Odnos Tužilaštva BiH prema medijima i civilnom društvu pokazuje averziju prema nadzoru javnosti kada je riječ o radu na politički osjetljivim predmetima, navodi se u novom izvještaju OSCE-a.

foto: pixabay

U bh. pravosuđu vlada sindrom nekažnjivosti, dok u njihovom odnosu prema novinarima vlada averzija, navedeno je, između ostalog, u trećem godišnjem izvještaju Misije OSCE-a u BiH o odgovoru pravosuđa na korupciju.

“Naziv izvještaja ‘Sindrom nekažnjivosti’, je oštar, ali, nažalost, odražava realnu sliku trenutne situacije,” kaže ambasadorica Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE-a u BiH i dodaje da se kriza etike u bh. pravosuđu, kao i neuspjeh da se osigura odgovornost na korupciju ne mogu ignorisati, te da “ponovna uspostava integriteta, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa je neophodan preduvjet za postizanje djelotvornijeg odgovora pravosuđa na korupciju”.

U izvještaju se, između ostalog, navodi da odnos Tužilaštva BiH prema medijima i civilnom društvu pokazuje averziju prema nadzoru javnosti kada je riječ o radu na politički osjetljivim predmetima.

Kao jedan od takvih primjera navodi se slučaj objavljivanja afere “Potkivanje” i video snimka na kojem je prikazano kako je predsjednik Visokog sudskog i pravosudnog vijeća (VSTV-a) Milan Tegeltija “neprimjereno komunicirao sa strankom u postupku koji je u toku”.

Tužilaštvo BiH je u tom slučaju najavilo da će otvoriti istragu protiv dvije od tri osobe koje su učestvovale u toj aferi, odnosno protiv stranke u tekućim postupcima koja je tražila intervenciju predsjednika i protiv posrednika, dok bi treći sudionik, predsjednik VSTV-a imao status svjedoka.

U izvještaju se navodi da je u istoj informaciji za javnost, Tužilaštvo BiH uputilo “jedva prikriveno upozorenje medijima koji su objavili video” i da je Tužilaštvo BiH javno istaklo da je, istovremeno s istragom „Potkivanje“, pokrenulo i drugu istragu kako bi se “s dužnom pažnjom i u skladu sa zakonom“ istražili „motivi i razlozi osoba koje putem medija šalju javnosti takve negativne poruke o radu pravosuđa s ciljem destabilizacije pravosudnog sistema”.

U izvještaju OSCE-a navedeno je da činjenica da se Tužilaštvo BiH osjećalo obaveznim navesti da će se istraga o „motivima“ i „razlozima“ osoba koje putem medija šalju negativne poruke, dakle onih koji objavljuju svoje mišljenje, provoditi „u skladu sa zakonom“ ne ulijeva povjerenje, te da bi pravosuđe koje poštuje zakon trebalo biti norma u svakoj demokratskoj državi.

Animozitet prema novinarima je, kako se navodi u izvještaju, ispoljen i u vezi sa navodima da je tokom provođenja istrage u još jednom predmetu korupcije, tužilac Tužilaštva BiH na “neprimjeren način ispitivao novinarku koja je razotkrila taj primjer korupcije, tražeći od nje u više navrata da otkrije svoje izvore”.

“Budući da su ovi navodi trenutno predmet disciplinskog postupka protiv tužioca, na prvi pogled se čini da nisu neosnovani. Ako su istiniti, ovi navodi ukazuju na zabrinjavajući pritisak kojem su izloženi novinari koji se bave istraživačkim novinarstvom u BiH, koji bi mogao imati nesagledive posljedice na njihov rad”, piše u izvještaju OSCE-a o ispitivanju novinarke Žurnala od strane državnog tužioca Olega Čavke. Iz OSCE-a su podsjetili da je u tom slučaju Prvostepena disciplinska komisija za tužioce VSTV-a odbila disciplinsku tužbu Ureda disciplinskog tužioca protiv Olega Čavke.

Iz OSCE-a su naglasili da u svakom demokratskom društvu, istraživačko novinarstvo igra presudnu ulogu u otkrivanju instance potencijalne korupcije, uključujući i unutar pravosuđa.

“Novinari koji se bave istraživačkim novinarstvom ne bi trebali živjeti u strahu samo zato što rade svoj posao, a potencijalno korisni izvori ne bi trebali strahovati hoće li neetični tužilac javnosti otkriti njihov identitet”, piše u izvještaju.

S tim u vezi, Misija OSCE-a smatra da je uloga koju igra istraživačko novinarstvo nešto što institucije trebaju cijeniti i čuvati, između ostalih i Tužilaštvo BiH i ostali akteri u pravosuđu.

Treći primjer u čijem slučaju se ogleda otpor prema transparentnosti odnosi se na odbijanje Tužilaštva BiH da domaćoj nevladinoj organizaciji dostavi kopiju optužnice protiv bivšeg ministra sigurnosti BiH u kojoj se on tereti za teška djela korupcije. Zahtjev te nevladine organizacije koji je podnesen na osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama je odbijen s obrazloženjem da predmet nije od javnog interesa i da bi objavljivanje optužnice izazvalo značajnu štetu za sprečavanje kriminala, navedeno je izvještaju.

OSCE u izvještaju navodi da su ti razlozi neosnovani budući da je u konkretnom slučaju javni interes očit i jer je svaka optužba protiv ministra za teška djela korupcije od važnosti za javne fondove i upravu, kao i da bi teško bilo zamisliti kako bi objavljivanje optužnice moglo predstavljati prepreku sprečavanju kriminala, jer su krivični postupci u BiH po svojoj prirodi javni.

U izvještaju se navodi da se, ukoliko optužnica sadrži osjetljive ili povjerljive podatke, uvijek može objaviti redigovana verzija čime će se izbjeći bilo kakve negativne posljedice za provođenje zakona. Odbijanje Tužilaštva BiH da dostavi optužnicu nevladinoj organizaciji, kako je navedeno u izvještaju, pokazuje omalovažavanje prava javnosti na pristup i ocjenu rada pravosuđa u borbi protiv visoke korupcije.

Misija OSCE-a u BiH smatra da bi povećanje pristupa informacijama medijima i javnosti o aktivnostima tužilaštava, pogotovo u fazi istrage, bilo dobro mjesto da se počne rješavati praznina u pogledu odgovornosti.

U izvještaju se navodi i da sve grane vlasti, kao i nevladine organizacije i donatori, trebaju težiti ka očuvanju i podsticanju nezavisnog istraživačkog novinarstva.

“VSTV BiH, tužilaštva i sudovi trebaju javnosti učiniti dostupnim smislene i detaljnije informacije o istragama, krivičnom gonjenju i suđenjima u predmetima, pogotovo u slučajevima kada postoji izražen interes javnosti”, piše u izvještaju.

“Treći godišnji izvještaj o odgovoru pravosuđa na korupciju: Sindrom nekažnjivosti” predstavlja nastavak rada i oslanja se na dva prethodna izvještaja, objavljena u februaru 2018. i aprilu 2019. godine. Potpuni izvještaj dotupan je na ovom linku.

Izvor: OSCE

___