Novinarima je u predizbornoj kampanji najizazovnije održati balans i fokus, a ključ leži u sistemskom pristupu – onom koji nudi vodič, koji je razvio Mediacentar Sarajevo, za šest zemalja Zapadnog Balkana.

ilustracija: Dženan Smajić

Od trenutka kada izborna kampanja zvanično počne, redakcije u regionu postaju bojno polje na koje se svakodnevno izliva tona političkog sadržaja. U maratonu od nekoliko sedmica, zadatak novinara nije samo da izvještava i prati događaje – već da u moru informacija plasira baš onu koja je od javnog značaja.

Iz tog razloga medijski radnici u regionu smatraju da je u predizbornoj kampanji najizazovnije održati balans i fokus, kao i da ključ leži u sistemskom pristupu – onom koji nudi Praktični priručnik za izvještavanje o izborima. Ovaj vodič, koji je razvio Mediacentar Sarajevo, za šest zemalja Zapadnog Balkana – nije puka teorija. To je taktički plan za „preživljavanje izbornog maratona“ i alat koji pomaže novinarima da ostanu trkači, a istovremeno ne postanu sponzorisani navijači.

I dok autori priručnika ističu da ideja o njegovom nastanku leži u borbi protiv objavljivanja svakodnevnih političkih poruka bez osnovnih filtera provjere, ravnoteže ili konteksta – novinari i urednici na terenu otkrivaju njegovu stvarnu vrijednost: da u eri sveprisutnih dezinformacija i AI generisanog sadržaja, edukacija više nije luksuz, već obaveza.

Izazovi koji traže brze odgovore

Izborno izvještavanje na Zapadnom Balkanu nikada nije bilo složenije. Novinari su svakodnevno suočeni sa političkim pritiscima, sofisticiranim kampanjama dezinformacija, ali i novim tehnologijama koje u potpunosti mogu izmijeniti percepciju realnosti.

Nikola Marković, urednik na N1 Sarajevo, smatra da su najveći izazovi brzina i količina manipulacije, te da se kao urednik nerijetko tokom kampanja susretao sa „namjerno plasiranim lažnim informacijama“.

„Dezinformacije, namjerno plasirane poluinformacije, 'anonimni izvori', lažne ankete i sve sofisticiraniji AI sadržaji, to je danas naš teren i naši izazovi. Kao urednik sam imao situacija u kojima se ciljano pokušava spomenuti ili provući 'hitna' informacija, s nadom da ćemo je objaviti bez provjere. Bilo je pokušaja i dok sam radio na javnom servisu Bosne i Hercegovine, gdje politički pritisci nisu rijetkost, ali smo uvijek odolijevali takvim podmetanjima. Zato je smirenost, provjera i struktura rada ključna, a upravo na to ovaj Priručnik Mediacentra podsjeća“, ističe Marković, te napominje da „najveća snaga“ ovog vodiča leži u njegovoj praktičnoj orijentaciji, ali i razumijevanju regionalne stvarnosti.

Alat za akciju

Marina Tuneva, jedna od autorki izdanja za Sjevernu Makedoniju, naglašava da joj je cilj bio stvoriti priručnik koji novinari zapravo mogu koristiti, a ne onaj koji „pristojno preuzmu i nikad više ne otvore“.

„Struktura priručnika prati stvarni tempo izbornog ciklusa: šta učiniti kada se izbori najave, kako proći kroz period kampanje, kako izvještavati o institucijama u osjetljivim fazama, šta se mijenja na dan izbora i čega se kloniti tokom šutnje. Priručnik uključuje konkretne dileme s kojima se novinari svakodnevno susreću. Na primjer, kako postupiti s izjavom neke stranke u zadnji čas, kako izvještavati o aktivnostima službenika koji su ujedno i kandidati, te kako izbjeći da postanete kanal za politički marketing“, objašnjava Tuneva, dodajući da mnogi priručnici navode principe, ali da se ovaj fokusira na praksu.

Priručnik za medijsko izvještavanje o izborima ne bavi se samo time šta treba raditi, već i kako to učiniti u uslovima koji vladaju u redakcijama regiona: s ograničenim resursima, malim timovima i često u politički osjetljivom okruženju.

Nudi konkretne smjernice za dileme s kojima se novinari susreću svakodnevno: kako postaviti pitanje koje zaobilazi puke političke poruke, kako izvještavati o službenicima koji su ujedno i kandidati, ali i kako identifikovati koordinisanu kampanju botova na društvenim mrežama.

„Ne koristim ovaj priručnik svakodnevno, ali ga otvaram kad ulazimo u period kampanje, ili kada planiramo specijalne emisije i izborni dan. Pomažu više nego što se na prvu čini. U izbornoj kampanji, dok koordiniraš timove, živa javljanja i stalne političke reakcije, lako se izgubi fokus“, kaže Marković.

Dodaje da ga je dugogodišnji rad u informativnoj redakciji naučio da se i „najiskusniji mogu zaletjeti, ukoliko nemaju jasno postavljen okvir“.

„Zato priručnik vidim kao podsjetnik na ono što mora ostati neupitno, a to je balans, provjera, kontekst i odmak od političkih spinova“, ocjenjuje Marković.

Za urednike poput Nikole Markovića, priručnik ima dvostruku vrijednost: lično ga koristi kao „referentnu tačku“ u planiranju, ali ga prepoznaje i kao neophodan alat za jačanje kapaciteta, posebno mlađih članova tima.

Potvrda standarda i brana protiv digitalnog vala

Jedan od njih je Kerim Sefer, nekadašnji novinar Al Jazeera Balkans iz Sarajeva. Priručnik ne doživljava kao nešto „potpuno novo“, već kao sistematizaciju i potvrdu profesionalnih standarda koji se već primjenjuju u kvalitetnim redakcijama.

„Na Al Jazeeri Balkans uvijek smo bili zagovornici smjernica koje nudi upravo ovaj materijal“, kaže Sefer.

Ipak, on vidi njegovu dodatnu vrijednost kao „podsjetnika da smo još uvijek ljudi“ u kontekstu novih tehnoloških izazova.

„AI može zavesti, iskriviti istinu i novinara odvesti u ćorsokak, može biti zloupotrijebljena i iskorištena u manipulativne svrhe. Upravo zato vjerujem da su ovakvi priručnici podsjetnik da smo još uvijek ljudi, da možemo griješiti i da nam stoga treba uputstvo koje u ovom slučaju treba smatrati vrlo dobronamjernim – a sve za boljitak novinarske profesije, kao i integriteta prava javnosti da bude objektivno informisana“, ocjenjuje Sefer.

Autorka priručnika za Sjevernu Makedoniju Marina Tuneva ističe da se uspjeh ovog priručnika neće mjeriti po tome koliko se često citira, već po tome da li mijenja urednički instinkt u kritičnim trenucima.

„Za mene, najsnažniji pokazatelj uspjeha nije vidljivost, već promjena“, objašnjava Tuneva. „Ako primijetim da redakcije počinju davati prednost objašnjenjima umjesto izjavama, da preispituju svrhu političke poruke ili da uspore prije objavljivanja nečega što izgleda 'vrijedno pažnje', a zapravo je kampanjska koreografija, to je za mene uspjeh“, dodaje.

Regionalni kontekst: Jedinstveni alat za različite realnosti

Jedna od najvećih snaga ovog vodiča je upravo njegova regionalna prilagođenost. Priručnik nije generički vodič preveden na šest jezika. Za svaku zemlju je prilagođen specifičnom pravnom okviru, institucionalnom kontekstu, medijskoj slici, pa čak i kulturološkim specifičnostima.

Zorica Vorgučić, dugogodišnja novinarka i urednica Radija KiM sa Kosova, upravo regionalni kontekst stavlja kao najveće prednosti ovog priručnika.

„Ovo je od ključne važnosti jer se izazovi u zemljama razlikuju. Dok se u BiH novinari bore s etničkom polarizacijom koja se reflektuje u medijima, na Kosovu se suočavamo s institucionalnim preprekama i bojkotima od strane pojedinih političkih aktera. Po meni, značajno za ovaj priručnik je što univerzalna načela – potreba za provjerom činjenica, balansom, transparentnošću i etičkim odlučivanjem – ostaju ista. Ipak, put do njihove primjene mora uzeti u obzir lokalne realnosti, što ovaj priručnik upravo i čini“, smatra Vorgučić.

Može li priručnik preživjeti u eri algoritama i AI?

Svi sagovornici slažu se u jednome: temeljne vrijednosti novinarstva nikad ne zastarijevaju.

„Provjera, transparentnost, balans i etika, danas su važnije nego ikad“, tvrdi Nikola Marković. „U eri u kojoj je moguće generirati vjerodostojan lažni video kandidata za manje od minute, novinar se zapravo vraća osnovama“, dodao je.

Međutim, Marina Tuneva upozorava da sam format priručnika, u jednom trenutku ipak mora evoluirati.

„Priručnici moraju oživjeti“, kaže Tuneva te dodaje da „moraju postati živi alati – koji dišu, uče i reaguju“.

Ona naglašava da budućnost vodiča leži u digitalnom svijetu: novinarima će trebati smjernice za prostor gdje algoritam, a ne važnost, odlučuje o sudbini informacije, a istina se više ne provjerava samo činjenicama, već i time odakle dolazi, ko stoji iza nje i kako se kotira na mrežama.

Vodič kao kolega u najtežim situacijama

Priručnik nije magično rješenje za sve izazove izbornog izvještavanja. Neće ukloniti političke pritiske, neće automatski povećati budžete redakcija, niti će zaustaviti talas namjernih laži. Njegova je moć drukčija – on profesionalnu sumnju pretvara u službeni protokol.

Praktični priručnik za izvještavanje o izborima ne garantuje ni savršeno izvještavanje. Ipak, ono što garantuje je da će novinari, u trenucima kada je lako pogriješiti, imati „kolegu“ pored sebe – koji ukazuje na crvenu liniju, podsjeća na zaboravljeni standard, ili nudi provjerenu proceduru.

U eri kada se informacijom ne upravlja, već se njome ratuje, ovaj dokument je lično osiguranje za javni interes, ali i posljednji sistem zaštite između haosa i profesionalne časti na prostoru gdje se demokratija svakim izborom ponovo bira.

Članak je nastao kroz aktivnosti Mediacentra Sarajevo uz podršku Googlea, u sklopu projekta 'Jačanje profesionalnog novinarstva tokom izbornih procesa na Zapadnom Balkanu. Izneseni stavovi ne predstavljaju nužno stavove Googlea'.

___