Novinari koji rade u digitalnim redakcijama nisu znatno mlađi od kolega u tradicionalnim medijima, ne dobivaju treninge koje žele i ne koriste sve mogućnosti medija u kojima rade pokazala je globalna studija Međunarodnog centra za novinare, koja je nedavno predstavljena i na Konferenciji o online medijima u Washingtonu.

 

Iako se obično vjeruje da u digitalnim redakcijama rade mlađi ljudi u odnosu na tradicionalne medije, studija je pokazala malo razlike među redakcijama. Najveći broj uposlenika digitalnih redakcija ima od 25 do 29 godina, dok u hibridnim modelima i tradicionalnim medijima radi najveći broj uposlenika koji imaju od 30 do 35 godina. U digitalnim redakcijama čak će se češće naći i starije kolege koje imaju od 50 do 55 godina.

 

Istraživanje je pokazalo da se redakcije oslanjaju na ograničen set digitalnih vještina. Od 23 vještine koje su istraživane, u velikom broju slučajeva, redakcije koriste samo pet vještina. Manje od jedne trećine redakcija koristi napredne digitalne vještine, pa se tako samo 32 posto redakcija bavi data novinarstvom, 32 posto njih koristi livestream, a samo 12 posto redakcija koristi virtual reality/360-degree video.

 

 

Treninzi koji se nude novinarima u oblasti digitalnih medija nisu usaglašeni sa njihovim stvarnim željama, pokazala je studija. Dok su novinari izjavili kako bi željeli da se edukuju u poljima kao što su data novinarstvo, cyber sigurnost i web kodiranje i programiranje, menadžmenti medijskih kuća novinarima nude nešto sasvim drugo: izvještavanje uživo (live tvitanje), produciranje priča na različitim platformama ili mobilno novinarstvo.

 

Sigurna komunikacija, također, nije jača strana redakcijama – samo 52 posto redakcija širom svijeta koristi tehnike za osiguravanje svoje komunikacije, a to čini i 54 posto novinara. Kao najpopularnija metoda zaštite izdvojila se enkripcija mejlova.

 

 

Novinari koriste društvene medije kako bi dijelili I čitali vijesti, ali malo njih koristi verifikacijske alate za sadržaje na društvenim platformama – njih 11 posto. Istraživanje je pokazalo i da 83 posto novinara redovno koristi društvene mreže kako bi provjerili udarne vijesti, 67 posto koristi mreže kako bi ostali u kontaktu sa publikom, a 45 posto pomoću društvenih mreža intervjuiše izvore. Facebook, Twitter i Youtube izdvojili su se kao najznačajnije mreže za novinare.

 

U globalnom istraživanju, prvom takve vrste, učestvovalo je 2.700 menadžera i novinara iz 130 zemalja, među kojima i iz Bosne i Hercegovine, a istraživanje je provedeno na 12 jezika. Kompletno istraživanje na engleskom jeziku možete pronaći na ovom linku.