Izložba note(book)s otvorena je za vrijeme trajanja WARM festivala do 12. jula.

foto: Nejra Hasečić

Izložba bilježnica novinara u kojima su dokumentovali neke od najvećih sukoba posljednjih decenija, pod nazivom ''notebooks'', otvorena je jučer u izložbenom prostoru dizajnerskog brenda Zanat u Sarajevu, u okviru WARM festivala.

Na izložbi je prikazano oko 30 originalnih bilježnica novinara i pisaca koji su izvještavali iz ratnih i kriznih područja širom svijeta – od Bosne i Hercegovine, Iraka, Ruande, Sirije i Libije do Ukrajine, Palestine, Sjeverne Koreje, Meksika i drugih zemalja.

Bilježnice, u kojima se nalaze zapisi, citati, skice, mape i fragmenti novinarskih priča nastalih u teškim i opasnim okolnostima, postavljene su u posebno dizajniranim drvenim kutijama dizajnerske firme Zanat.

Autor izložbenog koncepta, fotoreporter i direktor WARM-a Damir Šagolj, na otvaranju izložbe je objasnio da su odlučili izložiti bilježnice novinara koje su nastale na brojnim ratištima kao najdragocjenije predmete u muzeju. Rekao je da se radi o “očuvanju nečega što polako nestaje” te da izložba “pokazuje i relevantnost rukopisa i bilješki, njihovu trajnu vrijednost”, kao i potragu za istinom.

Oko 30 bilježnica predstavljeno je i u posebnom katalogu koji posjetitelji mogu besplatno preuzeti prilikom posjete. U katalogu je objavljen tekst britanskog novinara Eda Vulliamyja, poznatog po tome što je tokom čitave karijere radio isključivo koristeći bilježnice.

U svojoj bilježnici iz augusta 1992. godine zabilježio je susret s Fikretom Alićem u logoru Trnopolje – scena koja je postala jedna od najpoznatijih ratnih slika iz Bosne i Hercegovine. U opisu navodi i kako su njegove bilješke korištene kao dokaz na suđenjima pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu, uključujući procese protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

Vulliamy piše da bilježnica ne zavisi od baterije ni mreže. Ona bilježi ono što kamera često ne može: miris, tišinu, pogled, strah. Ona je svjedočanstvo, dokaz i simbol otpora zaboravu. U eseju, nasuprot digitalnoj tehnologiji, Vulliamy brani rukom pisane zapise kao autentične i često jedine fizičke tragove onoga što se dogodilo.

Među izloženim predmetima nalazi se i bilješka italijanskog novinara Fabija Bucciarellija sa Zapadne obale iz 2024. godine, uz poruku palestinske porodice upućena njemu, koverta koja je sadržavala film sa snimcima sahrane šestero djece na Alipašinom Polju koju je 1994. godine snimio fotograf Enrico Dagnino, te bilješke novinara Scotta Petersona, kojima je svjedočio nekim od najgorih masakara tokom genocida u Ruandi 1994. godine.

Izložba, koju je dizajnirala Lejla Hodžić, u Sarajevu će biti otvorena za vrijeme trajanja WARM festivala, do 12. jula. Ova izložba označava početak projekta koji je Fondacija WARM pokrenula 2024. godine, a cilj je da zbirka nastavi rasti.