Pregled glavnih tema na jednom od najvažnijih festivala o novinarstvu.

foto: International Journalis Festival

Međunarodni festival novinarstva u Perugi, održan od 9. do 13. aprila 2025. godine, okupio je novinare, urednike, medijske stručnjake i istraživače iz cijelog svijeta kako bi raspravljali o ključnim izazovima i pravcima razvoja novinarstva. Ove godine dominirale su teme finansijske održivosti medija, upotrebe umjetne inteligencije, izvještavanja iz zona sukoba, pozicije provjeravača činjenica, te uloge humora i društvenih mreža u novinarstvu.

Reutersov institut za studij novinarstva i Thomson Reuters fondacija objavili su pregled događaja tokom pet dana festivala. Zaključci s ovih diskusija predstavljaju dobre smjernice za razumijevanje glavnih tema u medijskom sektoru i budućih pravaca razvoja novinarstva.

Festival u Perugi potvrdio je da se novinarstvo nalazi na prekretnici – između gubitka tradicionalnih izvora finansiranja i sve prisutnijih tehnoloških promjena. Festival je i pokazao otpornost profesije, kao i potrebu za inovativnošću redakcija i njihovom spremnošću da se prilagođavaju novim trendovima i uslovima.

Finansijska kriza i zatvaranje američke Agencije za globalne medije (USAGM)

Jedan od centralnih panela bio je posvećen posljedicama odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da se obustave aktivnosti Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), te raspusti USAGM – agencije koja je decenijama finansirala međunarodne servise poput Glasa Amerike (VOA), Radija Slobodna Evropa (RFE/RL) i Radija Slobodna Azija (RFA). Učesnici su istakli ozbiljnu prazninu koja je time nastala u finansiranju medija i upozorili da će mnoge redakcije teško pronaći alternativne izvore podrške.

Panelisti su, prema Reutersovom institutu za studij novinarstva, pozvali redakcije da diverzifikuju izvore prihoda i osnaže međusobnu saradnju – kroz formiranje novinarskih mreža, zajedničko finansiranje većih projekata i kolektivno zagovaranje za medijske slobode.

Izvještavanje iz ratnih područja i transnacionalna represija

Na više panela govorilo se o izazovima izvještavanja iz ratom pogođenih područja, posebno Gaze i Ukrajine. Novinari su ukazali na prisustvo cenzure i autocenzure, kao i na fizičku i profesionalnu nesigurnost. Novinari iz izraelskog Haaretza govorili su o pritiscima i rizicima izvještavanja o vojnim zloupotrebama, a libanska fotoreporterka AFP-a Christina Assi podijelila je svoje iskustvo iz oktobra 2023, kada je ranjena dok je izvještavala iz južnog Libana.

U Ukrajini, tri godine nakon početka rata, lokalni mediji suočeni su s ozbiljnim izazovima, uključujući gubitak američkih grantova, a pojedini mediji zavise i do 80 posto od stranih donacija.

Novinari u egzilu iz Azerbejdžana, Rusije, Nikaragve i Burundija govorili su o digitalnoj transnacionalnoj represiji – cenzuri, hakiranju, online uznemiravanju, trolanju i gašenju njihovih platformi. Gruzijski novinari upozorili su na sve veću prijetnju zakona o “stranim agentima”, koji je nedavno usvojen u toj zemlji. Novinari su, prenosi Thomson, ipak ostali odlučni da nastave borbu protiv propagande i kontrole informacija u svojim zemljama.

Umjetna inteligencija u redakcijama

Značajan prostor na festivalu posvećen je primjeni AI alata u redakcijama – temi koja se u Bosni i Hercegovini još uvijek rijetko otvara. Zaključeno je da mnoge redakcije već koriste AI za kreiranje sažetaka i analizu podataka, ali isključivo uz urednički nadzor. Najveći izazov ostaje postizanje kvaliteta koji se očekuje od profesionalnih medijskih organizacija.

Naglašena je potreba za aktivnim uključivanjem novinara i urednika u oblikovanje i nadzor AI modela. Predstavljen je i alat Angle Buddy koji novinarima pomaže u generisanju ideja za priče i predlaže nove uglove izvještavanja. Thomson Reuters fondacija posebno je istakla važnost da se spriječi tehnološki jaz među redakcijama, posebno onima u egzilu i u zemljama s ograničenim resursima, te da im se omogući odgovorno i etičko korištenje AI alata.

Provjeravači činjenica pod pritiskom

Na panelu o provjeri činjenica izražena je zabrinutost zbog ukidanja Metinog programa saradnje s nezavisnim provjeravačima u SAD-u. Učesnici su govorili o napadima političara i tehnoloških moćnika koji pokušavaju diskreditovati njihov rad i tako narušiti povjerenje u istinito informisanje.

Thomson Reuters fondacija istakla je da bi evropska regulativa, poput Akta o digitalnim uslugama, mogla podstaći veću odgovornost tehnoloških platformi, ali postoji sumnja u efikasnost njene primjene. Fondacija je prenijela i izjavu direktorica Međunarodne mreže za provjeru činjenica Angie Drobnic Holan koja je poručila: “Ovo je trenutak za hrabrost. Imamo mnogo resursa za borbu za istinu. Znamo kako raditi ovaj posao i imamo mrežu podrške. Moramo se osloniti na tu mrežu i prebroditi ovo teško vrijeme”.

Moć humora i alternativne forme u novinarstvu

Festival je predstavio i zanimljive forme pripovijedanja, uključujući korištenje humora, saradnju s influenserima i alternativne platforme poput mreže Bluesky. Istaknuto je da humor, naročito u teškim vremenima, može biti snažan alat za komunikaciju sa širom publikom.

Novinar David Castello-Lopes izjavio je: “Korištenje humora u izvještavanju ne znači ugrožavanje tačnosti. Možete koristiti 100 posto istinite i dobro istražene informacije kako biste nasmijali ljude.”

Kao jedna od poruka festivala izdvojena je i potreba da se mediji približe publici – tamo gdje ona jeste, u formatima koje preferira, bilo da je riječ o videima na društvenim mrežama ili mobilnim aplikacijama.

Izvor: The Reuters Institute for the Study of Journalism, Reuters Thomson Foundation

___