EFJ osporava da je od 2021. uočen napredak u zemljama članicama EU po pitanju zaštite, sigurnosti i osnaživanja novinara.

foto: Mediacentar/Jasmin Brutus

Evropska federacija novinara (EFJ) osporila je zaključke studije koju je objavila Evropska komisija o procjeni provedbe Preporuke Evropske unije (EU) o zaštiti, sigurnosti i osnaživanju novinara iz 2021. godine, a u kojoj je navedeno da je uočen napredak u poduzimanju mjera za poboljšanje sigurnosti novinara.

Iz EFJ-a ističu da navodni napredak iz navedene studije objavljene 3. maja ove godine, “ostaje marginalan, ako ne i neučinkovit”.

“Prilično je šokantno da ova studija bilježi napredak u mjerama koje su poduzele vlade većine država članica EU”, poručio je generalni sekretar EFJ Ricardo Gutierrez.

Gutierrez je dodao da ocjenjivači nisu u dodiru sa realnošću koju doživaljavaju novinari u Evropi, te da izvještaj ograničava kvantitativni pristup bez stvarnog nastojanja da se ocijeni kvalitet vladinih inicijativa, poput radne grupe koju je uspostavila Grčka.

Drugi razlog za zabrinutost je zapažanje studije da je navodno teško uspostaviti mehanizme za praćenje kršenja slobode medija na nacionalnoj razini, iako kako ističu iz EFJ-a, postoje mehanizmi koji su se pokazali učinkovitim u Evropi, poput platformi Media Freedom Rapid Response i platforme Vijeća Europe.

U saopštenju Evropske komisije, piše EFJ, se navodi da je od usvajanja Preporuka EU o zaštiti, sigurnosti i osnaživanju novinara iz 2021. godine, 19 od 27 zemalja članica EU ili usvojilo akcioni plan, stvorilo namjensku strukturu ili komitet, ili planira uspostaviti sveobuhvatno upravljanje koje poboljšava sigurnost novinara.

Iz EFJ-a ističu da se u studiji navodi kako je osam država članica EU, među kojima su Hrvatska, Danska, Grčka, Irska, Latvija, Litvanija, Nizozemska i Švedska, uspostavilo poseban sistem upravljanja. Drugih osam država članica, među kojima Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Portugal, Slovenija, Španija, usvojilo je inicijative koje pokrivaju samo određene aspekte Preporuka poput osiguravanja sigurnosti novinara koji prate proteste i demonstracije.

Prema studiji Evropske komisije, tri zemlje EU - Kipar, Slovačka i Malta - trenutno su u procesu razvoja okvira upravljanja za zaštitu novinara. Od osam država članica s uspostavljenim sistemima upravljanja, Danska, Litvanija i Švedska su usvojile akcione planove. Grčka i Latvija su, kako se navodi, stvorile radne grupe, dok je Irska uvela tzv. Media Engagement Group (MEG). U Hrvatskoj i Nizozemskoj su, kako je navedeno, usvojeni protokoli za sigurnost novinara.

EFJ je pozdravila neke od nalaza studija koji se odnose na novinarska udruženja koja pružaju obuke za novinare što je uočeno u 16 zemalja EU, te provođenje mjera socijalne i ekonomske zaštite za koje se navodi da su trenutno ograničene, naročito za freelance novinare.

Budući da je prema podacima iz studije Evrospke komisije, polovina država članica EU uspostavila mehanizme za saradnju, iz EFJ-a ukazuju da je potrebno razvijati mjere za poboljšanje lične zaštite, uspostavljati brže reakcije i poboljšati mehanizme za podršku novinarima.

Mali broj država članica EU, piše EFJ, razvio je inicijative za rješavanje sigurnosti na internetu. Predsjednica EFJ Maja Sever poručila je da su nedostaci država članica EU u studiji trebali biti predstavljeni manje optimistično. Sever je dodala da se ne smiju zatvarati oči pred “globalnom neaktivnošću vlada”.

Izvor: EFJ