I 250 godina nakon usvajanja Zakona o slobodi medija, borba za slobodu i dalje traje u Švedskoj, iako je to jedna od najslobodnijih zemalja na svijetu.

Švedska ambasada i Civil Rights Defenders su u Mediacentru 1. decembra obilježili 250 godina od usvajanja prvog zakona o slobodi medija u toj državi.

„Sloboda izražavanja nije važna sama zbog sebe niti zbog razvoja demokratije, ona pospješuje i sva ostala ljudska prava“, rekao je Goran Miletić, direktor Civil Rights Defendersa.

Pia Hallonsten, sekretarka Švedske ambasade, je rekla da je borba za slobodu izražavanja konstantna i ponovila da nijedna sloboda nije osvojena zauvijek, tako ni sloboda izražavanja.

Zakon o slobodnom pristupu informacija u Švedskoj ne koriste svi građani, ni novinari, ali su svjesni da su im javne informacije dostupne, pojasnio je Steffan Dahllof, švedski novinar i ekspert za slobodan pristup informacijama.

„Mora biti moguće da kao građani i kao novinari imamo pristup činjenicama“, rekao je Dahllof.

Prijetnje i napadi na novinare su povećani u ovoj godini u Bosni i Hercegovini, a Civil Rights Defenders i druge partnerske organizacije uočile su i druge negativne trendove u okviru medijskih sloboda u BiH. Bitka za slobodu izražavanja i slobodu medija i dalje traje, ne samo u Bosni i Hercegovini.

Mehmed Halilović, dugogodišnji novinar i ekspert za medijsko pravo, rekao je da BiH ima idealne zakone iz oblasti medija, ali da je primjena zakona  problematična.

Građani i mediji koriste prava koja im zakon daje, ali i dalje u institucijama postoji otpor i nerazumijevanje obaveze davanja informacija. U to su se dobro uvjerili novinari Centra za istraživačko novinarstvo koji su do sada sedam puta tužili institucije zbog nedostavljanja traženih informacija, i do sada dobili pet pravosnažnih presuda u njihovu korist.

Novinarka CIN-a, Selma Učanbarlić, govorila je o iskustvima sa kojima se ona i njene kolege svakodnevno susreću u naporima da dođu do informacija i zvaničnih dokumenata od institucija.

Sloboda izražavanja u usmenoj ili pisanoj formi jedno je od osnovnih ljudskih prava prema UN-ovoj deklaraciji o ljudskim pravima iz 1948. godine. Švedski zakon o slobodi štampe donesen je 1766., gotovo dvjesta godina ranije. Kao prvi zakon u svijetu u kojem je sloboda štampe zaštićena ustavom, u ovom zakonu to nije samo deklarativna sloboda, nego je građanima dato zakonom propisano pravo na uvid i zajedničko korištenje javnih dokumenata u skladu sa revolucionarnim principom pristupa javnosti podacima.