Sa javne debate u Banjoj Luci poručeno da bez izmjena krivičnih zakona, borbe protiv SLAPP tužbi i jače solidarnosti nema slobodnih medija

foto: Siniša Vujanović

Medijski radnici i predstavnici civilnog društva, te institucija i političkih stranaka, razgovarali su na javnoj debati u Banjoj Luci o sigurnosti novinarki i novinara, financijskim problemima u kojima se nalaze mediji, neophodnosti snažnije solidarnosti u medijskoj zajednici, ali i potrebi brže i kvalitetnije reakcije pravosudnog sistema. Kao posebni prioriteti tokom diskusije istaknuti su borba protiv SLAPP tužbi, ali i sudskih procesa protiv novinara općenito, te nužnosti izmjene krivičnih zakona.

Druga po redu javna debata (prva je organizirana u Mostaru) realizirana je u okviru projekta „Reforme za integritet medija i slobodu govora“, koji financiraju Evropska unija i Kraljevina Holandija, a kojeg provode Mediacentar Sarajevo, Udruženje „JaBiHEU“ i Vijeće za štampu i online medije u BiH.

„Potrebe za unapređenjima su brojne i smatramo važnim da na ovaj način, kroz razgovore u većim i manjim sredinama širom Bosne i Hercegovine, doprinesemo stvaranju jasne slike o posljedicama koje zaostajanje u unapređenju zakonskog okvira ima po slobodu izražavanja i medijske slobode, time i po građane“, rekla je Maida Muminović, direktorica Fondacije Meidacentar.

Prema njenim riječima, debate poput ove mogu „doprinijeti tome da neophodnost reformi zakonskog i institucionalnog okvira koji se tiče medija i slobode izražavanja budu kontinuirano u fokusu javnosti“.

„Želimo omogućiti i potaknuti aktivno učešće predstavnika medijske zajednice, ne samo u razgovorima o novim zakonskim rješenjima koja su potrebna, već i u osvrtu na provedbu postojećih zakona“, rekla je Muminović.

Zakoni o kojima se govorilo, a koji se odnose na medije – koji postoje ali se ne primjenjuju ili se godinama najavljuju ali ne usvajaju – brojni su i važni, pogotovo u procesu pristupanja Evropskoj uniji. U tom kontekstu, projektni koordinator u Mediacentru Sarajevo, Tarik Moćević apostrofirao je zakon o transparentnosti vlasništva medija, na kojem se insistira jer je važno znati ko su vlasnici medija, odnosno zakon o elektronskim medijima i zakon o elektronskim komunikacijama koji su u fazi nacrta, ali i upozorio kako je, na primjer, rekriminalizacija klevete u entitetu Republika Srpska donijela značajne probleme novinarima, iako nije bilo presuda. Ipak, kako je rekao Moćević, „postoji odvraćajući efekt i dolazi do autocenzure kod novinara“.

Novinari zainteresovani za medijsku regulativu, ali političari nisu

Advokat Aleksandar Jokić rekao je tokom debate kako najveće prepreke nisu toliko u  zakonodavnom okviru, nego u primjeni zakona. Ukazao je i na problem suđenja za klevetu, odnosno SLAPP tužbe kojima su izloženi novinari, kao i transparentnost vlasništva. „Važno je da se zna ko je vlasnik određenog portala, ali ako ne postoji politička volja da se donese taj propis, nema modaliteta da se to uradi“, ukazao je Jokić.

Kad su u pitanju SLAPP tužbe, prenio je kako su „oni koji tuže novinare najčešće političari ili oni koji su vezani uz njih, pa je jasno da njima ne odgovara anti-SLAPP regulativa“.

„Osnovni problem sa regulativom koja se odnose na mediji je takav da su novinari zainteresovani za takvu regulativu, ali političari nisu. U svemu, novinarima su ruke vezane, jer nemamo mogućnost da definišemo ni šta su mediji, ko su mediji, ko su im vlasnici. Jedino smo dobili – suđenja za klevete. Definitivno nema ovdje pesimizma, ovo je samo realnost“, zaključio je Jokić.

I Sandra Gojković Arbutina, glavna urednica Nezavisnih novina, govorila je o nepostojanju zakona kojim bi se definisalo ko su mediji i šta su portali, ali i urednička odgovornost i novinarske slobode.

„Svi zakoni koji su doneseni su represivni, kao što je kriminalizacija klevete, ali zakoni koji će olakšati rad medijima neće se ubrzo donijeti. Političarima je cilj da nas bude što manje i da se svi sutra pogasimo, njima je svejedno, jer oni imaju svoje kanale. Nije im cilj da zakonski uobliče 'divlje' portale i imaju uređeni prostor, jer svaki ozbiljan političar u Banjaluci ima najmanje dva portala“, rekla je Gojković Arbutina.

Osvrnula se i na potrebu organizovanja novinara, ističući kako nije dovoljno da postoji „jedan krug ljudi koji se sastaje, razgovara i brine“, jer to slabi poziciju u odnosu i komunikaciji sa vlastima.

„Bez obzira na uređivačke politike moramo se organizovati na ovaj ili onaj način, jer nemamo ni pregovarački kapacitet u odnosima sa vlasti, niti imamo prevelikih šansi bez ujedinjenja“, upozorila je Gojković Arbutina.

Porast broja incidenata

Iznoseći podatke o broju incidenata u kojima su meta bili novinari, Igor Ličina iz OSCE-a je naveo kako su prošle godine evidentirana 42 takva incidenta što je, u odnosu na 2024. godinu kad ih je bilo 33, značajan porast. U ukupno 11 slučajeva, riječ je bila o ograničenju pristupa medijima sjednicama lokalnih skupština (gradske, opštinske, kantonalne), kršenje fizičke sigurnosti novinara zabilježeno je u 10 slučajeva, devet puta evidentirano je neprimjereno ponašanje javnih zvaničnika i političara, pet puta su novinari bili uznemiravani, četiri puta pravno uznemiravani, u dva slučaja dogodila se diskriminacija, a u jednom oštećenje imovine.

„Sve te brojke treba uzeti s malom rezervom, jer niko nema potpuni uvid u sve probleme i incidente sa kojima se susretala medijska zajednica“, rekao je Ličina.

Govorilo se i o tzv. kontakt tačkama u tužiteljstvima i policijskim tijelima, pa je Danijel Kovačević iz Delegacije Evropske unije u BiH slikovito rekao kako su „neki sjajni, a neki zalutali“.

„Da bi sistem bio zaokružen na najvišem nivou bi državna ministarstva trebala da preuzmu proces vođenja, jer ne bismo posao sa kontakt tačkama trebali raditi OSCE ili mi. Deklarativno postoji volja, ali stvari ne idu kako bismo željeli“, ocijenio je Kovačević.

Kad su u pitanju eurointegracije, podsjetio je kako se Poglavlje 23, u kojem su osnovna ljudska prava, sloboda medija i prava novinara, „otvara prvo i zatvara posljednje“.

„Pod pretpostavkom da je ovoj zemlji zaista stalo i da zaista iskreno želi da uđe u EU, nijedan od tih zakona neće moći, a da ne prođe kroz vrlo strog filter Evropske unije i Evropske komisije. Ukoliko im nije stalo, onda smo zaglavili sa ovim što imamo sada“, rekao je Kovačević.

Javne debate širom BiH

Unapređenje slobode izražavanja i medijskih sloboda, kako je istaknuto u najavi javne debate, godinama se ponavljaju među zahtjevima Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu. Kao jedan od ključnih prioriteta istaknuti su u Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji iz 2019. godine, s posebnim naglaskom na osiguranje odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, te osiguranja financijske održivosti sistema javnih RTV servisa. U nedavno usvojenoj Reformskog agendi također se navode iste mjere, uz naglašavanje važnosti ponovne dekriminalizacije klevete.

Iako se već godinama formalno radi na izradi novih zakona, poput zakona o elektronskim medijima, elektronskim komunikacijama i javnom radiotelevizijskom (RTV) sistemu, kao i o transparentnom vlasništvu nad medijima, oni još nisu usvojeni. Čeka se i na dodatne mjere koje bi ojačale integritet medija, poput osnivanja fonda za medijski pluralizam i zabrane koncentracije vlasništva u cilju sprečavanja monopola u medijskom sektoru.

Posljednjih godina sve češće se predlažu zakonska rješenja koja bi mogla imati negativan uticaj na slobodu izražavanja. U entitetu Republika Srpska, uprkos protivljenju civilnog društva i međunarodne zajednice, kleveta je ponovo kriminalizirana 2023. godine, što je ocijenjeno kao veliki korak unazad za slobodu izražavanja i medijske slobode. Iako još nema presuda protiv novinara, izvjesno je da ovaj zakon dovodi do autocenzure. Na nižim nivoima vlasti u Federaciji BiH predlažu se zakonska rješenja sa ciljem suzbijanja štetnog sadržaja i dezinformacija na internetu, koja bi mogla dovesti do negativnih posljedica po slobodu izražavanja i medijske slobode.

U posljednje vrijeme, sve češće se spominje strateški okvir kao neophodan prvi korak koji bi osigurao put ka reformama za zaštitu medijskih sloboda i slobode izražavanja.

Sve te teme planirane su da budu obuhvaćene javnim debatama koje će, nakon Mostara i Banje Luke, za novinare, predstavnike civilnog društva, relevantnih institucija na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, kao i sve druge zainteresirane, biti organizirane u još šest gradova širom države. Zaključci sa debata doprinijet će daljim zagovaračkim naporima Mediacentra, Udruženja „JaBiHEU“ i Vijeća za štampu i online medije u BiH, ali i biti dostavljeni predstavnici vlasti i onima koji donose odluke.

___