Nova anketa koju je pokrenula Federacija novinarskih sindikata Španije (FeSP) pokazala je da je 52 posto novinara/ki kazalo da se njihova profesionalna i radna situacija pogoršala, 45 posto njih je ukazalo na veći obim posla sa istim primanjima, a 39 posto slobodnih novinara/ki navelo je da ima manje zadataka, javlja Evropska federacija novinara (EFJ).

 

Savez sindikata novinara-FeSP pokrenuo je istraživanje u periodu od oktobra do novembra 2022. kako bi utvrdio uticaj pandemije na profesionalnu situaciju novinarki i slobodnih novinarki na nacionalnom nivou, kao i da bi se identifikovale moguće potrebe za obukom, uglavnom u ICT alatima, koji bi mogli pomoći u poboljšanju njihovog zapošljavanja i prilagođavanja novom digitalnom okruženju, kao i novim oblicima rada na daljinu.

 

Da su se njihov rad i profesionalna situacija pogoršali nakon pandemije istaklo je 52,3 posto profesionalaca, a 45,3 posto je kazalo da ima veće opterećenje za istu platu kao prije pandemije. Takođe, anketa je pokazala da 39,6 posto ispitanika ima manje posla radeći kao freelanceri, 33 posto ispitanih ima manju platu.

 

Odgovarajući na pitanje koje se tiče mentalnog zdravlja, 28,3 posto je navelo da ima probleme sa mentalnim zdravljem, dok 25,5 posto ima više poteškoća da uskladi posao i porodični ili privatni život.

 

Navodi se i da 17 posto povezuje četiri druga uzroka: gubitak posla, poteškoće u prilagođavanju radu na daljinu i/ili novim tehnologijama; fizički zdravstveni problemi i poteškoće vezane za nedostatak sigurnosti u razvoju svog rada.

Od ispitanika, 72,6 posto su bile žene, a 87,8 posto su bili profesionalci koji se bave novinarstvom, 36 posto su freelanceri, a većina njih rade kao slobodni novinari za različite medije (25 posto) i oni koji rade za digitalne medije (24,3 posto). Zatim, 16,2 posto radi u odjelu komunikacija privatne kompanije, a onih koji rade u komunikacijskoj agenciji je 15,6 posto, dok je 13,9 posto onih koji rade za dnevne štampane medije.

 

Drugi podatak pokazuje da je 41,4 posto profesionalaca koji su povezani sa sindikatom, dok 53,3 posto učestvuje ili su članovi drugih profesionalnih organizacija.

 

Istraživanjem se nastojalo utvrditi da li su medijski profesionalci izloženi rodno zasnovanom nasilju, a 46,9 posto je reklo da je doživjelo neku vrstu rodno zasnovanog uznemiravanja ili napada. Među njima, 48,5 posto je izjavilo da su tokom rada primili seksističke uvrede, 35 posto je reklo da su bili uznemiravani na radnom mestu zbog toga što su žene, a 26,5 posto je kazalo da su bili seksualno uznemiravani u svom profesionalnom okruženju.

 

Kada su u pitanju novi oblici nasilja, 32,4 posto je reklo da su im prijetili ili vrijeđali ih na društvenim mrežama, a 16,2 posto je reklo da su bili žrtve cyber maltretiranja. Nasilje na internetu identifikovano je kao jedna od najzabrinjavajućih prijetnji sigurnosti i radu novinarki, kao i jednakosti u njihovim medijima i slobodi informisanja.

 

EFJ navodi kako je ovo istraživanje dijelom finansirala Evropska komisija kroz zajednički projekat EFJ-a i Evropske konfederacije sindikata (ETUC) „Sindikati za pravičan oporavak“.

 

Izvor: EFJ