Sindikat medija Crne Gore predstavio istraživanje o sigurnosti novinarki u toj zemlji

foto: Unsplash / Ilustracija

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je, u periodu od 2021. do 2024. godine, registrovao 32 incidenta u kojima su žrtve bile novinarke, dok je samo u 2024. zabilježeno 11 napada na medijske radnice, objavljeno je na predstavljanju istraživanja o sigurnosti novinarki u Crnoj Gori.

U istom četvorogodišnjem periodu, kako se dodaje, napadnuto je 36 novinara, dok je još 28 napada bilo usmjereno na grupe medija, pa je ukupan broj napada iznosio 96. Samo u 2024. žrtve napada u pet slučajeva bili su muškarci, u 11 žene a u osam grupe medija.

Istraživanje Marijane Camović - Veličković, autorice i potpredsjednice SMCG, donosi detaljan pregled prijetnji, pritisaka, nasilja i diskriminacije kojima su novinarke izložene u svom radu. Riječ je, kako je kazala autorica, o prvom istraživanju ove vrste.

Analiza se, kako je dodala, oslanja na statističke podatke iz baze napada Sindikata medija – Safe Journalists, ali i na nalaze fokus grupa i intervjua sa novinarkama, urednicima, pravnim ekspertom, predstavnicom civilnog sektora, Ombudsmanom, Upravom policije i Vrhovnim državnim tužilaštvom Crne Gore.

“Od 2021. do 2024. godine novinarke u Crnoj Gori doživjele su razne oblike napada. Bilo je slučajeva ozbiljnih fizičkih napada kao i prijetnji po život, ali ubjedljivo najučestaliji oblik napada na novinarke u protekle četiri godine su uznemiravanje i ostali oblici prijetnji”, kazala je Camović - Veličković.

Tri novinarke pod stalnom policijskom zaštitom

Napadane su novinarke većih medija čije je sjedište u Podgorici, ali i u manjim sredinama i iz manjih medija, dodala je autorica.

“Tokom istraživanog perioda zabilježena su 32 incidenta u kojima su žene bile žrtve i to je cifra koja je registrovana u Safejournalists.net bazi napada. Iz sumiranih podataka za ove četiri godine može se vidjeti da je u posljednje dvije godine, odnosno 2023. i 2024. godini, nasilje prema novinarkama povećano u odnosu na novinare”, dodala je autorica.

Navela je da su tokom 2024. godine u SafeJournalist bazi zabilježena ukupno 24 incidenta, od kojih su u pet slučajeva žrtve bili muškarci a u 11 žene, dok su u preostalih osam slučajeva napadnute novinarske ekipe ili mediji.

Pritom, kako je dodala, žene su disproporcionalno izložene online nasilju, uključujući seksističke i mizogine napade.

“Trenutno su tri novinarke pod stalnom policijskom zaštitom, dok su u 2024. još dvije bile pod povremenim nadzorom, što ukazuje na ozbiljnost prijetnji kojima su izložene. Nijedan novinar, muškarac, nije u situaciji da mu je u ovoj mjeri ugrožena bezbjednost”, rekla je Camović - Veličković, dodajući da je Ombudsman jedina institucija koja pitanje bezbjednosti novinarki tretira i kroz rodnu dimenziju, prepoznajući elemente rodno zasnovanog nasilja.

Online nasilje najčešći oblik uznemiravanja novinarki

Predsjednik SMCG Radomir Kračković rekao je da se, uprkos postojećim zakonodavnim okvirima i međunarodnim obavezama u oblasti rodne ravnopravnosti i slobode medija u svim zemljama regiona, novinarke i dalje suočavaju sa značajnim i nesrazmjernim prijetnjama, pritiscima i zastrašivanjem.

Dokazi koje su prikupili preko SafeJournalists mreže, ali i podaci drugih organizacija za slobodu medija, dodao je Kračković, ukazuju na to da su žene koje profesionalno djeluju u medijima često meta različitih oblika rodno zasnovanog nasilja, uključujući digitalno uznemiravanje, diskriminaciju na radnom mjestu, prijetnje, zastrašivanje, tužbe za klevetu i povremene fizičke napade.

Camović - Veličković je rekla da je online nasilje najčešći oblik uznemiravanja novinarki, a da uvrede, prijetnje smrću i silovanjem, kojima su izložene, u većini slučajeva ostaju nekažnjene.

Takođe, dodaje da je opšte mišljenje među intervjuisanim i novinarkama koje su učestvovale u fokus grupama da su najranjivija kategorija novinarke koje žive i rade u manjim sredinama i one koje se bave temama iz “crne hronike”. Nakon njih, kazala je Camović - Veličković, meta su mlađe novinarke, samohrane majke, a i generalno žene jer su “lakša meta” u odnosu na muškarce i lakše ih je diskreditovati kroz mizogine i seksističke napade i omalovažavanje pomoću rodnih stereotipa.

Camović - Veličković je kazala da je u crnogorskim redakcijama prisutna sistemska rodna diskriminacija, koja se često ignoriše i ne adresira, a koja, između ostalog uključuje manje mogućnosti za profesionalno napredovanje, diskriminaciju zbog trudnoće, majčinstva i roditeljstva, te razlike u platama između novinarki i njihovih muških kolega.

Prema dostupnim podacima, kako je dodala autorica, više od 60 odsto zaposlenih u medijima čine žene, ali nijedan od tri dnevna lista nema ženu za glavnu urednicu, dok takođe nijedna od tri vodeće pozicije u Radio-televiziji Crne Gore ne pripada ženama.

Izvještaj je dostupan na ovom linku.

Izvor: SMCG

___