U Bosni i Hercegovini (BiH) skraćenica NATO (Sjevernoatlanstki savez) izaziva različite konotacije u zavisnosti od toga ko je koristi i ko je tumači. U predizbornom periodu upotreba ovog pojma značajno raste. Portretiranje NATO saveza prilagođava se biračima, a kada zatreba NATO poprima pozitivne ili krajnje negativne karakteristike. Od ulaska u NATO do diskreditacije ovog Saveza samo je nekoliko klikova mišem. NATO je nemoćan kada to zatreba, ali je i strašan neprijatelj kojem se valja suprotstaviti. NATO je jedini način da BiH bude sigurna, ali ima „sramnu“ ulogu u „sprečavanju oslobađanja BiH“. NATO je na strani Bošnjaka, Hrvata, muslimana, čas je u savezu sa Visokim predstavnikom protiv Bošnjaka, čas protiv Hrvata, a često protiv Srba. 

 

Dugoročno, kakofonija različitih glasova o NATO savezu zbunjuje građane u BiH. Kakva je zaista uloga ovog međunarodnog aktera i zašto je važan? Koje su koristi od ulaska u Savez, a koje posljedice u slučaju zadržavanja izvan njega? Do odgovora na ova pitanja teško je doći na osnovu medijskih izvještaja, u kojima se često prenose izjave političara bez konteksta i dodatnih provjera. 

 

 

Tokom avgusta, mjesec prije početka predizborne kampanje, istraživači_ce Mediacentra Sarajevo pratili su kako informativni web portali, anonimni portali, pojedinci, grupe i stranice na društvenim mrežama, koji su i ranije širili problematične štetne sadržaje kao što su pristrano medijsko izvještavanje i dezinformacije, izvještavaju i spominju NATO savez. Istraživanje je dio monitoringa medija i društvenih mreža koji Mediacentar radi u periodu izbora.

 

NATO savez najviše su, u negativnom kontekstu, spominjali anonimni web portali, sa domenom u BiH, ali još češće s domenama u Srbiji i Hrvatskoj. Najčešće su to bili portali Poskok, Srbin.info, InfoSrpska, Hrvatski Medijski Servis. Od informativnih web portala, NATO je negativno interpretiran najčešće na portalima Dnevnik, Alternativna televizija, Večernji. Tviteraši koji objavljuju postove o politici, a koji su najčešće u negativnom kontekstu spominjali NATO, su Milan Tegeltija, pravni savjetnik Milorada Dodika i Josip Cvitković, i to na vlastitim Twitter profilima. Negativne konotacije na NATO objavljivane su i na Facebook grupi Bošnjaci Jablanice. 

 

NATO savez predstavljan je najčešće kroz dva interpretativna okvira: nagativni i pozitivni. Tog međunarodnog aktera na agendu medija postavljali su uglavnom političari, najčešće kandidati za Opće izbore 2022., u svojim komentarima o potrebi/opravdanosti ulaska BiH u tu Alijansu, za međusobne diskreditacije ili predstavljanje svojih političkih programa. 

 

Negativni komentari često se odnose na navodno neprijateljstvo NATO alijanse prema srpskom narodu, ponekad i prema hrvatskom, rijetko prema bošnjačkom. Pored toga, manipuliranjem i pristranim izvještavanjem medija, pokušavaju se etablitrati teorije o navodnoj „zavjeri“ Bošnjaka i NATO saveza ili članica Saveza protiv Srba ili Hrvata. Negativni komentari također su se pojavljivali i u slučaju kritikovanja NATO saveza zbog uloge u ratu u BiH, ali i u Srbiji. Neobjektivno su birane činjenice o ulozi ovog aktera u ratovima u BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Kosovu, pa se NATO pojavljuje čas u pozitivnoj, čas u negativnoj ulozi. 

 

 

 

Pri tome su se i političari i mediji služili lažnim argumentiranjem, pristranim biranjem tema, sagovornika, činjenica, mišljenja i fotografija. 

 

 

NATO je na pojedinim mainstream medijima i anonimnim portalima iz Republike Srpske (RS) predstavljen kao zla sila, čija je snaga, zbog dešavanja u Rusiji, oslabila, te da je riječ o nemoćnom savezu, naročito zbog dešavanja u Ukrajini.

 

Početkom avgusta Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) je objavila članak pod nazivom “Riter: NATO je sila zla u svijetu; Rat protiv Srbije je bila ofanzivna akcija”. U članku su izvučeni dijelovi intervjua sa Scottom Ritterom, a koji je on dao za Happy TV u Srbiji. U članku, koji su prenijeli i drugi mediji u RS-u, Scott je oslovljen kao „politički analitičar specijalne vojne operacije u Ukrajini”. Nije navedeno da je riječ o osuđenom seksualnom prijestupniku i osobi čiji je Twitter račun ukinut zbog širenja lažnih informacija o masakru nad Ukrajincima u Buči, što se može pronaći jednostavnom pretragom na Googleu.

 

U intervjuu Scott navodi da je NATO “sila zla u svijetu čije je srce potrebno probosti kolcem, onako kako se čini sa vampirima i nadam se da će se to desiti”. Govori da je bombardovanje Srbije bila nelegalna ofanzivna akcija bez ikakvog utemeljenja u međunarodnom pravu. Ovu vijest su prenijeli brojni drugi portali, poput anonimnog portala iz RS Bigportal.ba, portala Alternativne televizije, portala iz Banje Luke Aloonline.ba, i portala iz Srbije Pravda.rs. Zanimljivo je da portal Aloonline.ba ima posebne rubrike Milorad Dodik, Izbori 2022 i Ukrajina. 

 

Scott se i ranije pojavljivao na raznim portalima, naročito na portalu Srbin.info, sa sjedištem u Beogradu. Pored stavova autora iz naslova, koji su prenešeni kao činjenice, u tekstu iz juna „Rusija već pobjeđuje ne samo Ukrajinu nego i Evropsku uniju, NATO i Sjedinjene Države“, Scott tvrdi, a mediji prenose, i da će „Kinezi zauzeti Tajvan“, da je „Rat u Ukrajini i oko Ukrajine 70 posto ekonomski rat, a samo 30 posto stvarnih vojnih akcija“, te da je to u biti „Rat Rusije sa Zapadom“. Kao izvor ispod članka je navedeno samo: Činjenice.

 

Isti portal je već u martu objavio dezinformativne Scottove izjave da je do konačne pobjede Rusije preostalo još mjesec dana, da „Rusi melju Ukrajince“, te dezinformacije da su „Rusi očito izbjegli civilne žrtve“. Kao izvor za ove izjave naveden je YouTube video, koji je uklonjen sa ove platforme zbog čega nije bilo moguće provjeriti izvor. 

 

Krajem avgusta preneseno je da je Scott rekao da je „Rusija demilitalizirala NATO“, na osnovu toga što je, prema njemu, Rusija uništila sve što je NATO savez isporučio Kijevu, čime je Zapad potpuno uništio svoje zalihe”. I osobama koje površno prate rusku invaziju na Ukrajinu je poznato da ove izjave nisu tačne, a navedeni primjer ilustrira selektivno biranje sagovornika, u ovom slučaju stručnjaka kako bi se potkrijepila jedna strana. 

 

 

NATO savez se spominje i u kontekstu navodne islamizacije BiH, kao i da podržava Bošnjake protiv Srba i/ili Hrvata. Sredinom avgusta Alijansa se, naprimjer, spominje i u vijestima o prepisci između ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković, koja je ujedno i kandidatknja Stranke demokratske akcije (SDA) za Parlamentarnu skupštinu BiH, i generalnog sekretara Saveza Jensa Stoltenberga u vezi sa aktulenim dešavanjima u Evropi i regionu u kojem je seketar naveo da NATO podržava evroatlanski put BiH i da razvija set mjera za BiH. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, kandidat za predsjednika Republike Srpske, ocijenio je ovu prepisku kao zloupotrebu položaja ministrice, dodajući da Predsjedništvo, a ne ona komunicira o vojnim pitanjima sa NATO-om, da je riječ o zavjeri muslimanske strane, te da NATO jedostrano nastupa sa muslimanima u BiH. 

 

Brojni mediji su prenijeli informacije o prepisci i Dodikovoj reakciji, bez dodatnog istraživanja o kojim mjerama je riječ, te ko je nadležan da komunicira sa NATO-om.  Agencija Srna je sredinom avgusta objavila, a veliki broj medija u RS prenio, reakcije Dušanke Majkić, delegatkinje Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, na razgovore Turković i Stoltenberga. S naslovom „Bošnjaci misle da će NATO čuvati njihove političke ciljeve“, Alternativna televizija je objavila zaključak Majkić u kojem dovodi u vezu pojačanje njemačkih vojnika EUFOR-a u BiH, kao dio nastojanja da bi, kako je rekla „BiH na silu bila ugurana u NATO“. 

 

Moguće raspoređivanje dodatnih EUFOR-ovih trupa u BiH za koje se zalaže grupa američkih senatora u slučaju da Rusija blokira mandat EUFOR-a, početkom avgusta za Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, bio je „klasičan primjer okupacije“. Podržao ga je i njegov pravni savjetnik Milan Tegeltija u svom tweetu u kojem objašnjava mogućnost kreiranje vojne alternative NATO-u.

 

Slične stavove o NATO podršci islamizaciji BiH imao je i potpredsjednik SNSD-a Nikola Špirić koji je, nakon izjave Denisa Bećirovića, kandidata stranaka opozicije za člana Predsjedništva BiH, da „NATO u BiH ostaje, a Dodik ne mora“, zaključio da je jasno da je Bećirevićeva ideja o građanskoj BiH „samo prijelomna faza ka islamskoj BiH, a ako treba i uz podršku NATO snaga. Na svu sreću, Denisa se neće pitati, a ono što zabrinjava je šutnja opozicije iz Republike Srpske”. Ovaj Špirićev komentar prenijeli su portali Dnevnik, InfoSrpska i Hrvatski medijski servis. 

 

 

 

Pored ovakvih stavova prisutni su i oni u kojima se NATO pojavljuje kao potencijalni zaštitnik BiH. U člancima Hrvatskog medijskog servisa i Dnevnog avaza o tome kako su američki senatori tražili da Sjedinjene Američke Države pojačaju NATO misiju u BiH, Savez se dovodi u vezu sa sprečavanjem širenja rusko-kineskog uticaja. NATO se pojavljuje i kao mogući zaštitnik u slučaju potencijalnih „terorističkih napada“, u zemlji, pri čemu se citira izjava bivšeg visokog predstavnika Wolfganga Petritscha. „Ono što se može dogoditi su teroristički napadi, ali uvjeren sam da je NATO prisutan, u BiH imamo EUFOR”. Ovakvim biranim izjavama pokušava se pokazati da je BiH pogodno područje za „militante“ i za „terorističke napade“. 

 

NATO se često spominje i u kontekstu rata, a njegova uloga se kritizira sa različitih strana. Facebook stranica Bošnjaci Jablanice 13. avgusta prenijela je saopštenje Instituta za izučavanje genocida u Kanadi, a u kojemu su UNPROFOR, međunarodna zajednica i NATO predstavljeni krajnje negativno. U ovom „saopštenju“, autori govore o „antibosanskoj koaliciji“ u Sjevernoj Americi, a međunarodnu zajednicu optužuju za niz događaja, od toga da je u trenutku „kada je Republika BiH bila nadomak oslobođenja međunarodna zajednica zaprijetila žrtvi agresije NATO udarima ako Armija Republike BiH pokuša da je cijelu oslobodi”, do toga da „međunarodna zajednica u nastavku svoga anticivilizacijskog pohoda prema BiH nagrađuje najvećom svjetskom književnom nagradom - Nobelovom nagradom – Petera Handkea, prijatelja zločinca Slobodana Miloševića”. 

 

 

Kada je riječ o strankama u Federaciji Bosne i Hercegovine, SDA, Socijaldemokratska partija, Demokratska fronta, Savez za bolju budućnost – uglavnom preovladava vrlo pozitivan narativ o ulasku u NATO savez. Opozicione stranke često su kritikovale vlast zbog sporog napredovanja ka ulasku u NATO. SDA se predstavljala zaštitnicom interesa građana za ulazak u NATO savez, govoreći o tome kako su spriječili nastojanja Hrvatske demokratske zajednice i SNSD-a da spriječe NATO put. Naglasili su i da su „dva puta izgurani iz vlasti“ što nije „rezultiralo ničim dobrim“.  

 

S druge strane, u drugom bosanskohercegovačkom entitetu RS, ulazak u NATO se koristi za diskreditaciju političkih protivnika. Tako opozicija okrivljuje vlast da je pomogla BiH na putu ka NATO savezu, a vlast krivi opoziciju. U oba slučaja, ulazak u NATO predstavljen je vrlo negativnim za RS i narod u tom entitetu. Kandidatkinja Partije demokratskog progresa za predsjednicu RS Jelena Trivić nekoliko je puta govorila o vezama za Hrvatskom, koje navodno ima Milorad Dodik, te ga „optuživala“ da BiH vodi u NATO. Za približavanje zemlje NATO savezu, Dodika je optužio i Mirko Šarović, predsjednik Srpske demokratske stranke.

 

Jelena Trivić je na društvenim mrežama navela da „za razliku od Dodika“ nju „nemaju čime ucjenjivati ni Vašington, ni Brisel, ni Moskva“. „Zbog toga ću se, kao predsjednica RS, zalagati za to da RS prati dosljedno spoljnu politiku Republike Srbije. Sve dok Republika Srbija bude imala neutralan status, RS neće dozvoliti da BiH uđe u NATO niti bilo koji drugi vojni savez“, napisala je.