U Bosni i Hercegovini je u prvoj polovini godine zabilježeno 17 kršenja slobode medija, što je jednako ukupnom broju incidenata tokom 2024.

foto: MFRR

Ukupno 709 slučajeva kršenja medijskih sloboda evidentirano je u 35 evropskih zemalja u prvih šest mjeseci ove godine, pokazao je izvještaj Platforme Media Freedom Rapid Response (MFRR).

Kad je u pitanju regija Zapadnog Balkana, u Bosni i Hercegovini (BiH) je u navedenom periodu zabilježeno 17 napada, Albaniji 22, Crnoj Gori 11, Hrvatskoj sedam, Sjevernoj Makedoniji dva, dok je u Srbiji zabilježeno 96 napada – što je najviše od svih evropskih zemalja obuhvaćenih izvještajem.

U Bosni i Hercegovini je u prvoj polovini godine zabilježeno 17 kršenja slobode medija, što je jednako ukupnom broju incidenata tokom 2024. Broj napada na medijske radnike je, kako se navodi, u odnosu na prošlu godinu, povećan sa 21 na 33.

Najčešći oblik kršenja medijskih sloboda bili su verbalni napadi (76,5 posto), zatim miješanje u rad medija (29,4 posto) i fizički napadi (17,6 posto). Gotovo polovinu incidenata počinili su državni i javni zvaničnici. U izvještaju se navodi da su posebno na meti bili nezavisni mediji i kritički orijentirani novinari. Napadi su uključivali i prijetnje smrću i kampanje diskreditacije, dok su zakoni poput tzv. “zakona o stranim agentima” dodatno ugrozili slobodu medija, piše u izvještaju.

Kao posebno zabrinjavajući slučajevi, u izvještaju su istaknute prijetnje smrću novinarki Nataši Miljanović Zubac i prijetnje novinaru Semiru Šabiću. Od fizičkih napada, između ostalog, izdvojen je i napad novinarsku ekipu Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u Brčkom. Uplitanje u novinarski rad uključivala je zabrane ulaska u institucije, te ponižavanje novinara, a evidentirano je pet takvih slučajeva.

U izvještaju je istaknut i slučaj iz februara ove godine, kada je Branislav Okuka, savjetnik tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, spriječio novinare BNTV-a, RTL-a i Al Jazeere Balkans da izvještavaju iz Narodne skupštine Republike Srpske. U martu, nezadovoljan kritičkim pitanjima, Dodik je uputio zaštitara da zabrani novinaru Oslobođenja ulazak u Palatu Republike Srpske. Na drugoj konferenciji, Dodik je verbalno ponižavao novinara i dopisnika Federalne televizije, Đorđa Vujatovića.

Osim toga, u izvještaju se ističe da je zatvaranje Al Jazeere Balkans u Sarajevu u julu 2025. dodatno ugrozilo medijski pluralizam u zemlji. Povećanje napada i pritisaka na medije u Bosni i Hercegovini, kako je istaknuto, predstavlja ozbiljnu prijetnju slobodi medija i kritičkim glasovima.

Vanredno stanje u Srbiji

U izvještaju MFRR-a se navodi da medijski radnici u Srbiji od novembra 2024. rade pod nezapamćenim pritiscima i represijom vlasti. Tokom antivladinih protesta, novinari u Srbiji su suočeni sa dosad nezabilježenim brojem napada, uključujući kampanje blaćenja predstavnika vlasti, napade tokom izvještavanja sa protesta, uredničke pritiske i neopravdane otkaze, navodi se u izvještaju.

Također, kao posebno zabrinjavajuće je istaknuto i što se novinari i medijski radnici u ovoj zemlji suočavaju sa cenzurom, zloupotrebama sudskih postupaka i svakodnevnim prijetnjama smrću.

U prvih šest mjeseci 2025. godine, MFRR je zabilježio 96 slučajeva kršenja slobode medija protiv 199 medijskih radnika što je neuporedivo više u poređenju sa 84 slučaja zabilježena tokom cijele 2024. godine i 49 slučaja u 2023.

Kršenja su obuhvatila 19 slučajeva fizičkih napada, 19 napada na imovinu, 57 slučajeva verbalnih napada, 25 incidenata povezanih sa miješanjem u rad medija i osam sudskih postupaka. Izvještavanje o studentskim protestima, koji su pokrenuti nakon urušavanja nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine kada je poginulo 16 osoba, naročito je povećalo pritiske na novinare, uključujući pritiske državnih predstavnika i policije, dodaje se u izvještaju.

Posebnu zabrinutost MFRR je izrazio zbog sve brutalnije represije policije, koja je dovela i do direktnih sukoba sa novinarima koji su izvještavali sa protesta. U prvih šest mjeseci 2025. je zabilježeno 12 incidenata sa učešćem policije ili državne bezbjednosti, u kojima je napadnuto najmanje 30 novinara.

Iza Srbije na listi sa najvećim brojem evidentiranih slučajeva kršenja medijskih sloboda su Gruzija sa 72 slučaja, Turska sa 64, Ukrajina sa 62 i Njemačka sa 57 evidentiranih slučajeva.

Kada je riječ o broju osoba koje su se našle na meti napada, MFRR bilježi da je napadnuto ukupno 1.249 osoba ili subjekata povezanih s medijima. Iako su fizička lica ostala kao glavni počinioci napada, odmah iza njih se nalaze državni i javni zvaničnici, koji su odgovorni za 21 posto napada.

Izvještaj o monitoringu za 2025. godinu daje opšti pregled, koji ističe glavna pitanja i trendove stanja slobode medija u članicama Evropske unije i državama kandidatkinjama. Za prvih šest mjeseci ove godine, napravljene su detaljne analize stanja slobode medija za Mađarsku, Rumuniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Gruziju, Tursku i Ukrajinu.

Kompletan izvještaj dostupan je ovdje.

Izvor: MFRR

___