Policija još uvijek nije utvrdila ko stoji iza online prijetnji koje su u decembru prošle godine dobile novinarke.

foto: Unsplash/Priscilla Du Preez

Evropska federacija novinara (EFJ) i Sindikat medija Crne Gore pozivaju crnogorske nadležne organe da zaštite novinarke od mizoginih i seksističkih prijetnji i da ozbiljno pristupe istragama i utvrde rodne motive i povezanost sa novinarskim radom, piše u zajedničkom saopštenju ovih organizacija koje je objavljeno jučer.

EFJ i Sindikat medija Crne Gore podsjećaju da je 25. jula ove godine Institucija ombudsmana za ljudska prava Crne Gore izdala mišljenje sa preporukama u vezi da istragom prijetnji silovanjem koje su upućene prema novinarkama iz nekoliko medijskih kuća u toj zemlji. Ističu da je policijska uprava, prema crnogorskom zakonu, dužna da u roku 30 dana od prijema pomenutog mišljenja podnese izvještaj o preduzetim radnjama i mjerama u cilju sprovođenja preporuka.

Budući da uskoro ističe predviđeni rok, EFJ i Sindikat medija Crne Gore pozvali su crnogorsku policijsku upravu da izda pojašnjenje i bude transparentno. Osim toga, EFJ ohrabruje policijsku upravu da nastavi sa preduzimanjem svih potrebnih mjera kako bi počinioci neprihvatljivih krivičnih djela bili procesuirani.

EFJ i Sindikat medija Crne Gore podsjetili su da je u decembru prošle godine nepoznata osoba putem e-maila uputila prijetnje silovanjem urednici M portala Danici Nikolić. Nikolić je, kako navode, u septembru 2022. bila izložena i online prijetnjama smrću. Online prijetnje su u decembru 2023. dobile i novinarke iz drugih medija među kojima su: Tamara Nikčević, Bojana Dabović, Mirka Dević i Slavica Kruščić Vasović, a e-mail adresa sa koje su pristizale prijetnje je odmah prijavljena policiji.

Zbog nedostatka istrage u ovim slučajevima, SafeJournalists mreža se 15. januara 2024. obratila Instituciji ombudsmana za ljudska prava Crne Gore, koja je zvanično zatražila od policijske uprave da pruži informacije o mjerama i radnjama preduzetim za identifikaciju i procesuiranje počinioca prijetnji silovanjem: da li je slučaj tretiran kao krivično ili prekršajno djelo i da li je uzet u obzir bilo kakav mogući motiv mržnje prema novinarkama.

Odjeljenje za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada policije i analitiku je dostavilo odgovor 16. februara 2024. u kojem se, između ostalog, navodi da je utvrđeno kako su zaposlenici policijske uprave preduzeli mjere i radnje kako bi rasvijetlili prijavljenje slučajeve prijetnji pomenutim novinarkama.

U mišljenju Ombudsmana piše kako preduzete mjere i radnje nisu dovele do utvrđivanja svih činjenica, identifikacije i procesuiranja odgovornih, a nisu napravljeni ni koraci na utvrđivanju postojanja veze između upućenih prijetnji novinarkama i njihovog ličnog svojstva “kao motiva mržnje, koje može da se ogleda u njihovom polu, odnosno rodu, kao i novinarskim aktivnostima i doprinosu javnoj raspravi”.

Predsjednik Sindikata medija Crne gore Radomir Kračković rekao je da policijski službenici nisu uspjeli uspostaviti jasnu vezu između napada i motiva za targetiranje novinarki na osnovu njihovog rada i pola.

“Prema standardima Evropskog suda za ljudska prava, državne vlasti, poput policijskih službenika i tužilaca, moraju uzeti u obzir ranjivu poziciju novinara kada su napadnuti”, dodao je Kračković.

Predsjednica EFJ-a Maja Sever poručila je da su identifikovanje počinilaca i utvrđivanje njihovih motiva od ključne važnosti kako bi se novinari osjećali zaštićenima i kako bi se počinioci odvratili od ponavljanja istih krivičnih djela.

Izvor: EFJ, SMCG

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.