Usvajanje predloženih propisa u RS predstavljalo bi korak unazad na EU putu

Sattler: Predložena legislativa o medijima i civilnom društvu, ukoliko bi bila usvojena, predstavljala bi korak unazad na EU putu

Usvajanje predloženih propisa u RS predstavljalo bi korak unazad na EU putu

Konferencija „Mediji i civilno društvo: Kritički glasovi pod pritiskom?” održana u Banjaluci.
 
foto: Mediacentar Sarajevo
 
Kriminalizacija klevete može se iskoristiti kako bi se ušutkali aktivisti za ljudska prava, novinari, civilno društvo i građani, poručio je šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini (EU u BiH) ambasador Johann Sattler na otvaranju konferencije „Mediji i civilno društvo: Kritički glasovi pod pritiskom?” koja je održana u Banjaluci 1. juna.
 
Ambasandor Sattler je istakao da postoje prijetnje slobodi medija i izazovi za organizacije civilnog društva koje se odnose na cijelu BiH ali da su rizici u Republici Srpskoj (RS) hitniji nakon nacrta legislative kojom bi se kriminalizovala kleveta i postavile restrikcije civilnom društvu, što je trenutno u procesu.
 
“Želim da budem jasan – predloženo zakonodavstvo u ova dva domena značilo bi nazadovanje u ispunjavanju kriterija EU u ovoj važnoj oblasti. Po pitanju klevete, dozvolite mi da podsjetim da je dekriminalizacija klevete u BiH 2002. godine bila velika prekretnica za zemlju”, naglasio je.
 
Prema njegovim riječima, stigmatizacija i delegitimizacija aktera civilnog društva kao “stranih agenata” vjerovatno bi rezultirala suzbijanjem i zastrašivanjem organizacija civilnog društva i ozbiljno ograničila njihova prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja, te time podstakla klimu straha.
 
 
Ambasadorica Republike Češke u BiH Ivana Hlavsová, takođe govoreći na konferenciji, navela je da je u Banjaluci boravila iz razloga da podsjeti da je podrška slobodi medija, civilnom društvu i nezavisnim novinarima jedan od prioriteta njihove vanjske politike i da Ambasada Republike Češke podržava ove napore kroz mnogobrojne projekte u BiH.
 
“Dolazim iz zemlje koja ima vlastito iskustvo života u periodu komunizma, u kojem nije postojala sloboda medija i nije postojalo civilno društvo. Oni hrabriji među nama su neumorno ukazivali na to koliko je važno da imamo slobodan pristup informacijama, kao i mogućnost da budemo aktivni i ostvareni članovi građanskog društva. Upravo oni su završavali na optuženičkim klupama i u zatvorima”, naglasila je.
 
I Misija OSCE-a u BiH, zajedno sa drugim izvršnim strukturama OSCE-a – Uredom predstavnice OSCE-a za slobodu medija i Uredom OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) – izuzetno je zabrinuta zbog klime rastućeg neprijateljstva prema novinarkama i novinarima i civilnom društvu u BiH, poručio je šef Misije OSCE-a u BiH Brian Aggeler.
 
“Ujedinjeni smo, zajedno sa našim partnerima u međunarodnoj zajednici, u snažnom protivljenju predloženim amandmanima Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) na Krivični zakonik u RS, kojim bi kleveta ponovo bila kriminalizovana”, kazao je Aggeler.
 
Jedan od predstavnika medija na jučerašnjoj konferenciji, na kojoj se govorilo o aktuelnim pitanjima vezanim za slobodu medija i nacrt izmjena i dopuna zakona koji se odnose na klevetu, kao i pitanjima vezanim za djelovanje civilnog društva i nacrta zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, bio je Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka. On je poručio vlastima u RS da ne treba da nastave procedure vezane za predložena zakonska rješenja upozoravajući na negativne posljedice po slobodu izražavanja i slobodu medija.
 
“Postoji potreba da se donese niz zakona koji bi na bolji način uredili oblast medija, da to ne uključuje ovaj zakon. Osnovni preduslov da se medijska zajednica uključi u takav proces je da se povuku amandmani na Krivični zakonik koji se odnose na klevetu. Najviše međunarodne institucije su rekle da bi takav zakon ugrozio opstanak medija i predstavnici vlasti u RS bi trebali čuti takve poruke,” rekao je Vukelić.
 
Svi predloženi zakoni imaju isti cilj, a to je, kako je izjavila Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International u BiH, ograničavanja kriticizma i slobode govora. Takođe, prema njenim riječima, zakonska rješenja će takođe služiti u svrhu targetiranja medija i organizacija i kreiranja unutrašnjih neprijatelja koji će biti okrivljeni za sve loše stvari koje se dešavaju u društvu.
 
NSRS je 23. marta usvojila Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS kojim se kriminalizuju kleveta i uvreda. Ministarstvo pravde RS objavilo je sredinom aprila javni poziv za održavanje četiri javne rasprave koja je trajala 60 dana u vezi sa Nacrtom.
 
Novinari su javne rasprave napuštali poručujući da su farsa te tražeći povlačenje spornih odredbi iz Nacrta. 
 
Mediji i međunarodne organizacije oštro su kritikovale Nacrt koji propisuje krivična djela za uvredu i klevetu, sa novčanim kaznama u rasponu od pet do 100 hiljada konvertibilnih maraka (KM), ovisno od okolnosti učinjenog djela.
 
Uz to, propisuje i krivično djelo - iznošenje ličnih i porodičnih prilika, prema kojem će se onaj ko iznosi ili prenosi štogod iz ličnog ili porodičnog života nekog lica, što bi moglo štetiti njegovoj časti ili ugledu, kazniti novčanom kaznom u rasponu od deset do 120 hiljada KM.
___
 

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.