Regulatorna agencija za komunikacije ne može komentarisati predmetni slučaj, jer je procedura u toku

foto: RTRS / YouTube / Screenshot

Nakon priloga o Bošnjacima koji kupuju stanove u Istočnom Sarajevu, koji je emitovan na entitetskom javnom servisu Radio Televizija Republike Srpske (RTRS) prije skoro mjesec dana, procedura ispitivanja navoda u Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) u vezi sa tim prilogom je još u toku.

To je za Media.ba rečeno iz RAK-a, uz informaciju da je po službenoj dužnosti postupila u skladu sa Pravilnikom o postupku rješavanja povreda uslova dozvola i propisa agencije.

Takođe, na pitanje kada se očekuje donošenje odluke, kazali su da, s obzirom na to da je procedura u toku, ne mogu komentarisati predmetni slučaj, niti prejudicirati krajnji ishod postupka.

Prilog o Bošnjacima koji kupuju stanove u Istočnom Sarajevu, emitovanog u emisiji „Pečat“ 18. decembra 2025. godine, urednice emisije koja je i urednica Informativnog programa Nade Veletić i novinara Gvozdena Šarca, naišao je na brojne kritike u javnosti.

Udruženja žrtava i svjedoka genocida BiH je zbog priloga podnijelo krivičnu prijavu za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti. Kako su naveli iz tog udruženja, prijava je podnesena protiv autora, urednika i odgovornih RTRS-a osoba jer se u prilogu kupovina stambenih nekretnina građana bošnjačke nacionalnosti u Istočnom Sarajevu predstavlja kao kolektivna i planska aktivnost jedne etničke grupe, potencijalna prijetnja drugoj etničkoj zajednici, negativan društveni i sigurnosni fenomen, te nastavak ili povratak nepoželjnih historijskih procesa.

Kako je javio Detektor, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je krivičnu prijavu ustupilo Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu.

Kupovina stanova kao navodni 'plan da se ovlada Istočnim Sarajevom' 

Osim huškačkog diskursa, prilog sadrži i etničku stigmatizaciju. Takođe, prilog je prekršio profesionalne standarde u novinarstvu, a njegov sadržaj je opasan jer može doprinijeti širenju netrpeljivosti i osjećaju nesigurnosti.  

Uvodne riječi Veletić za sporni prilog glasile su da „zvanični i nezvanični podaci pokazuju da su na stotine stanova u Istočnom Sarajevu u posljednjoj deceniji kupili Bošnjaci iz Sarajeva“, uz dodatak da je to, kako je rekla, zakonom dozvoljeno.

Dalje, Veletić govori: „Pomama za kvadratima u nekad srpskom Sarajevu uglavnom se tumači pristupačnom cijenom, no građani i zvaničnici iz Istočnog Sarajeva u tome prepoznaju opasne trendove. Vraćaju im se crne slike iz prošlosti kada su prvo na početku rata, a potom u biblijskom egzodusu morali napustiti svoje domove u federalnom Sarajevu, jer su tako htjele komšije Bošnjaci. Danas im te komšije hrle u zagrljaj. Hoće da žive sa, kako vole da kažu, genocidnim Srbima. Ostaje misterija zašto, a možda i nije misterija, već dobro osmišljen plan da se kupovinom nekretnina ovlada ovim dijelom Republike Srpske“.

I početak priloga koji je uradio Šarac takođe počinje istim, problematičnim tonom: „Nastao je pod imenom srpsko Sarajevo kao odgovor na ubijanje i progon Srba u ratu. Danas se nakon ubrzane urbanizacije koja je livadu pretvorila u savremeni grad poželjan i komšijama s druge strane entitetske linije suočen sa prelivanjem stanovništva iz federalnog Sarajeva, polako postaje bošnjačko Istočno Sarajevo“.

Na trasi ratne propagande

Gordana Katana je u članku za Media.ba napisala da su „Nada Veletić i Gvozden Šarac bez trunke zazora sačinili izvještaj na trasi iste one propagande, zasnovane na etničkoj netrpeljivosti, kojoj smo na Srpskoj TV svjedočili ratnih godina“.

U članku, Katana piše da je prebrojavanje po godinama koliko je Bošnjaka kupilo stanove u tom gradu, jasno crtanje ne samo međuentitetske linije razgraničenja nego i one etničke. Takođe, dodaje i da je javnost navikla na kršenje profesionalnih standarda u radu RTRS-a već godinama.

Portal Klix je prilog nazvao „šovinizmom na RTRS-u“, a u drugom tekstu istog portala, autor Mersad Gušić piše između ostalog da „prilog RTRS-a pokazuje da dehumanizacija Bošnjaka nikad nije prestala“, te da takav prilog nije novinarstvo, već povratak u mračne devedesete, sa svim prepoznatljivim elementima etničkog prebrojavanja, paranoje i dehumanizacije.

Detektor je izvijestio da je prilog emitovan nakon što je bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik tokom predizborne kampanje u Istočnom Sarajevu govorio o Bošnjacima koji se „kao amebe šire” i kupuju stanove u Istočnom Sarajevu. Ovaj medij je istakao i da je Regulatorna agencija za komunikacije više puta kažnjavala RTRS zbog kršenja pravila, ali i da je njihova ranija analiza pokazala da se broj kazni smanjio od kada je direktor agencije postao Draško Milinović, koji je došao sa RTRS-a.

U posljednje tri godine dvije izrečene mjere za RTRS

Milinović je, kako se navodi na stranici Regulatorne agencije za komunikacije, do 2006. godine radio kao urednik i voditelj na više lokalnih radijskih stanica u Prijedoru, te više redakcija RTRS. Nakon toga, do 2014. godine, obavljao je dužnost savjetnika predsjednika Vlade Republike Srpske, savjetnika predsjednika Republike Srpske, šefa Kabineta predsjednika Vlade Republike Srpske i šefa Kabineta predsjednika Republike Srpske, kada je preuzeo funkciju generalnog direktora RTRS. Funkciju generalnog direktora Regulatorne agencije za komunikacije obnaša od 14. jula 2020. godine.

Prema pregledu izvještaja, Regulatorna agencija za komunikacije je u 2024. izrekla jednu izvršnu mjeru za RTRS u vidu pismenog upozorenja. Odredba se ticala Člana 3. (Osnovni principi) Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija, koja navodi da će se „u audiovizuelnim medijskih uslugama i medijskim uslugama radija poštivati ljudsko dostojanstvo i osnovna prava drugih, te će se ohrabrivati slobodno oblikovanje mišljenja“.

U godini prije 2024. nije bilo izrečenih mjera za RTRS, dok je u 2022. RTRS dobio mjeru usmenog upozorenja zbog kršenja Člana 18. (Označavanje repriza, snimaka i arhivskog materijala) i stava 3 koji se odnosi na to da će se „arhivski materijali označiti kao takvi tokom cjelokupnog trajanja, izuzev u slučajevima kada se koriste arhivski materijali u svrhu ilustrativnih prikaza“, a u vezi sa članom 7. (Lažni ili zavaravajući audiovizuelni i radijski programi) stav 1 koji se odnosi na to da „audiovizuelni i radijski programi neće nuditi bilo kakav sadržaj za kojeg se zna ili se može utvrditi da je lažan ili zavaravajući na osnovu zdravog razuma ili rutinskom provjerom, ili za kojeg postoji opravdana pretpostavka da je lažan ili zavaravajući“.

___