Za borbu protiv dezinformacija treba uvesti tehnologiju za prepoznavanje sadržaja umjetne inteligencije i jasno ga označiti korisnicima.

foto: Pixabay

Europska unija (EU) se oslanja na potpisnike svog Kodeksa o online dezinformacijama kako bi označili sadržaje generisane umjetnom inteligencijom.

U jučerašnjoj izjavi nakon sastanka sa potpisnicama Kodeksa, povjerenica EU za vrijednosti i transparentnost, Vera Jourova, rekla je da bi oni koji su se prijavili za borbu protiv dezinformacija trebali uvesti tehnologiju za prepoznavanje sadržaja umjetne inteligencije i jasno ga označiti korisnicima.

„Napredni chat botovi kao što je ChatGPT sposobni su da stvore složene, naizgled dobro potkrijepljene sadržaje i vizuale u nekoliko sekundi. Generatori slika mogu stvoriti autentične slike događaja koji se nikada nisu dogodili. Softver za generiranje glasa može imitirati glas osobe na osnovu uzorka od nekoliko sekundi. Nove tehnologije postavljaju nove izazove i za borbu protiv dezinformacija”, upozorila je.

Komesar EU je rekao da vidi dva glavna ugla diskusije o tome kako uključiti mjere ublažavanja za sadržaje generisane umjetnom inteligencijom u Kodeks: jedan bi se fokusirao na usluge koje integriraju generativnu umjetnu inteligenciju, kao što su Microsoftov New Bing ili Google Bard AI-proširene usluge pretraživanja — koje treba da se obaveže na izgradnju „neophodnih zaštitnih mehanizama da ove usluge ne mogu koristiti zlonamerni akteri za generisanje dezinformacija“.

Drugi bi obavezao potpisnike koji imaju usluge s potencijalom za širenje dezinformacija generiranih umjetnom inteligencijom da uspostave "tehnologiju za prepoznavanje takvog sadržaja i jasno označavanje ovog sadržaja korisnicima".

Jourova je izjavila da je razgovarala s Googleovim Sundarom Pichaijem i da joj je rečeno da Google ima tehnologiju koja može otkriti tekstualni sadržaj generiran umjetnom inteligencijom, ali i da nastavlja da razvija tehnologiju kako bi poboljšao svoje mogućnosti.

Naglasila je da Komisija želi da vidi platforme koje uvode označavanje sada - "odmah".

“Puno puta sam rekla da mi imamo glavni zadatak da zaštitimo slobodu govora. Ali kada je u pitanju proizvodnja umjetne inteligencije, ne vidim nikakvo pravo da mašine imaju slobodu govora”, izjavila je.

Kodeks o suzbijanju dezinformacija sada ima ukupno 44 potpisnika, što uključuje tehnološke kompanije poput Googlea, Facebooka i Microsofta, kao i manje adtech entitete i organizacije civilnog društva. Krajem prošlog mjeseca Twitter je poduzeo neobičan korak povlačenja iz dobrovoljnog Kodeksa EU.

Druga velika pitanja koja je Jourova navela da je pokrenula sa ostalim potpisnicima na jučerašnjem sastanku, pozivajući ih da preduzmu više akcija, uključuju rusku ratnu propagandu i prokremljovske dezinformacije; potrebu za “dosljednom” moderacijom i provjeravanjem činjenica; napori za sigurnost izbora; i pristup podacima za istraživače.

„I dalje ima previše opasnog dezinformacionog sadržaja koji kruži na platformama, a premalo kapaciteta“, upozorila je ona, ističući dugogodišnju pritužbu Komisije da se inicijative za provjeru činjenica ne primjenjuju sveobuhvatno na sadržaje koji obuhvataju sve jezike koji se govore u državama članicama EU, uključujući manje nacije.

Pristup istraživačima je još uvijek nedovoljan, također je naglasila - pozivajući platforme da pojačaju svoje napore.

Najavila je da će od avgusta ove godine ispitati rad Twittera - da li su usklađeni, da li poduzimaju neophodne mjere za ublažavanje rizika i preduzimanje radnji protiv, naročito nezakonitog sadržaja.

“Mislim da je Twitter imao vrlo obrazovane i odlučne ljude koji su shvatili da mora postojati neka odgovornost, mnogo veća odgovornost na stranicama platformi kao što je Twitter”, kazala je.

Navela je povlačenje Twittera iz Kodeksa kao značajan korak u pogrešnom smjeru, dodajući: “Kodeks prakse će biti prepoznat kao vrlo ozbiljna i pouzdana mjera ublažavanja štetnog sadržaja.”

Izvor: TechCrunch

___