RTV taksa u BiH između politike i zakona – može li javni servis preživjeti bez sistemskog rješenja?

foto: Pixabay

Finansijska kriza unutar javnih servisa u Bosni i Hercegovini, a posebno BHRT-a iz godine u godinu je sve dublja, a pomaci ka boljem se ni ne naziru. Rješenja izostaju, a sve otežavaju loši odnosi unutar Upravnog odbora Sistema javnih servisa koji se nije sastao šest godina, te političke blokade. Umjesto o inovacijama, novim projektima, unapređenju programa… javni servisi najviše brinu o opstanku.

Da je situacija alarmantna svjedoče i dugovanja BHRT-a koja premašuju 30 miliona konvertibilnih maraka, od čega je većina (više od 20 miliona konvertibilnih maraka) prema Evropskoj radiodiodifuznoj organizaciji (EBU) koja će, ako BHRT ne izmiri dugovanja do kraja februara 2026. godine blokirati račun krovnog emitera i prodati njegovu imovinu.

BHRT je već nekoliko puta do sada bio pred gašenjem, a apeli radnika i menadžmenta nisu došli do svijesti političkih struktura nadležnih za rješavanje stabilnog finansiranja javnih RTV servisa, što je i jedna od obaveza na EU putu.

"BiH riskira da bude jedina zemlja u Evropi bez javnog emitera na državnom nivou. Ovo je neodgovorno i neprihvatljivo", objavljeno je krajem prošle godine na profilu Delegacije Evropske unije u BiH na društvenoj mreži X.

BHRT samo od Radio televizije Republike Srpske (RTRS) potražuje 95 miliona konvertibilnih maraka od prikupljene RTV pretplate, što godinama traži i sudskim putem, ali dok se taj prihod ne stabilizuje, žele povećati one s teritorija Federacije BiH.

Početkom avgusta Vrhovni sud Republike Srpske ukinuo je presude nižih sudova u korist RTRS-a i potvrdio da je RTRS neosnovano zadržavao novac od prikupljene RTV takse. No, presuda još nije donijela nikakve promjene u postupanju RTRS-a.

Slijedi li poskupljenje RTV takse?

Dok se čeka da javni servis Republike Srpske krene poštovati zakon, BHRT traži nove načine za povećanje prihoda.

BHRT i Radio-televizija Federacije BiH (RTVFBiH) nedavno su zatražili usklađivanje visine RTV takse sa troškovima inflacije, što je jedan od načina za podizanje cijene za posjedovanje RTV ili radio-prijemnika. O tome se govorilo i prilikom nedavnog sastanka članova Upravnog RTV Federacije BiH, generalnog direktora i članova kolegijuma Predstavničkog doma Federacije BiH.

“Trenutni prihodi od RTV takse su dijelom nedovoljni za ispunjavanje osnovnih zadataka javnog servisa, tako da građani i gledaoci dijelom ostaju uskraćeni za vrhunski program i sadržaj, jer RTV nema dovoljno novca, kako za vlastitu produkciju, tako i za nabavku takvog sadržaja“, navode iz javnog servisa Federacije BiH u izjavi za Mediacentar Sarajevo.

No, apeli dva od tri javna servisa, barem neko vrijeme, ostaće daleko od dnevnog reda nadležnih.

Generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić u izjavi za Media.ba kaže kako podržava povećanje mjesečnog iznosa RTV takse jer se ona treba usklađivati sa stopom inflacije u Bosni i Herecegovini.

“Međutim, način na koji su dva javna servisa sa sjedištem u Sarajevu pokrenula ovu proceduru izgleda mi na brzinu i neprofesionalno, te bi mogao izazvati i revolt građana koji posljednjih dva mjeseca već dobijaju nove, veće račune za mnoge javne i komunalne usluge”, kaže Rudić.

Problematizira i pitanje zašto bi građani Federacije BiH ili bilo kojeg njenog dijela plaćali RTV taksu po novim cijenama, a da ne znaju kako se troši njihov novac, koliko je tužbi podneseno protiv osoba i pravnih subjekata koji imaju TV ili radio-prijemnik, a ne plaćaju RTV taksu godinama i decenijama, te da li je ijedan političar sankcionisan zato što je javno iz parlamenta pozivao na neplaćanje RTV takse, itd.

“Nepošteno je stavljati teret finansijske krize u javnim RTV servisima na pleća građana jednog od entiteta, a pri tome ne pokazati šta rukovodstva i uprava javnih servisa čine da se poveća stupanj naplate ili sankcioniraju oni koji ne plaćaju RTV taksu u skladu sa zakonskim propisima”, dodaje Rudić.

Šta traže BHRT i RTV Federacije BiH?

U inicijativi dva javna servisa, bez podrške RTRS-a, traži se redovno godišnje usklađivanje visine RTV takse za posjed TV ili radio-prijemnika.

Jedan od načina promjene visine RTV takse je povećanje fiksne cijene, a drugi redovno godišnje usklađivanje sa zvaničnom inflacijom. No, ni jedna, ni druga mogućnost redigovanja cijene nije korištena duže od deset godina.

„Zakonska obaveza UO Sistema je da visinu takse jednom godišnje uskladi sa inflacijom. Posljednji put je to rađeno 2013. godine. Od tada do danas nije poštivana odredba zakona koji nalaže usklađivanje visine takse sa zvaničnom inflacijom. Mjesečni gubitak RTV Federacije BiH i BHRT-a je 300.000 konvertibilnih maraka“, dodaju iz RTVFBiH.

Sve do marta 2013. godine, RTV taksa se usklađivala na Odboru sistema koji su sačinjavali predstavnici upravnih tijela tri javna RTV servisa. Međutim, čak 12 godina tog usklađivanja nije bilo.

„Kako se Odbor sistema javnih RTV servisa u Bosni i Hercegovini nije sastao od maja 2019. godine zbog neučešća predstavnika RTRS-a, RTV taksa je ostala nepromijenjena od 2013. godine, iako su sve druge usluge i troškovi poslovanja višestruko porasli zbog čega javni RTV servisi gube više stotina hiljada konvertibilnih maraka svakog mjeseca“, kažu iz RTV Federacije BiH.

Upravni odbor koji se nije sastao šest godina

Dok se usklađivanje RTV takse vrši svake godine, njenu visinu svakih pet godina preispituje Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine (RAK) na osnovu prijedloga Upravnog odbora Sistema. U izuzetnim slučajevima, odnosno kada je u pitanje doveden rad javnih servisa, Upravni odbor Sistema može predložiti povećanje RTV takse.

“Odbor Sistema može dostaviti Regulatornoj agenciji novi prijedlog iznosa buduće RTV takse. Takav prijedlog može dostaviti jedanput svakih pet godina, osim u izuzetnoj situaciji koja dovodi u pitanje funkcioniranje Sistema”, navodi se u zakonu.

Posljednje postupanje Regulatorne agencije za komunikacije u vezi sa visinom RTV takse bilo je 2015. godine, kada je utvrđeno da iznos takse ostane isti, uz godišnje usklađivanje sa stopom inflacije.

“Od tada, Odbor Sistema do sada nije doveo u pitanje, niti je dostavio novi prijedlog iznosa buduće RTV takse u skladu sa stavom 3. člana 22, Zakona o Javnom RTV Sistemu”, navodi se u odgovoru RAK-a za Media.ba.

Ni povećanje ni usklađivanje visine RTV takse nije moguće bez Upravnog odbora Sistema, koji se ne sastaje već šest godina.

No, i prije prestanka saradnje RTRS-a sa preostala dva javna servisa, Upravni odbor Sistema nije imao razumijevanja za zahtjeve javnih servisa.

Nekadašnji član Upravnog odbora BHRT-a i samim tim član Upravnog odbora Sistema Ljubomir Zuber, koji je na toj funkciji bio do 2021. godine, kaže kako niko od tadašnjih članova Upravnog odbora nije bio spreman podržati povećanje RTV takse.

“Nismo smatrali da treba povećavati RTV taksu. Niko od nas nije bio za. Smatrali smo da je 7,5 konvertibilnih maraka sasvim dovoljno. Uostalom, šta znači povećanje ako se taksa ne prikuplja”, rekao je Zuber u izjavi za Media.ba.

Njega je Predstavnički dom u junu imenovao kao predstavnika Ostalih u Upravnom odboru BHRT-a, ali zajedno sa ostalim novoizabranim članovima čeka potvrdu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Nepopunjavanje novog saziva Upravnog odbora samo je jedan od brojnih problema u radu javnih servisa.

Na pitanje zašto onda nije bilo redovnog usklađivanja iznosa takse sa inflacijom, Zuber odgovara da to nije bio fokus rada Upravnog odbora.

“Nije nam bio prioritet. I ovo [visina takse] je puno za program koji se emituje”, dodaje Zuber.

Jedan entitet na jedan način, drugi drugačije prikuplja taksu

U Federaciji BiH taksa se naplaćuje putem Elektroprivrede BiH, a u Republici Srpskoj taksu prikuplja RTRS koji godinama ne raspoređuje naplaćenu taksu i prihode od marketinga u skladu sa zakonom – 25 posto entitetskim servisima i 50 posto BHRT-u. Po tom osnovu, BHRT-u duguje 95 miliona konvertibilnih maraka.

Drugi problem je nizak stepen naplate. On u Federaciji BiH, prema podacima za prvih šest mjeseci 2025. godine, iznosi tek 50,58 posto. U susjednoj Hrvatskoj stepen naplate je preko 95 posto.

Iznos RTV pristojbe u Hrvatskoj koja se plaća HRT-u iznosi 10,62 evra, a HRT najavljuje nove načine naplate i povećanje cijene.

Većinu novca od pristojbe koja se direktno plaća HRT-u ide za rad javnog servisa, ali dio se koristi i za finansiranje Fonda za promociju pluralizma i raznovrsnosti medija i Hrvatski audiovizualni centar (HAVC), ali i “izgradnju te održavanje mreže odašiljača”, piše tportal. Pristojbu su dužni plaćati svi koji posjeduju TV ili radio-prijemnik.

Tako je i u Bosni i Hercegovini gdje se obaveza plaćanja takse odnosi na sva domaćinstva koja posjeduju TV ili radio-prijemnik, ali najveći otpor RTV taksi dolazi iz sredina u kojima su na vlasti stranke iz Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i gdje političari javno pozivaju na neplaćanje RTV takse čime krše zakon, što je do sada prolazilo bez sankcija.

I predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto javno se hvalila da ne plaća RTV taksu.

Za rješenje problema potrebna je volja

Taj problem bi se lako riješio, smatraju iz RTV Federacije BiH, kada bi postojala volja.

“Potrebno je proširiti obuhvat naplate postojećim rješenjima, a ujedno dovršiti dopune Zakona o izvršnom postupku kako bi analitička kartica bila vjerodostojna isprava i kako bi se dužnici mogli efikasno utuživati poput npr. postupaka koji se vode za komunalne usluge“, dodaju iz RTV Federacije BiH.

Bez bolje i pravednije naplate, raspodjele i usklađivanja možda bi bilo besmisleno povećavati RTV taksu za šta je procedura još komplikovanija.

Prema zakonu, Upravni odbor Sistema bi već danas mogao RAK-u poslati prijedlog za povećanje takse, nakon čega bi RAK zahtjev poslao Parlamentarnoj skupštini BiH.

“Parlamentarna skupština BiH odlučuje o iznosu RTV takse u roku od 30 dana od dana podnošenja prijedloga Regulatorne agencije. Visina RTV takse iz prethodne godine važi do stupanja na snagu nove odluke o RTV taksi”, precizirano je u zakonu.

No, sve i kada bi se otkočio rad Upravnog odbora Sistema, ne postoji politička volja za povećanjem RTV takse. U Federaciji BiH spremni su pomoći javnim servisima na druge načine, dok u Republici Srpskoj misle da za tim nema potrebe.

“Treba načiniti maksimalne napore da se naplati nenaplaćena RTV taksa, te da se osigura sistem naplate na cijeloj teritoriji. Pored navedenog, potrebno je iznaći dodatne izvore finansiranja, a tek ako se sve iscrpi, onda eventualno razmišljati o povećanju na bazi objektiviziranih parametara”, kaže Albin Muslić, zastupnik SDP-a u Predstavničkom domu BiH, u izjavi za Media.ba.

Klub poslanika SNSD-a ne bi podržao povećanje RTV takse kada bi taj prijedlog došao pred zastupnike, kaže šefica Kluba Sanja Vulić.

“Smatramo da je u današnjem vremenu televizija sve manje dominantan izvor informisanja, a povećanje takse najviše bi pogodilo građane sa najnižim primanjima, prije svega penzionere. Osim toga, u Republici Srpskoj građani već plaćaju RTV taksu za naš javni servis – Radio-televiziju Republike Srpske – i to je jedini fokus Kluba SNSD”, rekla je Vulić u pisanoj izjavi za Mediacentar Sarajevo.

Političari moraju omogućiti stabilno finansiranje javnih servisa

Prvi korak ka rješavanju finansijske dubioze javnih servisa je drastično povećanje stepena naplate RTV takse, a to bi se najlakše uradilo kada bi se taksa počela naplaćivati i putem druge elektroprivrede u vlasništvu Vlade Federacije BiH.

“Uprava RTV Federacije BiH poduzela je aktivnosti da se u postojeći sistem naplate uvrsti i EP HZHB. Međutim, ishod tih razgovora ne možemo prognozirati jer ovisi od odluke Vlade Federacije BiH“, kažu iz RTV Federacije BiH.

Vijest da bi i Elektroprivreda HZHB uskoro mogla početi naplaćivati RTV taksu za generalnu sekretarku BH novinara zvuči karikaturalno.

“Kao da to nije zakonska obaveza stara više od decenije i kao da to javno preduzeće nije u vlasništvu Vlade Federacije BiH, već neke desete države ili entiteta... Sasvim je jasno da su federalni partneri u vlasti decenijama tolerisali neplaćanje RTV takse u području djelovanja Eletroprivrede HZHB, tako i sada ova odluka o naplati RTV takse u (uglavnom) zapadnoj Hercegovini nije odraz naglo probuđene svjesnosti o potrebi jačanja javnog servisa Federacije BiH, već političkog dogovora sadašnje vlasti u Federaciji BiH”, kaže Rudić.

Smatra da bi takvo rješenje bilo trenutno i bez dalekosežnih posljedica na finansijsku stabilnost dva javna emitera sa sjedištem u Sarajevu.

“Sudeći prema objavama na društvenim mrežama, komentarima prijedloga za povećanje iznosa RTV takse, jednoj vrsti "patriotskog marketinga" koja prati ovaj prijedlog – taksa će biti povećana.”

Međutim, upozorava Rudić, ako to povećanje ne budu pratile druge mjere, poput plana javnih servisa za povećanje naplate, uvođenja inkasanata kao jednog od modela naplate ili donošenje zakonskih mjera koje će omogućiti prinudnu naplatu u Federaciji BiH po sudskim odlukama, povećanje iznosa RTV takse neće bitnije uticati na finansijsku stabilnost ova dva javna servisa.

”I najvažniji korak u stvaranju kakve-takve finansijske stabilnosti i оdrživosti jeste vraćanje naplate i raspodjele RTV takse u zakonske okvire i na cijelom teritoriju države. Ukoliko toga ne bude, bojim se da dugoročno ne samo da neće moći opstati dva javna servisa u Federaciji BiH već ni treći u Republici Srpskoj, bez obzira na političku podršku i obećanja sadašnjih vlasti u oba bh. entiteta.”

Kriza javnih servisa duboka, ali nije bez izlaza

Stabilno finansiranje javnih servisa ključ je za demokratizaciju jednog društva, pluralizam mišljenja, i davanja prostora marginaliziranim grupama i edukativnim sadržajima koji komercijalnim medijima mogu biti samo trošak. Funkcionalan javni servis je i pasoš jedne države, posebno kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji.

Rudić kaže da postoje dva razloga zbog kojih je bitno da se konačno krene sa rješavanjem finansijske dubioze u javnom RTV sistemu i tri servisa – BHRT, RTRS i RTVFBiH.

“Da bi se osigurao nastavak rada sistema javnog emitiranja u Bosni i Hercegovini i opstanak tri javna servisa, šta god, pozitivno ili negativno mislili o njihovim uredničkim politikama, radu u interesu vladajućih politika, a ne javnosti i građana, te zbog potrebe poštivanja zakonskih odredbi važećeg Zakona o Javnom RTV sistemu i utvrđivanja odgovornosti i zakonskih sankcija za sve koji nisu poštovali zakon i koji su genrirali finansijsku dubiozu od oko 100 miliona [konvertibilnih maraka] kroz kršenje zakonskih propisa o raspodjeli RTV takse između javnih servisa”, pojašnjava Rudić.

BH novinarI, zbog toga, snažno podržavaju rješavanje finansijkih dubioza u sistemu javnog emitovanja na način koji će biti zakonit, legitiman i garantovati opstanak tri javna servisa.

“To je moguće ostvariti zaustavljanjem političkih uticaja i donošenja odluka o budućnosti javnog emitiranja u Bosni i Hercegovini u uskim stranačkim krugovima, a ne u zakonodavnim tijelima, zatim odgovornijim postupanjem parlamenata kao osnivača tri javna servisa, poštivanjem postojećih zakona o sistemu i servisima, kao i ekonomičnim i transparentnim trošenjem novca prikupljenog od RTV takse unutar samih javnih medija”, dodaje Rudić.

Komunikolog Mladen Bubonjić za Media.ba kaže kako je kriza u kojoj se nalaze javni RTV servisi duboka, ali nije bez izlaza. Smatra da je ključno da se prestane s "ad hoc krpljenjem rupa” i konačno primijeni ono što već stoji u zakonima i presudama – naplata, raspodjela, i transparentnost.

“Sanacija je moguća, ali ne može se raditi napola – ili se ide na sistemsko rješenje, ili slijedi kolaps. Sve dok servisi funkcionišu bez međusobnog povjerenja i uz političke blokade, ni veći budžeti im neće pomoći”, kaže Bubonjić.

Vjeruje da građani neće prihavtiti veće cijene RTV takse dok ne vide da je sistem fer, da novac ide tamo gdje treba i da za to dobijaju kvalitetan program.

“Zato rješenje mora biti sveobuhvatno – bolja naplata, automatska raspodjela, ali i veća odgovornost servisa. Sve drugo je samo 'balansiranje' koje ne pomaže nikome, a publiku još više udaljava. Pitanje nije samo kolika je taksa – već i za šta je plaćamo”, dodaje Bubonjić.

Prvi korak, kada bi vlasti bile spremne da omoguće stabilno finansiranje javnih servisa, bio bi povećanje stepena naplate RTV takse.

Jedan od dobrih primjera mogu pronaći u Srbiji gdje se RTV taksa u iznosu nešto većem od četiri konvertibilne marke plaća uz račun za struju. Prilikom plaćanja tog računa prvo se izdvaja novac za taksu tako da je praktično nemoguće ne platiti je.

I pored visoke stope naplate takse prikupljeni novac koji se koristi za finansiranje RTS-a i RTV-a nije dovoljan za rad dva javna servisa. Preostali novac potreban za rad javnih servisa u Srbiji prihoduje se putem reklama i iz budžeta.

Takva praksa u Bosni i Hercegovini funkcioniše samo u Republici Srpskoj gdje Vlada Republike Srpske iz budžeta pomaže rad RTRS-a.

Dakle, rješenje za javne servise u BiH postoji, ali ono mora biti sveobuhvatno: povećanje iznosa takse, povećanje naplate, pravedna raspodjela, povećanje prihoda od marketinga, budžetska sredstva.

Ovaj članak je produciran u okviru projekta "Reforme za integritet medija i slobodu govora", uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Evropske unije.

___