Ove godine objavit ćemo niz resursa i savjeta za etično i konstruktivno izvještavanje o izborima.

foto: Pixabay/Mohamed_hassan

U više od 70 zemalja svijeta ove godine održavaju se izbori. U osam od deset najvećih država po broju stanovništva, Bangladešu, Indiji, Brazilu, Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Rusiji, Pakistanu, Indoneziji i Meksiku, građani ove godine glasaju. Kako je objavio krajem prošle godine The Economist, na osnovu dosadašnjih brojeva izlaznosti, očekuje se da će glasati skoro dvije milijarde ljudi u 2024.

Izbori su već održani u Bangladešu, Pakistanu i Indoneziji, a sutra počinju predsjednički izbori u Rusiji, na kojima će pobjedu sigurno imati Vladimir Putin. Putin je po prvi put na poziciju ruskog predsjednika izabran 2000., a ustavne promjene koje je uveo tokom pandemije, omogućile su mu da se kandiduje i ove godine. Svi njegovi oponenti su ili prognani ili u zatvoru, ugušeni su mediji koji su kritički izvještavali o njegovoj vlasti, te uvedene zatvorske kazne za one koji šire “dezinformacije” o “ruskoj vojnoj operaciji” u Ukrajini. Izbori su se trebali održati krajem mjeseca u Ukrajini, ali zbog rata to se neće desiti, a ova odluka nije prošla bez polemike u zemlji.

I za Evropsku uniju (EU) 2024. je značajna – u junu su zakazani izbori za Evropski parlament (EP). U Hrvatskoj će građani pored zastupnika za EP, ove godine birati i zastupnike za Hrvatski sabor i za predsjednika države. Značajni izbori za međunarodne odnose početkom godine održani su na Tajvanu, a pobjedu je odnijela Demokratska progresivna stranka koja nije po volji Kine. Meksiko – zemlja sa velikim brojem nasilja nad ženama –  bi ove godine po prvi put mogao dobiti predsjednicu jer se predviđa da će najveći broj glasova osvojiti bivša gradonačelnika Mexico Cityja Claudia Sheinbaum.

Izbori koji će najviše uticati na međunarodne odnose i tok globalnih dešavanja su predsjednički izbori u SAD-u. O njima mediji već značajno izvještavaju i predviđaju posljedice koje će se desiti ukoliko Donald Trump ponovo dođe na vlast. ''Posljedice mogu biti katastrofalne – za demokratiju i za svijet'', piše glavna urednica The Economista Zanny Minton Beddoes. Posljedice će biti značajne i ukoliko Joe Biden ostane na vlasti, o čemu američki i zapadni mediji manje pišu. Predstavnik Demokrata gubi glasače zbog podrške i slanja oružja Izraelu za napade na Gazu u kojima je ubijeno više od 30 hiljada Palestinaca, od kojih je više od 12 hiljada djece.

Postavlja se pitanje kako je moguće da država od skoro 350 miliona ljudi ne može ponuditi bolje kandidate i kandidatkinje.

Tokom ove sedmice, izvještavajući sa predizbora u SAD-u, novinari Guardiana su razgovarali sa građanima i pisali da pojedini žele bolje kandidate, mogućnost boljeg izbora, ali da kažu da moraju glasati za manje zlo.

Lokalni izbori i uloga medija

Lokalni izbori se ove godine održavaju u Bosni i Hercegovini (BiH). Građani i građanke bi trebali u oktobru birati (grado)načelnike i (grado)načelnice, te vijećnike i vijećnice u lokalnim vijećima, a time odlučivati i o lokalnim politikama koje direktno utiču na kvalitet života. Odlučivati o pitanjima poput prometnih gužvi, javnog prevoza, zelenih površina i uređenja parkova, odvozu smeća, rasvjeti, komunalnih usluga, o vizijama razvoja općina i gradova. Ne o vanjskoj politici i evropskim integracijama.

Tokom izbora mediji imaju značaju ulogu - oni profesionalni koji nisu ugušeni i rade za javni interes. Po definiciji i misiji mediji bi trebalo da informišu građane o kandidatima, objavljuju informacije relevantne za učešće građana na izborima, nude prostor za različita politička stanovišta, informišu o toku izborne kampanje, brojanju glasova i ishodu. Trebalo bi da izvještavaju o radu institucija relevantnih za provedbu izbora, upozoravaju na moguće zloupotrebe, a nakon izbora i prate rad izabranih funkcionera. 

Izvještavanje o izborima nije jednostavan zadatak, naročito zbog toga što u ovom periodu vrijede posebna zakonska pravila i profesionalni principi, kojih bi se mediji trebali pridržavati kako bi ponudili nepristrasne, nezavisne, tačne i blagovremene informacije na osnovu kojih građani mogu donijeti informirane odluke.

Zbog značajne uloge medija ali i brojnih izazova s kojima se oni susreću tokom izbornih godina, Mediacentar Sarajevo ovu godinu posvetit će izborima. U narednom periodu, objavljivat ćemo niz članaka, resursa i savjeta za profesionalno, etično i konstruktivno izvještavanje o izborima, prateći izborni kalendar, od priprema za izbore do dana održavanja izbora.

Krajem marta objavit ćemo Smjernice za medijsko izvještavanje o izborima namijenjene online i štampanim medijima koje su nastale na osnovu osnovnih etičkih novinarskih standarda i preporuka međunarodnih medijskih organizacija. Smjernice su usaglašene tokom Foruma urednika koji se održao na Jahorini u decembru, a na kojem su učestvovali predstavnici medija, Regulatorne agencija za komunikacije, Centralne izborne komisije i Vijeća za štampu i online medije. Prošle sedmice Smjernice je usvojila Skupština Vijeća za štampu i online medije u BiH kao prateći dokument Kodeksa Vijeća za štampu i online medije. Smjernice mogu služiti i svim medijima kao vodilja za etičke standarde i profesionalno izvještavanje o izborima.

Pored Smjernica, koje su nastale uz finansijsku podršku Britanske ambasade, krajem mjeseca objavit ćemo i priručnik za konstruktivno izvještavanje o izborima koji sadrži niz pravila, resursa i praktičnih savjeta za medijske profesionalce. Priručnik je nastao nakon treninga o etičnom i konstruktivnom izvještavanju o izborima koji su u februaru održani u Banjoj Luci, Tuzli i Mostaru, a na kojima su učesnici i učesnice iznijeli brojna pitanja i izazove s kojima se tokom izvještavanja o izborima suočavaju.

Cilj svih ovih resursa nije samo podsjetiti novinare i novinarke na profesionalne novinarske standarde, već ih i potaknuti da traže kreativnije i konstruktivnije pristupe koji će u izbornu agendu nametnuti teme koje su važne građanima. U narednom periodu objavljivat ćemo i pojedine tekstove učesnika treninga koji u svom izvještanju o izborima koriste elemente konstruktivnog i eksplanatornog novinarstva.

Konstruktivne i eksplanatorne priče o Lokalnim izborima 2024. sigurno neće uticati na međunarodne odnose, ali mogu uticati na odluke građana na lokalnom nivou. Konstruktivno medijsko izvještavanje o izborima može dati građanima glas da nametnu svoje probleme kandidatima, objasniti im važnost lokalnih izbora i praćenja rada lokalnih vlasti, objasniti im i upozoriti na moguće zloupotrebe i kako da ih prepoznaju, te pratiti rad i obećanja kandidata.

Naš izbor ove godine vjerovatno neće uticati na globalne odnose, ali može unaprijediti kvalitet života na lokalnom nivou.

___