Mediji su još jednom pokazali etnonacionalnu i političku podijeljenost i neprofesionalnost.

foto: Daniel Sandvik on Unsplash

Period prije Općih izbora 2022. u medijima i na društvenim mrežama obilježila je ratna i huškačka retorika političkih elita, različiti nefer načini diskreditacije političkih oponenata, nedostatak argumentovane rasprave i konkretnih i ostvarljivih programskih prijedloga.

Mediji su još jednom pokazali etnonacionalnu i političku podijeljenost i neprofesionalnost, ali i to da veliki broj njih radi u službi političkih partija i kandidata/kinja, a ne u službi građana/ki. Mainstream mediji koji već godinama pristrasno izvještavaju o određenim političkim strukturama, poput Alternativne televizije (ATV), Radio televizije Republike Srpske (RTRS), internet portala Stav, Faktor, Hrvatski medijski servis, propagirali su “svoje” kandidate/tkinje. Anonimni portali, kao što su ABC portal, Banjalučke priče, Poskok, huškali su protiv političkih protivnika i predstavnika/ca drugih etnonacionalnih grupa, a pojedini kandidati i kandidatkinje, te javne ličnosti, koristili su društvene mreže, najčešće Facebook i Twitter, kako bi diskreditirali političke protivnike/ce.

Najveći broj sadržaja je bio propagandni, sa velikim brojem jednostranih prenošenja izjava političkih kandidata/kinja sa stranačkih tribina, komemoracija, ceremonija i prije početka političke kampanje, te praćenja protokolarnih i drugih aktivnosti predstavnika/ca vlasti koji su ujedno i kandidati/kinje na izborima.  

Istraživački tim Mediacentra Sarajevo tokom avgusta, septembra i oktobra 2022. radi monitoring štetnog sadržaja na internetu, uključujući društvene mreže, mainstream medije, anonimne portale i stranice političkih partija. Na osnovu ključnih riječi i korištenja Metricoma, alata za praćenje društvenih medija i online medija, prate se i analiziraju glavni narativi o kandidatkinjama na izborima, stranim akterima, etnonacionalnim grupama, te oni o Centralnoj izbornoj komisiji.

Preliminarni rezultati upućuju na veliki broj pristranog i propagandnog medijskog sadržaja, medijsku neprofesionalnost, huškanja i mržnje na etnonacionalnoj osnovi, te korištenje anonimnih portala za diskreditaciju političkih protivnika. Primijetno je i da političke partije često optužuju jedne druge da rade sa stranim akterima, što implicira uplitanje stranih sila u suverene i legitimne izborne procese jedne zemlje.

Ratna retorika, huškanje i međusobne optužbe

Da su ratna retorika, prijetnja i strah najisplativiji i najefikasniji načini pokretanja glasača – jer se u ovom slučaju igra emocijama straha i potrebom za sigurnošću – svjedoče i izjave kandidata Stranke demokratske akcije (SDA) Amora Mašovića i Sebije Izetbegović na nedavnoj tribini te političke partije u kojima su govorili da “skretanje s puta”, tj. napuštanje i neglasanje za SDA, može dovesti do, kako je rekao Mašović, samo jednog mjesta – novih masovnih grobnica.

Mašović je za političke poene iskoristio i djecu koja su pronađena u masovnim grobnicama, te rekao da odvajanje od puta vodi do “cucla i flašica četveromjesečne” bebe koja je pronađena u jami Lipovača, a Izetbegović je one koji su otišli iz SDA nazvala “luzerima zakrvavljenih očiju” čiji će putevi voditi u “Tomašice, logore, stratišta i masovne grobnice”.

Ratno huškanje i igranje osjećanjima glasača počelo je i prije predizborne kampanje, a najviše medijske buke i međustranačkih optužbi je donijela izjava Bakira Izetbegovića “o prebrojavanju”. Lider te partije je na jednom SDA skupu krajem jula 2022. rekao: “Prebrojali smo se. I koliko lovaca imamo i koliko ima mladih ljudi i koliko imamo instruktora na dronovima i tako dalje. Dalje neću, ali evo samo da znate”. Podršku je dobio od reisa Islamske zajednice BiH Huseina ef. Kavazovića, koji je nekoliko dana kasnije na jednoj manifestaciji, bez spominjanja o kojoj stranci je riječ, rekao: “Želim vam ovdje sasvim iskreno kazati da se nismo prebrojavali onda kada je trebalo da se prebrojavamo, ne bismo ovdje danas bili. Ovo mjesto bi bilo u nečijim tuđim rukama. Jašta nego ćemo se prebrojavati”.

Ove izjave koje impliciraju stanje pripravnosti i ratnu retoriku pokrenule su lavinu reakcija, što su političke partije iskoristile da optuže svoje protivnike za ratnohuškačku retoriku i pokrenu svoje biračko tijelo. Čelnici Socijaldemokratske partije (SDP) i Naroda i Pravde (NiP) su zamjerili što se reis stavio u službu SDA, a političari iz reda srpskog i hrvatskog naroda ove su izjave iskoristili da huškaju svoje biračko tijelo protiv tzv. bošnjačke politike i političkog Sarajeva. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik iskoristio je Izetbegovićevu izjavu o prebrojavanju, kao i izjave aktuelnog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, da naglasi da je “srpskoj omladini mjesto u Republici Srpskoj (RS), a ne u Bosni i Hercegovini, te da je RS država”.

Džaferović je rekao da: “Ideološki i politički sljedbenici onih koji su glavni organizatori genocida i udruženog zločinačkog poduhvata, ometaju naš napredak ka postizanju pune stabilnosti, prosperiteta i članstva u Evropskoj uniji i NATO-u”.

Novinari pojedinih medija (Faktor) stali su u odbranu reisa Kavazovića, kao i neki od aktuelnih političara iz SDA (Haris Zahiragić). Večernji list je naveo da je na snazi militantna kampanja protiv Hrvata, a tu tvrdnju potkrepljuju podsjećanjem na akciju lijepljenja 45 plakata sa slikama i imenima pripadnika Armije BiH i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) koja je nazvana „I ja sam branio BiH“. Naglašeno je da su svi oni koji se nalaze na plakatima po nacionalnosti Bošnjaci, te da nije bilo mjesta za Srbe i Hrvate, što su povezali sa izjavama o prebrojavanju naglašavajući kakva je zapravo zvanična bošnjačka politika prema Hrvatima.

Bošnjačke političke stranke i političko Sarajevo

Mediji su sporadično prenosili izjave i članke koje odgovaraju ideologiji i strani koju podržavaju, a u pojedinim slučajevima su samo mijenjali naslove koji impliciraju njihovo ideološko stajalište. Tako su hrvatski mediji u BiH, naprimjer, prenijeli prilog BHRT-a (čije priloge gotovo nikad ne prenose) o uplitanju reisa Kavazovića u politiku s naslovom “Blizina izbora aktivirala vjerske vođe”, što može ići u prilog njihovoj teoriji o navodnoj islamizaciji BiH.

Određeni hrvatski portali (ABC portal, HMS, Herceg Bosna, itd.) širili su izrazito huškačke sadržaje pisane neprimjerenim rječnikom, a značajan dio tih članaka je nepotpisan. Srdžba je usmjerena protiv tzv. političkog Sarajeva, predsjednika SDA Bakira Izetbegovića i aktuelnog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. Veći dio sadržaja usmjeren je prema “bošnjačkoj politici”, a Željka Komšića smatraju eksponentom te politike. Kada pišu o “bošnjačkoj politici” ona je predstavljena vrlo homogeno, bez obzira što je riječ o velikom broju političkih stranaka.

Primijetno je da hrvatski, ali i srpski mediji u BiH, ne prave veću razliku između stranaka koje su na vlasti i stranaka koje su u opoziciji u Federaciji BiH, a čije je članstvo većinski bošnjačko, da ih karakterišu kao unitariste i islamiste i da mediji u svojim objavama koriste brojne predizborne govore različitih političkih aktera kako bi dokazivali da je zajednički život među narodima BiH nemoguć. Prema navodima ovih medija, Bošnjaci imaju jedan cilj – a to su islamizacija i unitarizacija BiH u kojoj neće biti mjesta ni za jedan drugi narod osim za bošnjački. U tim narativima, koriste se i strani akteri, poput NATO ili visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, koji navodno podržavaju islamizaciju Bosne i Hercegovine.

Ovim izjavama politički predstavnici/ce i pojedini mediji šire narative mržnje prema drugima na etnonacionalnoj osnovi, diskriminišu i optužuju cijele grupe. Dodik u svojim javnim obraćanjima Bošnjake naziva muslimanima, svodeći ih na taj način na vjersku skupinu, ističe jedinstvo srpskog naroda, odnosno jačanje veza između Srbije i Republike Srpske, dok Izetbegović u svojim nastupima ne spominje određenu grupu, ali često podsjeća na rat i ulogu Armije BiH, SDA kao zaštitnika bošnjačkog naroda, te koristi termine neprijatelji, odbrana, zlikovci što navodi slušaoca da zaključe o kome je riječ. Takvi narativi u kontekstu BiH mogu biti veoma opasni i dodatno podsticati na mržnju prema drugima.

Komemoracije u službi politike

Pored huškanja i širenja mržnje u periodu pred izbore, zabilježeno je i korištenje dešavanja iz prošlosti radi političkih poena, te su mediji izvještavali o komemoracijama iz zadnjeg, ali i iz Drugog svjetskog rata, a političari se pojavljivali na njima i davali izjave. Politički kandidati/kinje davali su onu interpretaciju i verziju dešavanja koja odgovara njihovom etnonacionalnom narativu, ignorišući drugu i treću stranu priče, i odbacivajući činjenice koje ne idu u prilog njihovoj verziji. Zanemarivali su ratne zločine koje su počinile vojne formacije koje oni slave u svojim predizbornim govorima. 

Godišnjica Oluje svake godine u avgustu izazove medijski rat u tri države – BiH, Srbiji i Hrvatskoj, a to je bilo naročito aktuelno ove godine uzme li se u obzir da je izborna. U medijima iz Republike Srpske, Oluja je ratni zločin, čin etničkog čišćenja, pogrom srpskog stanovništva u Hrvatskoj, a u hrvatskim medijima ona se slavi kao pobjeda.

U medijima iz RS prenesene su izjave različitih političkih aktera o zločinačkoj prirodi Oluje u kojem je Hrvatska etnički očišćena od srpskog stanovništva, ispovijesti osoba koje su preživjele Oluju, kao i informacije u kojim su gradovima i mjestima služeni parastosi za Srbe iz Hrvatske. Aktuelni član Predsjedništva BiH Dodik iskoristio je priliku da izjavi da su Hrvati pobili Srbe u dva rata, da Srbi nisu imali logore, da Hrvatska nikada nije vratila imovinu i stanove Srba u Hrvatskoj, da se Srbija može braniti samo ako je jaka i da u Federaciji BiH nema slobode za Srbe koji su istjerani i pobijeni. Dodik je nazvao Oluju pogromom, zločinom, etničkim čišćenjem i genocidom praveći paralelu sa stradanjem srspkog naroda u vrijeme Drugog svjetskog rata, i da stradanje Srba neće otići u zaborav zahvaljujući Srbiji i Republici Srpskoj.

S druge strane, hrvatski mediji su prenijeli da je predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog Sabora (HNS) Dragan Čović čestitao Dan pobjede i godišnjicu Oluje svim Hrvatima i Hrvaticama širom svijeta, a u svojoj objavi je označio i premijera Hrvatske Andreja Plenkovića, te podsjećao na ulogu HVO-a. 

Komemoracije su bile i prilika za pojavljivanje i izjave političkih predstavnika/ca. Tako su RTRS, ATV, Nezavisne novine, naprimjer, prenijeli informacije o komemoraciji iz Novog Sada povodom obilježavanja godišnjice Oluje, a izjave su dali SNSD kandidati/kninje na ovim izborima Milorad Dodik, Željka Cvijanović i Sanja Vulić, "dijete kolone", izbjeglica iz Dvora na Uni koja je imala 12 godina kada je počela akcija. Pored njih, prenosile su se i izjave predstavnika drugih država, predstavnika vjerske zajednice, ali i udruženja i historičara koji odgovaraju narativu “odbrambeno-otadžbinskom ratu”, te koristili nalaze Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i nestalih lica iz Banje Luke i Muzeja žrtava genocida iz Srbije.

S druge strane, predstavnici SDA su u ovom periodu obilježavali komemoracije i godišnjice od obilježavanja Bitke za Igman, godišnjice rođenja Alije Izetbegovića do spominjanja zasluga Armije BiH u svojim nastupima. Izetbegović je, naprimjer, sredinom avgusta, bio na “Slobodarskim danima viteškog grada Bužima”, na kojima je govorio o zaslugama bužimskih ratnika koje su “neprijatelji dobro upamtili od Arkana do Ratka Mladića”, te napomenuo da “Bošnjaci moraju biti svjesni stanja u kojem živimo, da na umu imaju obavezu prema desetinama hiljada onih koji su dali svoje živote”. 

Mediji u službi politike 

Mediji su prenosili izjave političkih kandidata/kinja s tribina, komemoracija, sjednica odbora bez dodatnih istraživanja, kritičkog osvrta i postavljanja “teških” pitanja. Za određene medije, jasno je da podupiru te političke partije, dok su drugi to činili iz neprofesionalizma ili činjenice da su Izetbegović i Dodik najpopularnije ličnosti u medijima, te im donose najviše klikova. Mediji u RS nisu prenosili Izetbegovićeve izjave s tribina osim ako nisu bile šokantne i huškačke prema srpskom narodu, a isto je i sa prenošenjem izjava Milorada Dodika u Federaciji. RTRS je izvještavao o svim protokolarnim i drugim aktivnostima Željke Cvijanović, dok su mediji u Federaciji često prenosili izjave s tribina SDA i kandidata za predsjednika Bakira Izetbegovića.

Političari su optuživali jedni druge da “šuruju sa stranim akterima”. Tako je Milorad Dodik optužio Jelenu Trivić da je njenu kampanju podržavaju Sjedinjene Američke Države, a ona da je on hrvatski agent i zaštitnik hrvatskih interesa. Primijetni su bili i anonimni portali koji su širili huškačke tekstove i tekstove diskreditacije protiv pojedinih političara/političarki, ali i mainstream mediji koji su bez ikakve odgovornosti i kritičkog osvrta prenosili huškačke izjave kandidata/kinja, čime se doprinosi širenju mržnje i stanju političke nestabilnosti u BiH. Najveći broj je bio propagandnih članaka.   

Faktor je u srijedu 28. septembra objavio tekst s tribine SDA u Tuzli sa naslovom “Crvena Tuzla pozelenila: Izetbegović sa 35.000 glasova ojačati motor koji ovu zemlju vodi naprijed”, Infosrpska da “Sve osim pobjede Dodika i Cvijanovićeve je avantura i propast”, a Hrvatski medijski servis da je “Odjel za branitelje HVO a i domovinski rat dao puno potporu Borjani Krišto”.

U moru ovakvih sadržaja čiji autori/ce ili širitelji ciljaju da glasači u nedelju 2. oktobra odaberu upravo njihovu političku partiju i ime, izostaju informacije o izbornim programima, namjerama šta će kandidati i kandidatkinje učiniti kada dođu na vlast i svojim aktivnostima opravdaju glas birača i novac koji će dobiti, a koji većina već i dobija iz budžeta. Kako će riješiti štetu nastalu inflacijom, šta će učiniti za ljudska prava, medije, marginalizirane društvene grupe, šta će raditi na polju evroatlanskih integracija. Za sada se čini važnije ko je šta radio u ratu u BiH i koliko su ugroženi nečiji “nacionalni interesi”.

                                                                                                                                                                          Monitoring online sadržaja tokom Općih izbora 2022.

___