Protiv govora mržnje potrebno se oprezno i sistemski boriti, imajući na umu da ta borba ne smije za posljedicu imati neosnovano ograničavanje prava na izražavanje, rečeno je tokom konferencije "Gdje počinje govor mržnje, prestaje sloboda govora" koja je povodom obilježavanja 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava, održana u Sarajevu.

 

Govor mržnje nije prisutan samo u postkonfliktnim društvima kakvo je naše, njegova upotreba je u porastu širom svijeta, a najčešće se širi društvenim medijima.

 

"Širom Evrope, ali i širom svijeta, možemo svakodnevno čuti govor mržnje, govor koji je uvredljiv i vrijeđa osjećanja različitih grupa i različitih ljudi. Često se u ove svrhe koriste i društveni mediji koji postaju glavno sredstvo gdje se ljudi osjećaju slobodnim da se izraze, ponekada na veoma neprikladan i uvredljiv način", poručio je Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU, i dodao kako se mora pronaći način borbe protiv takvog govora, ali i način da ga građani mogu prijaviti ukoliko ga uoče.

 

 

Kako bi se pitanje govora mržnje riješilo na ovim prostorima, potrebna je zajednička saradnja, naglasila je Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice.

 

"Potrebno nam je puno više dijaloga, tolerancije, međusobnog poštovanja, poštovanja drugog i drugačijeg, a posebno bih rekla, potrebno nam je jedno samokritičko preispitivanje vlastitih uvjerenja."

 

"Naročito veoma važna uloga u ovome jeste i uloga medija i uloga političara, ali i svakog od nas da bi se govor mržnje suzbio na svakom mjestu, počevši od vlastitog doma, na ulici, javnim mjestima i svuda gdje bi mogao takav oblik negativnosti da se pojavi", dodala je Borovac.

 

Udruženje BH novinari trenutno priprema izvještaj o načinu na koji su mediji pratili lokalne izbore u BiH. Preliminarni rezultati istraživanja pokazuju da je 1.8 posto medijskih izbornih sadržaja bilo sa različitim oblicima govora mržnje, izjavila je Borka Rudić, generalna sekretarka udruženja.

 

"To nije veliki procenat ali s obzirom na štetne posljedice govora mržnje, mi smatramo da se udruženje treba baviti ovim pitanjem, i treba podizati svijest novinara o tome da govor mržnje nije sloboda izražavanja i da se kroz medijske sadržaje mora jasno postaviti distinkcija između govora mržnje i sloboode izražavanja".

 

 

Tokom konferencije, nekoliko puta je skrenuta pažnja da se iz diskusije o govoru mržnje ne može isključiti razgovor o slobodi izražavanja. Problem je kada se u nastojanju odbrane govora mržnje, neosnovano poziva na slobodu izražavanja.

 

"Govor koji ne uživa zaštitu temeljem Člana 17. Evropske konvencije prema praksi Evropskog suda je rasistički govor, ksenofobija, negiranje holokausta i genocida, antisemitizam, agresivni nacionalizam, diskriminacija manjina i migranata, odnosno, kako se to kaže, svaki govor za koji se smatra da podriva osnovne vrijednosti konvencije kao što su tolerancija i nediskriminacija", objasnila je pravna ekspertica Sevima Sali Terzić, i dodala kako suprotstavljanje govoru mržnje ne može biti pitanje samo za "zakone i sudove".

 

"Ono je društveno pitanje par excellence jer bez društvene osude govora mržnje i veoma uvredljivog govora koji lako može postati govor mržnje nema efikasnog djelovanja".

 

Na kraju konferencije prisutnima su se obratili najbolji srednjoškolski debatanti iz cijele BiH koji su poslali poruku da svako može širiti govor mržnje, ali da samo savjesni i odgovorni građani mogu koristiti jezik solidarnosti i razumijevanja.

 

Konferenciju "Gdje počinje govor mržnje, prestaje sloboda govora" organizovalo je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH uz podršku projekta Evropske unije "Podrška pružaocima socijalne pomoći i poboljšanje kapaciteta za praćenje – EU SOCEM".