Doprinos EFJ-a izvještaju EK o vladavini prava za 2023.

Doprinos EFJ-a izvještaju EK o vladavini prava za 2023.

Doprinos EFJ-a izvještaju EK o vladavini prava za 2023.

Dokumentovano je 415 kršenja slobode medija u državama članicama EU tokom 2022.

foto: EFJ

Evropska federacija novinara (EFJ) poslala je, kako su naveli u saopštenju, svoj doprinos u izvještaju Evropske komisije (EK) o vladavini prava za 2023. godinu, koji svake godine razmatra četiri ključne oblasti, a među kojima je pravosudni sistem, antikorupcijski okvir, kao i medijski pluralizam i sloboda. Cilj je, navode, da se procjeni EK dodaju činjenične informacije sa terena u svakoj državi članici Evropske unije (EU).

“U proteklih šest mjeseci svjedočili smo najoštrijem pogoršanju slobode medija od uspostavljanja mandata OSCE-ovog predstavnika za slobodu medija (RFoM) prije 25 godina”, kazala je predstavnica OSCE-a za slobodu medija Teresa Ribeiro predstavljajući izvještaj Stalnom vijeću u novembru 2022.

Usred neviđenog napada na demokratske slobode u Ukrajini, EFJ je, kako se navodi, sa partnerskim organizacijama pratila ozbiljna kršenja slobode medija širom Evrope, uključujući i zemlje članice EU 2022. godine.

U izvještaju koji je objavio Media Freedom Rapid Response (MFRR), a koji su zajednički uradili EFJ, Međunarodni institut za štampu (IPI) i Evropski centar za slobodu štampe i medija (ECPMF, ), navodi se da je MFRR dokumentovao 415 kršenja slobode medija u državama članicama EU tokom 2022. godine. Verbalni napadi, uključujući uznemiravanje i prijetnje, bili su najčešći vidovi prekršaja (176), zatim pravni incidenti (113) i fizički napadi (85). Platforma za sigurnost novinara Vijeća Evrope zabilježila je 289 slučajeva, od čega 110 u EU (uključujući 54 slučaja uznemiravanja i zastrašivanja, 20 slučajeva fizičkih napada i šest slučajeva privođenja i zatvaranja novinara). U 38 posto slučajeva izvor evidentirane prijetnje bila je, kako se ističe, država - organi javne vlasti.

Ekonomska kriza u medijima se posebno ubrzala u manjim državama članicama EU, poput Slovenije, Hrvatske, ali i Italije, Grčke, Portugala i Španije, do te mjere da je pravo javnosti da zna ozbiljno ugroženo, posebno na lokalnom nivou. Trenutna kriza, pogoršana promijenjenim navikama potrošača i padom prihoda od oglašavanja, predstavlja veliku prijetnju medijskom pluralizmu u Evropi.

Ova situacija je, kako piše EFJ, utrla put domaćim poslovnim snagama povezanim s političkim strankama ili vladama, da se “usele” i kupe veći dio medijskih tržišta, nakon čega su uredničke linije izokrenute, a kritički nastrojeni novinari očišćeni. U nekim zemljama, poput Mađarske, to se čini gotovo nepovratnim, u drugim poput Poljske, Bugarske, Slovenije i Češke stanje je zabrinjavajuće. U Francuskoj je, prema pisanju EFJ-a, takav slučaj nastupio nakon što je milijarder Vincent Bolloré zauzeto kontrolu nad medijima što pokazuje koliko brzo pluralistički sistem može biti zatrovan kontrolom nad medijima bez presedana. EFJ dodaje i da je njegova korporativna kontrola nad novinarima i autorima ugrozila samu suštinu novinarske uređivačke nezavisnosti u Francuskoj. Sve to, kako naglašavaju, pogoršava opasne kampanje dezinformacija koje narušavaju demokratske vrijednosti.

Dodaje se da će države članice EU od marta 2023. izvještavati EK o mjerama usvojenim nakon Preporuke iz 2021. o zaštiti, sigurnosti i osnaživanju novinara. 

U dokumentu EFJ podsjeća i na Direktivu o audiovizuelnim medijskim uslugama (AVMSD) koja zahtijeva da nacionalna regulatorna tijela budu funkcionalno nezavisni od svojih vlada i od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela. Ovaj uslov nezavisnosti, koji u mnogim državama članicama EU nije zagarantovan, mora se poštovati, uključujući i predloženi evropski Zakon o slobodi medija.

EFJ podsjeća i na njihove preporuke iz posljednjih godina u kojima je navedeno da je ključno da sve zainteresovane strane, uključujući i novinarske organizacije, budu uključene u proces izrade preporuka za specifične zemlje. Dodali su da je prošlogodišnji izvještaj stavio poseban naglasak na očuvanje upravljanja i uređivačke nezavisnosti javnih medija na Kipru, u Češkoj, Mađarskoj, Malti, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj i Sloveniji. U tom izvještaju su također obuhvaćene prijetnje fizičkoj i online sigurnosti novinara i rješavanje problema upotrebe uvredljivih tužbi za ušutkivanje novinara (SLAPP). I ovogodišnji izvještaj pokazuje da SLAPP i dalje predstavljaju veliku prijetnju slobodi medija.

Izvor: EFJ

___
 

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.