"Sarajevski nevidljivi čovjek" - mural posvećen Karimu Zaimoviću u Sarajevu

Mural Karimu Zaimoviću - čovjeku koji je zadužio Sarajevo

"Sarajevski nevidljivi čovjek" - mural posvećen Karimu Zaimoviću u Sarajevu

U sklopu Festivala ulične umjetnosti, koji se održava u Sarajevu od 22. do 24. jula, bh. umjetnici će oslikati mural posvećen Karimu Zaimoviću.
 
Foto: FUU
 
Mural "Sarajevski nevidljivi čovjek", posvećen strip autoru i novinaru Karimu Zaimoviću koji je poginuo na kraju rata u Sarajevu, biće predstavljen u subotu u 20 sati, kao dio Festivala ulične umjetnosti.
 
Sve ono što je Karim Zaimović ispoljavao kroz različite umjetničke forme i danas ostavlja veliki utjecaj na nove generacije umjetnika, smatra Aleksandar Brezar, jedan od autora murala.
 
"Mislim da ne postoji strip crtač ili strip autor u BiH koji neće Karima Zaimovića spomenuti u prvoj rečenici kada ga neko pita ko je uticao na njega da se bavi tim poslom. Vrlo slično je, ja vjerujem, i sa književnicima, a i sa novinarima, na kraju krajeva. Ne treba zaboraviti da je Karim Zaimović bio fantastičan novinar u toku svoje kratke karijere. Koliko je važan? Ja mislim da je elementaran."
 
Mural će biti oslikan u ulici Musala i ideja je mladih bh. umjetnika. Aleš Kurt, utemeljitelj Festivala ulične umjetnosti, za Media.ba kaže kako su organizatori prepoznali takvu inicijativu kao pravu stvar.
 
Kurt kaže kako bh. umjetnici manje posvećuju pažnju svojim kolegama koji su ostavili značajan trag iza sebe, nego što se to čini drugdje.
 
"Osim toga, birokracija se previše miješa u sve to. Prošle godine smo u okviru FUU-a imali bizarnu situaciju da za mural posvećen Meši Selimoviću nije mogla da se pronađe lokacija na Bulevaru Meše Selimovića", kaže Kurt.
 
 
Vizual koji će biti oslikan za zidu zgrade u Musali predstavlja splash stranicu stripa "Sarajevski nevidljivi čovjek", nastalog na osnovu priče Karima Zaimovića, a glavni autor murala je Boris Stapić, strip crtač i ilustrator.
 
Aleksandar Brezar, koji je radio zajedno sa Stapićem, objašnjava da bi nedavno posvećivanje murala Davidu Bowieju, a sada i Karimu Zaimoviću, moglo značiti da je i ta forma umjetnosti zaživjela u glavnom bh. gradu.
 
"Iskreno se nadam da je ovo neki početak puno veće popularizacije murala, jer bi i bilo puno ljepše gledati grad prekriven muralima - raznim muralima, apsolutno nije važno ni ko ih je radio, ni koja je tematika, umjesto da gledamo bilborde političara i reklame nekih velikih korporacija".
 
Ipak, ističe da se rad na muralima Bowieju i Zaimoviću suštinski razlikuje.
 
"Mislim da je Mensur Demir [koautor murala] rekao super stvar – kada je u pitanju mural Davidu Bowieju: Sarajevo, ako želi da bude metropola, mora se obraćati svijetu na istom nivou na kojem se taj svijet nalazi. A što se tiče Karima Zaimovića, imamo jednu potpuno drugu situaciju, gdje mislim da ne smijemo zaboraviti one koji su bili tu prije nas".
Foto: FUU/Facebook
 
Karim Zaimović je imao 24 godine kada je umro nekoliko dana nakon što je ranjen u augustu 1995. godine. Njegova djela, stripovi i tekstovi, predstavljaju jedan od snažnih dokaza kako je umjetnost bijeg od stvarnosti.
 
Rano se počeo baviti novinarstvom, i pisao je za mnoge časopise o stripu, filmu, likovnoj kulturi i umjetnosti. Priče koje je pisao skupljene su u djelo "Tajna džema od malina", koje mu je osiguralo mjesto u historiji bh. književnosti, a po toj knjizi urađena je i pozorišna predstava.
 
"Rat je završen smrću Karima Zaimovića. Bio je već kolovoz 1995., znalo se da je već gotovo, granate su nekako prorijedile, i samo se čekalo, kao u onoj pjesmi Grigora Viteza, da dođe onaj koji će pronijeti vijest o miru. Geler koji ga je ubio, kažu, nije bio veći od zrna riže. Imao je dvadeset četiri godine, a njegova je smrt doista potresla ono Sarajevo. Nije to bila nekakva metafora, nije Karim bio simbol, nego je bio stvaran i živ, pritom još skoro dijete, jer je način njegova pojavljivanja na kulturnoj mapi Sarajeva bio neobičan, preran, dječiji", napisao je Miljenko Jergović o Zaimoviću.
 
Njegova porodica, prijatelji i poštovaoci osnovali su 1996. godine Fondaciju Karim Zaimović, koja i danas stipendira studente koji pokazuju zavidan talent u oblasti kulture, umjetnosti, književnosti i novinarstva.