Izvještaj Evropske federacije novinara (EFJ) i organizacije The Self-Investigation poziva na promjenu radne kulture kako bi mentalno zdravlje bio prioritet.

foto: Screenshot / Izvještaj

Evropska federacija novinara (EFJ) i The Self-Investigation, holandska organizacija koja se bavi pitanjima mentalnog zdravlja u medijskoj industriji, objavili su izvještaj pod nazivom „Jači umovi, jači mediji: Zašto je zaštita mentalnog zdravlja novinara ključna za budućnost novinarstva“.

Autorica izvještaja Emma Thomasson, trenerica za mentalno zdravlje i bivša novinarka Reutersa, objedinila je u izvještaj postojeća istraživanja, te ponudila ključne uvide u faktore koji doprinose problemima mentalnog zdravlja. Takođe pruža i pregled primjera dobre prakse i niz preporuka u podršci mentalnom zdravlju.

Zasnovan je na kvantitativnom i kvalitativnom istraživanju provedenom uglavnom u prvoj polovini 2025. godine. EFJ piše da je proveo online anketu među svojim članovima u 17 zemalja kako bi procijenio specifične potrebe u vezi sa mentalnim zdravljem. Rezultati su dopunjeni fokus grupom održanom tokom radionice EFJ u junu 2025. godine.

Istraživanje ističe da mnogi novinari redovno pružaju neformalnu podršku jedni drugima, ali i da se ova vrsta podrške oslanja na individualne inicijative i nesrazmjerno je više pružaju žene. Izvještaj takođe naglašava i važnost uključivanja muškaraca, posebno onih na višim pozicijama, u diskusiju o ovoj temi i poduzimanju konkretne akcije.

U objavi na EFJ navedeno je da je tema mentalnog zdravlja do posljednjih godina uglavnom bila ignorisana u novinarskom sektoru, ali i da sve više studija i dokaza pokazuje da stres povezan s visoko konkurentnim radnim okruženjem, sa 24-satnim ciklusom vijesti, niskim platama i nesigurnim poslom, doprinosi problemima mentalnog zdravlja. To dovodi do izgaranja na poslu, odnosno do toga da neki napuštaju profesiju, a u najgorim slučajevima rezultira i samoubistvom.

'Razbijanje stigme koja okružuje mentalno zdravlje je izazov'

„Novinari su radnici koji su u velikoj mjeri izloženi stresu, sagorijevanju, online uznemiravanju, digitalnom preopterećenju i dugom radnom vremenu. Neravnoteža između poslovnog i privatnog života direktno utiče na zdravlje novinara“, rekao je Ricardo Gutierrez, generalni sekretar EFJ-a.

EFJ piše da u zemljama poput Njemačke, Rumunije, Crne Gore i Portugala, sindikati novinara i neformalne grupe redovno održavaju sastanke i radionice. Iako nisu uvijek fokusirani na mentalno zdravlje, ipak pružaju siguran prostor za kolege da zajedno dijele izazove i rješenja. Izvještaj zagovara pristup s više zainteresovanih strana, uključujući menadžment medija, kako bi se razvili odgovarajući okviri za ovu oblast.

„Kao patrijarhalna i visoko tradicionalna zemlja, gdje je emocije najbolje skrivati, razbijanje stigme koja okružuje mentalno zdravlje - posebno među muškarcima u medijskom sektoru - predstavlja izazov“, rekao je Dražen Đurašković, menadžer projekta iz Sindikata medija Crne Gore.

Izvještaj poziva na promjenu radne kulture kako bi mentalno zdravlje bio prioritet.

„Zaštita mentalnog zdravlja novinara nije opcija - to je dužnost koju medijske organizacije moraju održavati, posebno jer se prijetnje novinarima intenziviraju širom svijeta, uključujući i Evropu. Zato je svakom uredniku i menadžeru potrebna odgovarajuća obuka o ovoj temi“, rekla je Mar Cabra, suosnivačica organizacije The Self-Investigation.

Izvor: EFJ

___