Pravilnicima i zakonima trebalo bi regulisati transparentnost iznosa i postupaka dodjele sredstava, kriterija dodjele i sastave tijela koja donose odluke o izdvajanjima za medije.

U Bosni i Hercegovini nema dovoljno transparentnosti i preciznih i mjerljivih kriterija za dodjelu novčanih sredstava medijima iz javnih budžeta, rečeno je tokom prvog panela okruglog stola u organizaciji Mediacentra Sarajevo održanog u četvrtak. Učesnici među kojima su bili brojni stručnjaci iz oblasti medija, predstavnici institucija vlasti sa različitih nivoa u BiH i novinari i urednici, razgovarali su o aktuelnim praksama dodjele javnih sredstava medijima u BiH i u zemljama regiona, ističući nedostatak transparentnosti. Govorilo se o sistemu državne pomoći u BiH, kojim je regulisana i državna pomoć medijima, uključujući subvencije i grantove, o naporima nevladinih organizacija da dođu do podataka o tačnim iznosima koje vlasti sa svih administrativnih nivoa u BiH dodjeljuju medijima, kao i o teškoj finansijskoj poziciji lokalnih javnih medija u BiH, koji su često pod direktnim pritiscima lokalnih vlasti.

Ranko Lučić, načelnik Sekretarijata Vijeća državne pomoći BiH, predstavio je sistem državne pomoći BiH, koji je regulisan Zakonom o sistemu državne pomoći i entitetskim uredbama o namjeni, kriterijima i uslovima dodjele državne pomoći, a koji je preuzet iz regulative EU.  Monitoring tih finansiranja je slab, pa je Lučić istaknuo da je Vijeće razmatralo opravdanost dodjele pomoći medijima samo u dva slučaja i u oba donio pozitivno rješenje. Osim raspodjele, netransparentna je i slabo se nadgleda potrošnja javnih sredstava i krajnji efekat tih izdvajanja. Javnosti su dostupni samo konsolidirani podaci o dodijeljenoj državnoj pomoći različitim sektorima u BiH koje Vijeće za državnu pomoć BiH objavljuje na svojoj web stranici, a iz kojih nije moguće dobiti zbirne niti pojedinačne iznose dodijeljene državne pomoći medijima.

Da budžeti organa vlasti nisu transparentni, naglasio i predsjednik Nadzornog odbora CPI Fondacije, Zoran Ivančić. Do informacija o određenim iznosima koje vlasti dodjeljuju medijima moguće je doći preko baze javnih finansija CPI fondacije, ali one nisu potpune jer su načini evidentiranja iznosa za medije u budžetima javnih organa neujednačeni i netrasparentni i često se svode pod zbirne stavke iz kojih nije moguće identificirati krajnje korisnike.

Na finansiranje medija u BiH izdvaja se oko 30 miliona maraka godišnje, ali je pretpostavka da su ti iznosi znatno veći, a što sugeriše i istraživanje Centra za razvoj medija i analize, o kojem je govorila Mirna Stanković Luković, novinarka i projektna koordinatorica CRMA-e. Ona je naglasila da se novci izdvajaju i preko oglašavanja javnog sektora za koje se sklapaju komercijalni ugovori između medija i vlasti, a koji će biti fokus sljedećeg izvještaja Mediacentra Sarajevo. Da je taj način finansiranje medija, koji uglavnom spada pod sistem javnih nabavki, još netransparentniji, govori i činjenica da se veliki broj ugovora ne objavljuje i da se često poslovi sklapaju preko direktnih sporazuma, čime se izbjegava transparentnost i uspostava preciznijih kriterija za odabir najboljih ponuđača.

Najviše sredstava se izdvaja za javne lokalne medije, koji su u najtežoj poziciji zbog brojnih primjera finansijskog uslovljavanja. Direktor RTV Velika Kladuša, Adis Purić, rekao je da to javno preduzeće nije imalo finansijskih pritisaka, ali da su zabilježeni slučajevi smanjenih prihoda iz lokalnog javnog budžeta.

O situaciji u regionu govorio je Nedim Sejdinović, predsjednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine. Iako su javna medijska preduzeća u Srbiji privatizovana 2015. godine, novi sistem konkursnog finansiranja medija nije smanjio uticaj vlasti na uređivačke politike, naročito zbog namještenih konkursa i članova komisija.

Gdje su rješenja?

Tokom drugog panela razgovaralo se o mogućim rješenjima, među kojima i o usvajanju pravilnika ili smjernica kojim bi se javni organi vodili pri dodjeli sredstava, a što predlažu i autorice izvještaja Mediacentra Sarajevo „Transparentnije i legitimnije finansiranje medija iz javnih budžeta: smjernice za javne organe u BiH”.

Dragan Slipac, zamjenik direktora APIK-a istakao je da među institucijama nedostaje političke volje da se oblast finansiranja medija uredi, iako Akcioni plan koji prati Strategiju za borbu protiv korupcije predviđa povećanje transparentnosti u toj oblasti.

Medijski ekpert Mehmed Halilović rekao je da različite institucije imaju nadležnosti i trebaju djelovati na povećanju transparentnosti, a Eldin Karić, direktor Antikorupcijske mreže Account ističe da je neophodno donijeti medijsku strategiju kojom bi se definisali ciljevi i kriteriji za izdvajanje za medije.

Pravilnicima i zakonima trebalo bi regulisati transparentnost iznosa i postupaka dodjele sredstava, kriterija dodjele (uključujući kriterije sadržaja, organizacijske kriterije i kriterije dometa i utjecaja medija), kao i sastava tijela koja donose odluke o tim izdvajanjima, čime bi se spriječile zloupotrebe i javna sredstva iskoristila za promociju javnog interesa, zaključci su okruglog stola. U izvještaju Mediacentra date su preporuke o sadržaju takvih pravilnika.

Da bi promjene bile moguće, potreban je angažman institucija vlasti, medija, kao eksperata i civilnog društva u razvoju normi, primjeni i konstantnom monitoringu. Mediacentar i CRMA nastaviće da djeluju u tom pravcu.