Facebook, TikTok, Telegram i YouTube blokirani od 9. februara.

foto: Pixabay

Četiri mjeseca nakon odluke o zabrani društvenih mreža, komunikacijske kompanije i grupe za ljudska prava u Etiopiji ističu kako im strogi propisi otežavaju dopiranje do publike i provjere informacija, piše Glas Amerike (Voice of America).

Širom Etiopije je blokiran pristup Facebooku, TikToku, Telegramu i YouTubeu nakon februarskih neslaganja sa pravoslavnom crkvom u zemlji, gdje su neki vjerski lideri pozvali na proteste.

Grupe za ljudska prava, uključujući Amnesty International, kazale su da zabrana krši slobodu izražavanja i protivi se Ustavu Etiopije, zakonima i međunarodnim ugovorima.

"Ograničenje dodatno stavlja mrlju na ionako sumorni rekord u slobodi medija", rekla je Flavia Mwangovya, zamjenica direktora Amnestyja za istočnu i južnu Afriku nakon što je uvedena zabrana koja je stvorila izazove za one koji koriste društvene mreže da dijele vijesti ili promovišu svoje poslovanje. I dok mogu koristiti virtuelne privatne mreže ili VPN-ove da zaobiđu zabranu, neki kažu da to ograničava njihovu sposobnost da dosegnu do publike u Etiopiji.

Dok zabrana nije uvedena, influenserka na društvenim mrežama i režiserka Luna Solomon koristila je platforme za reklamiranje proizvoda i institucija. Solomon je arhitektica koja je poznata po snimcima namijenjenim mladima. Ima više od 140.000 pratilaca na TikToku. Ona kaže da može nastaviti sa svojim radom koristeći VPN, ali da joj je time ograničena mogućnost da dođe do novih pratilaca i prihoda.

"Kada koristimo VPN, on uvijek mijenja zemlju lokacije. Dakle, i publika se određuje prema blizini", istakla je za Glas Amerike. "Ne dopiremo do ljudi do kojih namjeravamo doći, a to smanjuje i angažman, gledanost i doseg stranice", dodala je, ističući da je to uticalo i na prihode, posebno kada su u pitanju isplate u dolarima. "Ne možemo podići novac koristeći PayPal ili druge aplikacije za trgovanje jer se naša lokacija uvijek razlikuje, a sistem nas označava", navodi.

Vlada je, piše Amnesty, blokirala platforme društvenih mreža od 9. februara nakon napetosti uzrokovanih neslaganjem u Etiopskoj pravoslavnoj crkvi, dok su čelnici Crkve prijetili da će pozvati na skupove i protuskupove širom zemlje.

Tri nadbiskupa u etiopskoj regiji Oromia odvojila su se od Etiopske pravoslavne crkve i objavila novu strukturu, piše Glas Amerike, u potezu, kako se dodaje, koji je rezultirao sukobima u kojima su najmanje tri osobe ubijene u Shashameneu, gradu udaljenom oko 200 kilometara južno od glavnog grada Etiopije Adis Abebe.

Crkvene vođe i pristalice tada su organizovali protest i zacrnili svoje stranice na društvenim mrežama kako bi izrazili solidarnost.

Bahru Zeinu, zamjenik direktora za digitalnu transformaciju Etiopije i izvršni direktor Africom Technologies, procijenio je da je zabrana primorala 30 miliona korisnika interneta u zemlji da koriste VPN za pristup društvenim mrežama.

"Ova situacija je izazvala mnogo problema. Nakon zabrane i uvođenja VPN-a, broj korisnika interneta i društvenih mreža je smanjen jer je usluga VPN-a skupa", istakao je.

Bahru, čije se udruženje fokusira na politiku i zakone vezane za digitalna pitanja u Etiopiji, kazao je da je njegova organizacija neformalno podnijela zahtjev za ukidanje zabrane društvenih mreža, ali da još nije dobila odgovor.

"Oni uvijek odgovaraju time što kažu da rade na tome. Ipak, da budem iskren, kao glasnogovorniku udruženja i kao individualnom stručnjaku, zabrana ne bi trebala trajati toliko dugo. To nije ni opravdano", kaže.

Neke etiopske nevladine organizacije i građanske institucije, uključujući Centar za unapređenje prava i demokratije, navele su zabrinutost zbog uticaja zabrane na pravo na slobodu izražavanja.

Atnafu Brhane, programski direktor organizacije, rekao je da su podnijeli otvoreno pismo uredu premijera Etiopije Abija Ahmeda.

"U proteklih šest godina bili smo glasni o tome kako prekid interneta utiče na ljudska prava", rekao je Atnafu za Glas Amerike. "A naše pismo objašnjava kako prekidi interneta pogoršavaju kršenje ljudskih prava, kako različite strane mogu iskoristiti ovu priliku da izbjegnu prijavu kršenja ljudskih prava i sprečava različite slojeve društva da dobiju medicinski tretman ili druge usluge", dodao je.

Etiopija nije jedina zemlja koja ograničava pristup internetu u vrijeme napetosti ili nemira, podsjeća Glas Amerike. U svom izvještaju Freedom on the Net za 2022., Freedom House navodi da je pored Etiopije nekoliko zemalja kao što su Kina, Kuba, Rusija, Iran i Indija, blokirale društvene mreže ili aplikacije za razmjenu poruka.

Glas Amerike dodaje da je Abijeva vlada uvela slične zabrane od dolaska na vlast 2018. godine, uključujući i one tokom rata u Tigrayu.

"Zabrane su spriječile ljude u Tigrayju da dijele svoje priče i izvještavaju o akcijama boraca koje su grupe za ljudska prava opisali kao masovne zločine, ograničavajući mogućnosti za odgovornost i globalnu solidarnost", navodi Freedom House u svom izvještaju.

U odgovoru na zahtjev Glasa Amerike za komentar, internet i telefonski provajder Ethio Telecom je putem aplikacije za razmjenu poruka istakao da odluka nije došla od njih te su zamolili da kontaktiraju druge državne službenike.

Takođe, ovaj medij dodaje da je njihov zahtjev za komentar, koji su poslali putem aplikacije za razmjenu poruka glasnogovorniku ureda etiopskog premijera, ostao bez odgovora.

Izvor: VoA

___