Fact-checkeri traže da YouTube uradi više u borbi protiv dezinformacija
Fact-checkeri traže da YouTube uradi više u borbi protiv dezinformacija
Fact-checking organizacije traže od YouTubea da uradi više na suprotstavljanju dezinformacijama i da omogući alate koji funkcionišu i na drugim jezicima osim engleskog.
foto: pixabay/ilustracija
Više od 80 istaknutih svjetskih organizacija za provjeru činjenica uputilo je otvoreno pismo izvršnoj direktorici YouTubea Susan Wojcicki zbog dezinformacija o COVID-19, za koje ističu da i dalje prevladavaju na toj platformi. Pismo je vid pritiska na YouTube da poduzme mjere protiv opasnosti koje doprinosi upravo širenje dezinformacija. Pismo su potpisali i predstavnici nevladine organizacije iz Bosne i Hercegovine, odnosno timovi portala Raskrinkavanje i Istinomjer.
“Prošle su skoro dvije godine od početka pandemije COVID-19. Svijet se iznova suočavao sa tim koliko dezinformacije mogu biti destruktivne za društveni sklad, demokratiju i javno zdravlje; previše života i sredstava za život je uništeno, a previše ljudi je izgubilo svoje voljene zbog dezinformacija. Kao međunarodna mreža organizacija za provjeru činjenica, pratimo kako se laži šire online - i svaki dan vidimo da je YouTube jedan od glavnih kanala dezinformacija širom svijeta. Navedene informacije izazivaju zabrinutost naše globalne zajednice koja provjerava činjenice”, stoji u uvodu otvorenog pisma upućenog Wojcicki.
Nevladine organizacije napominju da su dezinformacije vezane za zdravlje plodno tlo već dugo vremena na YouTubeu te se tako na toj stranici za razmjenu videa može pronaći sadržaj koji ohrabruje pacijente s rakom da se protiv svoje bolesti bore nenaučnim tretmanima.
“U prošloj godini vidjeli smo teoretičare zavjere koji napreduju i sarađuju preko granica, uključujući međunarodni pokret koji je započeo u Njemačkoj, prešao u Španiju i proširio se Latinskom Amerikom a sve se to odvija na YouTubeu”, navodi se u pismu i dodaje kako su u međuvremenu “milioni drugih korisnika gledali video zapise na grčkom i arapskom koji su ih ohrabrivali da bojkotuju vakcinaciju ili liječe svoje infekcije COVID-19 lažnim lijekovima”.
- Posvećenost značajnoj transparentnosti o dezinformacijama na platformi: YouTube bi trebao podržati neovisno istraživanje o porijeklu različitih kampanja dezinformacija, njihovom dometu i uticaju, te najefikasnijim načinima za razotkrivanje lažnih informacija;
- Osim uklanjanja sadržaja radi usklađenosti sa zakonima, YouTube bi se trebao fokusirati na pružanje konteksta i nuđenje razotkrivanja, jasno postavljenih na videozapise ili kao dodatni video sadržaj;
- Djelovanje protiv višestrukih prekršitelja koji proizvode sadržaj koji se stalno označava kao dezinformacije, posebno onih koji unovčavaju taj sadržaj na platformi i van nje;
- Proširiti sadašnje i buduće napore protiv dezinformacija na jezicima koji nisu na engleskom jeziku.
Urednica Raskrinkavanja, Tijana Cvjetićanin, za Media.ba pojašnjava kako su kao jedina fact-checking inicijativa u BiH potpisali pismo jer smatraju da je veoma važno ukazati na odgovornost tech kompanija koje trenutno pružaju prostore za širenje i kreiranje informacija koje nisu nalik ničemu što smo ranije imali, a što značajno zloupotrebljavaju oni koji su našli načina da zarađuju upravo na tome „da šire dezinformacije, šire govor mržnje i sadržaje koji imaju nisku informativnu vrijednost a potiču ljude na angažman koji zapravo donosi zaradu onima koji ih plasiraju”.
“Svakako da treba biti više inicijativa iz Bosne i Hercegovine, trebalo bi mnogo više da se priča o tome kako te platforme mogu raditi da ta svoja okruženja koja stvaraju učine konstruktivnijim i sigurnijim za ljude koji ih koriste, s obzirom da širenje te vrste dezinformacija je veoma opasno, naročito kad imamo rezultate kao što kod nas možemo vidjeti, a to je niska stopa vakcinacije, neuzimanje ozbiljno situacije u kojoj smo se našli i slična ponašanja koja su, ja bih rekla, najviše izazvana upravo time što su ljudi povjerovali u dezinformacije koje se šire o pandemiji”, kaže Cvjetićanin koja se nada da će pismo i slične inicijative potaći YouTubeu da poduzme korake koji bi bili konkretni i svrsishodni.
“Ono što mi vidimo, iz perspektive država i jezika koji nisu globalno dominantni, jako je važno da naglasimo da nije dovoljno da napravite određene pomake na engleskom, španskom, odnosno tim globalnim jezicima, nego da svaka platforma bude jednako uređena, jednako sigurna za sve korisnike i korisnice, bez obzira na kojem jeziku govore”, naglasila je Cvjetićanin i dodala da i građani BiH prijavljuju mnogo dezinformacija gdje se ističe i navodno štetno djelovanje vakcina.
“Građani BiH prijavljuju stvari i sa YouTubea i sa Facebooka i sa anonimnih portala, i sa medija i svih izvora, i uglavnom se odnose na ove dobro poznate dezinformacije kao što su navodno štetno djelovanje vakcina, to da virus nije stvaran, da je pandemija izmišljena ili pak planirana”, kaže urednica Raskrinkavanja.
Dok su Facebook i Twitter dugo bili suočeni s intenzivnim nadzorom javnosti zbog širenja dezinformacija na svojim platformama, YouTube često uspijeva proći ispod radara. Njegov algoritam za preporuke igrao je aktivnu ulogu u promoviranju opasnih tvrdnji u posljednjih nekoliko godina, ali budući da je platforma video a ne tekstualna, kao i TikTok, teže je istraživačima i zakonodavcima da pronađu tehnološku odgovornost, piše TechCrunch.
Sve potpisnice pisma možete pronaći na ovom linku, a uključuju i one organizacije za provjeru činjenica sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama, kao što su PolitiFact, The Washington Post Fact Checker i Poynter's MediaWise, afričke organizacije Dubawa i Africa Check, indijsku Fact Crescendo i Factly i mnoge druge organizacije iz različitih država uključujući Indoneziju, Izrael i Tursku.
_____
Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.