Govor mržnje prema ženama najzastupljeniji na YouTubeu, Telegramu, Redditu i X-u

Govor mržnje prema ženama najzastupljeniji na YouTubeu, Telegramu, Redditu i X-u

Govor mržnje prema ženama najzastupljeniji na YouTubeu, Telegramu, Redditu i X-u

Istraživanje FRA usmjereno na mržnju protiv žena, osoba afričkog porijekla, Židova i Roma.

foto: FRA / Screenshot

Mizoginija je najrasprostranjeniji oblik online mržnje na YouTubeu, Telegramu, Redditu i X-u, pokazalo je istraživanje Evropske agencije za temeljna prava (FRA). Broj objava usmjerenih na žene, kako se dodaje, gotovo je tri puta veći od onih namijenjenih osobama afričkog porijekla u četiri zemlje koje su bile obuhvaćene u istraživanju - Bugarskoj, Njemačkoj, Italiji i Švedskoj.

Podacima sa Facebooka i Instagrama, kako se dodaje, FRA nije mogla pristupiti. U istraživanju su bile obuhvaćene analize 350.000 objava i komentara objavljenih na platformama društvenih mreža u periodu od januara do juna 2022. koristeći određene ključne riječi koje bi mogle ukazivati na potencijalnu mržnju na internetu prema ženama, osobama afričkog porijekla, Židovima i Romima.

FRA je istraživanjem željela istražiti granice moderiranja sadržaja na internetu i opseg govora mržnje protiv navedenih grupa. Te su grupe, kako se navodi u izvještaju, često mete mržnje na internetu. Istraživanje pokriva četiri jezika Evropske unije (EU): bugarski, njemački, talijanski i švedski jezik.

Žene su, kako je pokazalo istraživanje, glavne mete mržnje na internetu na svim platformama i zemljama u kojima se ispitivanje provodilo. Većina govora mržnje prema ženama uključuje uvredljiv jezik, uznemiravanje i poticanje na seksualno nasilje.

Također postoje veći nivoi poticanja na nasilje nad ženama u poređenju s drugim grupama, pri čemu je nasilje nad ženama na internetu najčešće zasnovano na seksualiziranom nasilju.

Prema istraživanju FRA, objavljenom juče, dodaje se da mnoge objave pune mržnje izražavaju mržnju prema osobama afričkog porijekla, Židovima i Romima i da takve objave najčešće sadrže negativne stereotipe.

“Govor mržnje i dalje je zabrinjavajuća i sramotna stvarnost u našim društvima i svi njegovi primjeri – bilo online ili offline – moraju se osuditi. Sve veća digitalizacija donosi nove izazove. Online platforme mogu pogoršati situaciju jer se govor mržnje brzo širi, jednostavnim pritiskom na dugme. To je već ozbiljan problem”, rekao je direktor FRA-e Michael O'Flaherty u izvještaju.

Dodao je da su potrebna inovativna rješenja za rješavanje ove pošasti i zaštitu ljudi na internetu.

U izvještaju je naglašeno i to da je uznemirujuće što se velika količina mizoginije i rasizma provlači kroz sisteme za moderiranje sadržaja osmišljene da to spriječe.

“Stvorimo digitalno okruženje koje štiti ljudska prava. Trebali bismo težiti da ga izgradimo onakvim da nam omogući da uživamo svoja prava na internetu, a ne da ih ograničavamo”, kazao je također O'Flaherty.

Za borbu protiv mržnje na internetu, EU i internetske platforme trebale bi, kako FRA preporučuje, obratiti posebnu pažnju na zaštićene karakteristike poput spola i etničke pripadnosti u moderiranju sadržaja i naporima praćenja kako bi spriječile mržnju na internetu. Veoma velike online platforme, kao što su X ili YouTube, trebale bi uključiti mizoginiju u svoju procjenu rizika i mjere za ublažavanje u skladu sa Zakonom o digitalnim uslugama (DSA). Sve zemlje članice EU također bi, kako se dodaje, trebale ratificirati Istanbulsku konvenciju kako bi bolje zaštitile žene na internetu.

Naglašeno je i da nije uvijek jasno šta se smatra govorom mržnje, a šta je zaštićeno slobodom govora. EU i nacionalni regulatori trebali bi dati više smjernica o prepoznavanju nezakonite mržnje na internetu.

Jedna od preporuka je i da bi pružatelji usluga i korisnici automatizovanih alata za moderiranje sadržaja trebali testirati svoju tehnologiju na pristrasnost kako bi zaštitili ljude od diskriminacije, kao što je, kako se dodaje, istaknuto i u izvještaju FRA od prošle godine o pristrasnosti u umjetnoj inteligenciji.

Prema riječima O’Flahertyja, velika količina mržnje koju su identifikovali na društvenim mrežama jasno pokazuje da EU, njene države članice i internetske platforme mogu pojačati svoje napore za stvaranje sigurnijeg internetskog prostora za sve, uz poštovanje ljudskih prava, uključujući slobodu izražavanja.

Neprihvatljivo je, kako je naglasio, napadati ljude na internetu samo zbog njihovog spola, boje kože ili religije.

Kompletan izvještaj dostupan je na ovom linku.

Izvor: FRA

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.