Teme koje dominiraju naslovnicama bh. štampanih medija.

foto: Screenshot / Naslovnice bh. novina

Priča novinarke Semire Degirmendžić objavljena na portalu Fokus.ba u posljednjoj sedmici aprila 2020. godine, koja govori o tome kako je firma koja se bavi proizvodnjom i otkupom malina, u toku pandemije korona virusa, od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) dobila dozvolu za nabavku respiratora, svoj epilog dobila je na Sudu Bosne i Hercegovine (BiH) u prvoj sedmici aprila 2023. godine, a “afera respiratori” vratila se na naslovnice bosanskohercegovačkih novina. Prvostepenim presudama premijer FBiH Fadil Novalić osuđen je na četiri godine, vlasnik firme “Srebrena malina” Fikret Hodžić na pet, a suspendovani direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak na šest godina zatvora. Jelka Miličević, federalna ministrica finansija, oslobođena je optužbi za nesavjestan rad u službi. U toku pandemije novinari Dnevnog avaza su pisali i o tome da „Srebrena malina“ nije imala dozvolu za velepromet medicinskih sredstava, te da im je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH izdala dozvolu tek nakon što je kupovina obavljena i respiratori stigli u BiH. Najveća afera iz perioda pandemije sa osuđujućim presudama privremeno je završena, ostalo je nejasno, a sudski proces to nije niti razmatrao, kolika je šteta ovakve nabavke izmjerena u ljudskim životima.

Druga tema koja je bila zainimljiva urednicima bh. novina bili su izbori u Crnoj Gori. Mile Đukanović je izgubio izbore, a novi predsjednik Crne Gore je Jakov Milatović. Urednička stajališta su bila različita. U najavi izbora Nezavisne novine, odnosno, novinar Radoš Krstojević, najavio je pobjedu Milatovića a njegovi sagovornici da se ništa značajno neće promijeniti u politici Crne Gore. Stefan Đukić, analitičar iz Crne Gore, smatra da politika koju zastupa Milatović BiH neće donijeti ništa bolje ni lošije u odnosima ove dvije zemlje. Sagovornici Glasa Srpske su bili drugačijeg mišljenja. Aleksandar Mitić, saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu iz Beograda, bio je mišljenja da su Sarajevo i Priština, porazom Đukanovića, izgubili važnog saveznika i da je režim Mila Đukanovića u prethodnom periodu učinio mnogo zla srpskom narodu. Zanimljivim se čine različite artikulacije uredništva novina sa sjedištem u Banjaluci. Mile Đukanović u javnosti je postao poznat 1989. godine kada je zajedno da Momirom Bulatovićem stao na čelo novog rukovodstva u Crnoj Gori. U političkoj karijeri ostat će zabilježeno da je Đukanović u danu kada je imenovan za premijera Crne Gore, 15. februara 1991., bio najmlađi premijer u Evropi, i da je na toj funkciji podržavao ono što su crnogorski rezervisti i JNA radili oko Dubrovnika 1991. godine. Oslobođenje je 2007. godine objavilo osvrt Nikole Pječića koji je napisao „Treba se sjetiti da je kapetan bojnog broda Milan Zec, komandant južnog sektora, raportirao Milu Đukanoviću u Kuparima riječima: 'Druže predsjedniče, Dubrovnik je pred padom'. A Milo je na to odgovorio: 'Nećemo se zaustaviti na Dubrovniku, već idemo do Stona, tamo je nekada bila granica zetske banovine'“.

Uredništva novina nisu se značajno bavile temom o Međunarodnom danu borbe protiv mina. Tarik Šerak, šef Operacije za uklananje mina pri Centru za uklanjanje mina, u izjavi za Dnevni list 2022. godine kazao je da, kada je riječ o broju stradalih od mina, BiH spada u 15 najugroženijih država. Prema procjenama iz septembra 1996. godine u BiH je bilo između dva do tri miliona neeksplodiranih mina, granata, bombi i avionskih bombi. U istom tekstu Dnevni list piše da je prema bh. evidenciji više od 8.000 osoba stradalo od mina, te da je samo poslije rata stradalo 1.780 osoba od čega je više od 600 smrtno stradalih. Jedna od posljednih nesreća dogodila se u avgustu 2021. godine u blizini Zavidovića.

Na današnji dan, 7. aprila 1866., u Sarajevu je odštampan prvi broj Bosanskog vjestnika - prvog političko-informativnog lista u BiH. Pokrenut je zahvaljujući činjenici da je u Sarajevu otvorena prva štamparija, a to se desilo poslije proglašenja turskog ustavnog zakona po kome je Bosna postala vilajet sa sopstvenim upravnim ustanovama. Novi zakon predviđao je da centar vilajeta posjeduje štampariju. Prvi bosanski valija Osman-paša Topal izabrao je i pozvao zemunskog štampara Ignjata Soprona da u Sarajevu uz državnu pomoć osnuje i uredi štampariju. Sopron je otvorio ispostavu svoje zemunske štamparije pod nazivom Sopronova pečatnja u Sarajevu 1866. godine. Štamparija je zvanično i počela da radi 7. aprila 1866. kada je izašao prvi broj Bosanskog vjestnika. U oktobru je Sopron prodao štampariju vilajetskoj upravi, pa je dalje radila pod nazivom Vilajetska štamparija, ali je i dalje uređivao list, tako da se njegovo izlaženje i poklapa sa Sopronovim boravkom u Sarajevu. Kad se Ignjat Sopron 1867. godine vratio u Zemun, list se ugasio. 

___