Prije 150 godina odštampana je prva novina u Bosni i Hercegovini – 7. aprila 1866. u Sarajevu se pojavio prvi broj Bosanskog Vjestnika. Iako nije ni prva novina ni prva štamparija na ovim prostorima može se reći da je prije 150 godina počela moderna i redovna štampa u nas.

Štampa u BiH

Prva štamparija u Bosni, Božidara Ljubavića – Goraždanina, bila je smještena u crkvi Svetog Georgija pokraj Goražda. Ugašena je 1531. godine i narednih 335 godina u BiH nije bilo štamparija.

Misao o pokretanju prvog bosanskog lista javila se tek oko 1840. godine kada je bosanski franjevac Ivan Frano Jukić pokušao osnovati književno društvo i izdati časopis. On je u to vrijeme iz Fojnice pisao Ljudevitu Gaju u Zagreb: Da je želja svih domorodaca da ovu nesretnu ilirsku pokrajinu poslije toliko stoljeća jednom već sunce prosvjete ograne i da obasja.

Nakon višegodišnjih priprema objavljen je časopis Bosanski prijatelj, 1850. godine, na 140 stranica, i koji se smatra prvim bosanskim listom jer, iako štampan u Zagrebu, njegov urednik i saradnici bili su iz reda bosanskih franjevaca a sve teme lista gotovo se isključivo odnose na Bosnu, njene ljude i događaje. Ukupno su objavljena četiri broja Bosanskog prijatelja. Drugi broj 1851. godine na 202 stranice. Treće izdanje pojavilo se 1861. a četvrto 1870. godine.

Potkraj turske uprave u Bosni u periodu reformi vilajetske uprave 1866. godine omogućeno je otvaranje prve moderne štamparije na ovim prostorima. Na taj način postavljeni su temelji za štamparsko-izdavačke poslove u BiH.

Zemunski štampar Ignjat Sopron (Ignjaz K. Sopron) na osnovu ugovora sa vlastima, dobio je ovlaštenje da, nezavisno od zvaničnog lista Bosna, može izdavati u Sarajevu i jedne političko-informativne novine i tako se istog dana kada je u Sarajevu otvorena Sopronova štamparija pojavio i novi list.

150 godina od prvog lista štampanog u BiH

Prvi broj lista Bosanski Vjestnik objavljen je 7. aprila 1866. godine. To je prvi list štampan u BiH i početak moderne štampe u nas. Štampao ga je i uređivao Ignjat Sopron (1821–1894.). Njegov prvi saradnik bio je Miloš Mandić (1843–1900.). Sačuvano je samo prvih 25 brojeva Bosanskog Vjestnika (svi su digitalizirani u arhivi Mediacentra Sarajevo).

Štampan ćirilicom, izlazio je jedanput nedjeljno. Prva četiri broja svakog četvrtka, a od petog broja izlazio je subotom jer je pošta iz Sarajeva polazila nedjeljom. Veličine, kako kaže jedan izvor (T.Kruševac) 36 x 26cm a po drugom izvoru (H. Kreševljaković) 25 x 84cm.

U pretplati je list koštao 60 turskih groša uz 8 groša poštarine. Program lista iznesen je krajnje obazrivo: Izdavanje periodičnog lista svagda je preduzeće od priličnog značaja a u ovom našem položaju mora se smatrati kao neki osobiti događaj kad se uzme u obzir vrijeme i mjesto izlaska ovog lista. Na posljednjoj stranici prvog broja u pozivu na pretplatu izdavač navodi: List će ovaj biti političnog i poučno - zabavnog sadržaja.

Sve su to razlozi što će portal Mediacentra, narednih više od mjesec, objaviti desetine tekstova posvećenih ovom jubileju. BH Pošta priprema prigodnu marku tim povodom. Vjerujemo da će se i reprint Bosanskog Vjestnika iz 1866. pojaviti pred ovdašnjim čitaocima. Pridružite nam se u godini pod brojem 150.

Prije 150 godina odštampana je prva novina u Bosni i Hercegovini – 7. aprila 1866. godine u Sarajevu se pojavio prvi broj Bosanskog Vjestnika. Povodom tog značajnog jubileja, Mediacentar će objaviti desetine tekstova o novinarstvu i štampi u BiH. Obilježavanje jubileja podržao EUSR.