Da li bojkotovati rad institucija zbog lošeg tretmana novinara?

foto: mediacentar sarajevo

Članovi Predsjedništva BiH sastali su se u ponedjeljak u odvojenim susretima sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD-a Gabrijelom Escobarom. Sva tri člana Predsjedništva dali su odvojene izjave za medije.

Kao i inače, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavu novinarima je dao u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske u Istočnom Sarajevu. Ostala dva člana Predsjedništva medijima su se obratili u prostorijama zgrade te institucije u Sarajevu. Tako novinari obično nakon sjednica Predsjedništva imaju dva izbora: otići u Istočno Sarajevo i prisustvovati press konferenciji Milorada Dodika ili ostati ispred zgrade Predsjedništva i čekati da im se obrate druga dva člana Predsjedništva.

Prostorije u zgradi Predsjedništva BiH u Ulici Musala često nisu mjesto gdje novinari imaju priliku snimiti izjave ili postaviti pitanja članovima ovog najvišeg tijela izvršne vlasti. Pravilo je da se novinarima omogući ulazak u zgradu Predsjedništva kada su izjave najavljene putem agencija, ali kad to nije slučaj, što je često, novinari na priliku za izjave čekaju na travnjaku ispred zgrade te institucije.  

Zašto novinarima ne omoguće ulazak u zgradu Predsjedništva nakon svake sjednice i zašto daju izjave ispred zgrade ako nisu najavili izjave, pitanja su koja smo uputili Sekretarijatu Predsjedništva i savjetnicima članova Predsjedništva, ali ni nakon tri sedmice čekanja nismo dobili odgovor.

Novinarka Fokus.ba, Semira Degirmendžić, smatra da će dugogodišnji problem novinara koji su često primorani čekati na izjave članova Predsjedništva BiH ispred zgrade kolektivnog šefa države očigledno još dugo biti aktuelan, jer niti jedan od članova Predsjedništva BiH u svim dosadašnjim sazivima nije pokazao ozbiljnu spremnost i namjeru da riješi taj problem.

Podsjeća i da je ranije bilo najava da će novinari dobiti adekvatan prostor “gdje će u uvjetima dostojnim prije svega čovjeka, a onda i novinarske profesije moći čekati obraćanje nekog od članova Predsjedništva BiH, ali se pokazalo da su to bila prazna obećanja”.

Dodaje da položaj i prava novinara koji prate rad Predsjedništva i uslovi u kojima rade čak imaju tendenciju pogoršanja.

“U aktuelnom sazivu kolektivnog šefa države sve su rjeđa obraćanja članova Predsjedništva BiH u zgradi koja su u ranijim sazivima, mora se priznati bila češća, iako su i tada novinari i po kiši i snijegu, a i na temperaturama i na plus 40 znali satima čekati na izjave”, dodaje Degirmendžić.

Ona smatra da bi jedno od rješenja moglo biti i u rukama novinarske zajednice. Kaže da se pitanje o tome hoće li novinari bojkotovati članove Predsjedništva BiH, sve dok se ne omogući da na njihove izjave čekaju u za to prikladnom prostoru u zgradi Predsjedništva, nametalo u novinarskim krugovima, prije svega među onim novinarima koji prate rad te institucije i koji najviše ispaštaju zbog tog problema, ali do danas o tome nije postignut jedinstven stav.

“Tog jedinstvenog stava nema, ne zbog novinara, nego najčešće zbog urednika koji uprkos takvom odnosu prema novinarima ustrajavaju na ovoj praksi. To se svakako može više povezati s utjecajem određenih politika na medije, nego na želju urednika da po svaku cijenu, zbog javnosti čuju stav određenih politika i političara”, dodaje Degirmendžić.

Glavna i odgovorna urednica novinske agencije Patria, Amina Čorbo Zećo, za višesatna čekanja ispred zgrade Predsjedništva BiH isključivo krivi urednike i novinare, koji su u stanju, kako kaže, izboriti se za tuđa, ali ne i svoja prava.

“Problem koji se godinama ne rješava, a na koji mi samo pričamo, a ništa konkretno ne poduzimamo je odraz nejedinstva novinara i poslušnost sistemu. Da smo makar jednom ostali jedinstveni i zvanično se oglasili da nećemo čekati satima na zimi, vjetru, suncu, kiši kako bismo javnosti prenijeli izjave članova Predsjedništva i da su doživjeli svojevrsni medijski mrak, već narednu sjednicu osigurala bi se prostorija za novinare unutar zgrade”, vjeruje Čorbo Zećo.

Dodaje da takvih inicijativa sada nema, te da pojedinačni istupi novinara i novinarki neće pomoći, ali svakako je važno govoriti o problemima.

“Nažalost mnogi nisu spremni ni na takve poteze”, smatra Čorbo Zećo. “Promrzli novinari ispred zgrade Predsjedništva su znaci slabosti, nikako jačine vlasti. Pitanje je samo dokle će se tolerirati ovakva bahatost onih koje plaćaju građani BiH”.

Đurđijana Vujović, repoterka Informativnog programa Nove BH koja često prati sjednice Predsjedništva BiH kaže da brojna obećanja da će se riješiti problem višečasovnog čekanja novinara ispred zgrade Predsjedništva, nikada nisu realizovana.

“Pa tako i dalje svjedočimo, vjerovatno rijetko zabilježenoj praksi u svijetu, da novinari u skoro nemogućim vremenskim uslovima, konstantno, skoro jednom sedmično, satima čekaju ishode sjednica Predsjedništva, kao i brojnih sastanaka u toj instituciji te potom snimaju izjave na ‘otvorenom’. Zanimljivo je da članovi Predsjedništava i učesnici sastanaka, uglavnom daju izjave nakon što izađu iz zgrade, ali vrlo ih je teško snimiti, s obzirom da novinari nemaju pravo prići zgradi Predsjedništva, a sagovornici ne mogu preći na stranu gdje novinari čekaju”, kaže Vujović.

Uz sve gore navedeno, objašnjava Vujović, mediji s velikim naporom realizuju snimanja, čemu su i sami članovi Predsjedništva u nekoliko navrata svjedočili. Bolji tretman novinara je dobrodošao, ali niko od naših sugovornica ne vjeruje da će se to desiti.

Članovi Predsjedništva su, tako to vidi Degirmendžić, odlučili da izjavu daju preko “živice”, odnosno žive ograde koja novinare i novinarke i članove Predsjedništva dijeli prilikom davanja izjava.

“U konačnici, to što Predsjedništvo BiH godinama svojim odnosom prema novinarima degradira novinarsku profesiju nije neprimjereno i ponižavajuće samo za novinare, nego i za javnost, a i za funkciju kolektivnog šefa države”, zaključuje Degirmendžić.

Odnos članova Predsjedništva BiH prema novinarima je najočigledniji u posljednje vrijeme, ali nije jedini neadekvatan. Novinari često nemaju mogućnost izjave snimati i pitanja postavljati u prostorijama institucija.

Iako nisu najavljene konferencije za medije, zbog velikog interesovanja za važne sastanke predstavnika institucija i političkih partija, dešava se i da novinari i snimatelji čekaju na završetke višesatnih događaja na trotoarima ispred zgrada i domaćih i međunarodnih institucija. Zbog neisplaniranog vremena i prostora za medije, a uz vjerovatnoću da će biti interesovanja medija s obzirom na važnost sastanka, dešavalo se da novinari učesnike sastanaka dočekaju, pitaju i snime, nakon nekoliko sati čekanja na kiši, hladnoći i visokim temperaturama. 

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.