutivna naroda su nezadovoljna jer ključne poluge u državi drži OHR“, pri čemu je OHR predstavljen kao „strani“ faktor koji se miješa u unutarnje odnose u BiH.

U tekstu pod naslovom „Čubrilović: Direktno miješanje u izbore Šmita i velikog dijela međunarodne zajednice“ , internet portal ATV prenosi izjavu predsjedavajućeg Narodne skupštine RS Nedjeljka Čubrilovića kako se visoki predstavnik „direktno miješao u izbore“, i još jednom se potvrđuje da ga entitet „Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika“.

Portparol SNSD-a Radovan Kovačević Schmidta je nazvao „mentorom“ Šarovića i Borenovića (Mirko Šarović, predsjednik Srpske demokratske stranke i Borislav Borenović, predsjednik Partije demokratskog progresa), što je isti portal prenio ne dovodeći u pitanje istinitost izrečenih tvrdnji.

Uz fotografiju na kojoj visoki predstavnik ima ljutit izraz lica, objavljen je i članak Alternativne televizije, u kojem, između ostalog, za Schmidta kažu sljedeće: „Kao razjareni bik, tako se danas ponašao njemački turista u BiH Kristijan Šmit, nakon posjete Goraždu”.

Otvorenu pristranost kojom se pokušava diskreditirati Visoki predstavnik, Alternativna televizija nastavila je tekstom „Šmitov 'nastup' zgrozio medije i političare i u Njemačkoj i Austriji“.

Portalu RTRS i ATV, u širenju tekstova u kojima je Cristian Schmidt predstavljen negativno, kao neko ko je izgubio kontrolu, nastupa „teatralno“, „skandalozno“ i „sramno“, pridružio se i portal Banjalučke priče na kojem je moguće pronaći slične naslove: „Dodik istakao: Šmit ne samo da se lažno predstavlja, nego je počeo iznositi netačne činjenice“, „Dodik: Šmit razjaren i bijesan, izraz njegovog lica podsjeća na neka iz prošlosti“, „Majkićeva istakla: Šmit sramota za Njemačku i cijelu međunarodnu zajednicu”.

Izdajnici koje podržava visoki predstavnik

Jedini pozitivan naslov o Schmidtu nastao je na temelju izjave Mirka Šarovića i iskorišten je za njegovu diskreditaciju. Autor teksta na portalu Banjalučke priče tako piše sljedeće:

„Kandidat za srpskog člana Predsjedništva i lider SDS-a Mirko Šarović poručio je da stanovništvo i rukovodstvo u RS trebaju imati respekt prema nametnutom visokom predstavniku Kristijanu Šmitu koji srpski narod naziva genocidnim i sankcioniše njegovo rukovodstvo”.

Šarovićeva izjava upotrijebljena je i za diskreditaciju opozicije, koja, prema navodima iz teksta, sarađuje sa stranim „agenturama”, prije svega sa Velikom Britanijom, navodi se u istom tekstu.

I portparol SNSD-a Radovan Kovačević za portal Alternativne televizije, govorio je o navodnoj saradnji opozicije sa „strancima“ i visokim predstavnikom. „Kovačević: Šarovićevu politiku određuje Sarajevo i strane ambasade“ – kaže se u naslovu teksta u kojem je jedini izvor upravo Kovačević. „On je poručio da građani i dalje vjeruju Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović zato što su, kako je rekao, spremni da plate svaku cijenu da se bore za interese ovog naroda za razliku od Mirka Šarovića, SDS-a i PDP-a koji su spremni da rade samo ono što im kaže njihov prijatelj i njihov mentor Kristijan Šmit i što im kažu u Sarajevu iz stranih ambasada“. Pojmovi „stranci“, „strane ambasade“, „visoki predstavnik“ i „Sarajevo“, ključni su u diskreditaciji političkih oponenata vlasti u entitetu Republika Srpska.

Na portalu Alternativne televizije i portalu Nula49 visoki predstavnik Cristian Schmidt predstavljen je kao neko ko se nalazi u „vrlo teškoj situaciji“, te se najavljuje da će on, kada je Izborni zakon u pitanju, šta god da uradi izazvati „haos“.

Kada je Jelena Trivić, kandidatkinja PDP-a za predsjednicu RS-a, odbila da učestvuje u debati na RTRS-u, član Glavnog odbora SNSD-a Staša Košarac uputio joj je sljedeću rečenicu: „Šmit može, RTRS ne može“, čime želi sugerisati da Trivić sarađuje sa visokim predstavnikom, što se, mogli smo to zaključiti iz prethodnih komentara o Schmidtu, smatra nekom vrstom izdaje.

I Facebook grupa Banjalučki Džokej kreirala je mimove na račun navodne saradnje opozicije sa Britancima, Amerikancima i visokim predstavnikom.