U bosanskohercegovačkim entitetima Republika Srpska (RS) i Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) za danas je proglašen Dan žalosti povodom tragičnog slučaja od petka u Gradačcu kada je Nermin Sulejmanović ubio troje ljudi, među kojima je bila i njegova žena. 

 

Medijske kuće na teritoriji FBiH su, kako je navedeno u saopštenju Vlade FBiH, dužne uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti, a među tri analizirana dnevna lista s područja FBiH, Dnevni list je jedini svoju naslovnicu posvetio nasilju nad ženama. 

 

Sva pažnja Dnevog lista usmjerena je, kako se vidi na naslovnici, Danu žalosti, nasilju i femicidu. List je postavio crnu podlogu na kojoj je istaknut naslov „NASILJE“ obojen crvenom bojom.

 

 

„Ako ti padne na pamet napustit me, završit ćeš kao ona ženska iz Gradačca“, napisano je na naslovnici ovog lista, čime se željelo naglasiti mogućnost prijetnji s kojima bi se žene i djevojke mogle suočiti nakon slučaja femicida u Gradačcu.

 

 

 

Na naslovnicama druga dva dnevna lista u FBiH, Dnevnog avaza i Oslobođenja, postavljene su vijesti posvećene ubistvima u Gradačcu, ali nije naglašen problem femicida i nasilja, kako je to učinjeno u Dnevnom listu.

 

Dnevni avaz na današnjoj naslovnici ističe ubistva u Gradačcu, ali s političkog aspekta, a tekst naslova „Protestuju protiv sebe“ opisuje proteste koji su pored ostalih gradova u Bosni i Hercegovini (BiH) bili održani i u Sarajevu. Avaz piše kako se „Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić (SDP) odlučila na nesvakidašnji potez, bliži Nadrealistima nego realnoj situaciji, organizirajući proteste u gradu zbog stravičnog zločina u Gradačcu“. U naslovnom tekstu dalje se navodi da se na tim protestima „stvorila apsurdna situacija da Karić čita zahtjeve za vlast, iako je i ona dio nje“.

 

U današnjem broju Avaz je posvetio pažnju i dženazi sinu i ocu, Denisu i Đengizu Onderu, koje je ubio Nermin Sulejmanović, kao i izjavi glumca Dragana Bjelogrlića koji je rekao da „Moramo biti ujedinjeni protiv nasilja“. Takođe, na naslovnici istog medija nalazi se i da je dezinformacija da je ubica, Nermin Sulejmanović, živ, s obzirom da se pojavila takva vijest za koju se ispostavilo da je lažna.

 

Ostatak naslovnice posvećen je predsjedniku RS Miloradu Dodiku koji je podnio krivičnu prijavu protiv tužioca Tužilaštva BiH, odluci Ustavnog suda FBiH u kojoj je navedeno da penzioneri u radnom odnosu imaju pravo i na penziju i na plaću, kao i Admiru Arnautoviću Šmrku, koji je osumnjičen za počinjenje krivičnog djela organizovani kriminal.

 

Oslobođenje je naslovom „Politizacija (i) tragedija“ obilježio današnji broj a naslovni tekst piše o tome da je u dva entiteta u BiH proglašen Dan žalosti, iako je Nermin Sulejmanović u petak ubio troje ljudi u Gradačcu. „Odluku nije donijelo Vijeće ministara BiH jer je ministrima iz RS naređeno da se i ovakav čin svede na dnevnu politiku“, piše u tekstu u kome se dodaje i izjava sociologa Esada Bajtala koji između ostalog govori da se s obzirom na to da Dan žalosti nije proglašen na nivou BiH, već entitetski, time želi „logikom politizacije jedne nesreće pokazati kako ova zemlja ne funkcioniše, ne postoji, kako je treba razvaliti i kako se treba odvajati“.

 

Preostali dio naslovnice Oslobođenja je posvećen inicijativi o uvođenju neradne nedjelje za trgovce, kao i osuđivanom silovatelju iz Travnika koji je ponovo proglašen krivim.

 

Dnevna novina iz RS, Nezavisne, u današnjem broju nisu posvetili niti jedan tekst ubistvima u Gradačcu, Danu žalosti, niti femicidu i nasilju.

 

Vlade FBiH i  RS su na telefonskim sjednicama održanim u ponedjeljak 14. augusta donijele Odluku kojom se 16. august 2023. godine proglašava Danom žalosti u FBiH, odnosno RS zbog ubistava u Gradačcu koja su se desila 11. augusta 2023. godine.

 

 

Dan žalosti se obilježava obaveznim isticanjem zastave BiH na pola koplja. Na Dan žalosti ne mogu se, ili se trebaju prilagoditi programi kulturno-zabavnog karaktera, kao i sportske manifestacije na javnim mjestima a medijske kuće su dužne uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.

 

Nasilje nad ženama je široko zastupljeno u BiH što pokazuju podaci Agencije za ravnopravnost spolova BiH u kojima je navedeno da je čak 48 posto žena u BiH doživjelo neki oblik nasilja na osnovu spola nakon što su navršile 15 godina.

 

U Analizi prakse sudova u procesuiranju femicida i pokušaja femicida u Bosni i Hercegovini od 2017. do 2021. godine. ističe se da je femicid najekstremnija manifestacija nasilja prema ženama, u pitanju je rodno zasnovano ubistvo žena koje vrše muškarci, ubistvo žene zato što je žena, motivisano mržnjom prema ženama, kao i osjećanjem vlasništva i nadmoći. Nalazi istog istraživanja pokazuju da najveći rizik od pojave femicida postoji kada se učinilac i žrtva nalaze u bračnom/vanbračnom/partnerskom odnosu.

 

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH je na inicijativu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Agencije za ravnopravnost spolova BiH započelo evidentirati podatke o odnosu žrtve i počinoca u slučajevima ubistva žena. Ovi podaci su pokazali da je u periodu 2021 i 2022. godine ukupno ubijeno 19 žena.

 

Agencija za ravnopravnost spolova BiH piše da je država 2013. godine ratifikovala Istanbulsku konvenciju i obavezala se na preduzimanje zakonodavnih i drugih mjera radi osiguranja prevencije i zaštite žrtava nasilja, te kažnjavanje počinilaca nasilja.

 

Agencija navodi i podatak da je najvećem broju ubistava prethodilo dugotrajno nasilje koje nije bilo prijavljivano ili je bilo prijavljivano, ali je izostala adekvatna reakcija institucija.