Reakcije na prijedlog uvođenja zatvorskih kazni za neovlašteno objavljivanje sadržaja ličnog karaktera.

foto: Jasmin Brutus / Mediacentar Sarajevo

Udruženja iz Bosne i Hercegovine (BiH), Umbrella i Transparency International, reagovala su jučer zbog spornog prijedloga za izmjenu Krivičnog zakona FBiH, kojima se predviđaju zatvorske kazne za neovlašteno objavljivanje spisa i dokumenata. Rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH bila je planirana za jučer na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH).

Iz udruženja su naglasili da ove izmjene mogu imati ozbiljne posljedice po slobodu izražavanja, slobodu medija i pravo javnosti na informisanje, te da otvaraju prostor za nametanje cenzure i zloupotrebe.

Član 193.A Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FbiH predviđa novčane kazne ili kazne zatvora do tri godine za osobe koje “neposredno ili putem informaciono-komunikacionih tehnologija objave ili prikažu spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj ličnog karaktera bez pristanka osobe koja je spis sastavila ili na koju se spis odnosi… ili bez pristanka osobe čiji se pristanak po zakonu traži.”

Prema saopštenju Umbrelle, ovaj član sadrži široku i nejasnu formulaciju, ostavlja prostor za različita tumačenja i potencijalne zloupotrebe te bi mogao biti iskorišten za ciljano suzbijanje istraživačkih novinara i zviždača koji izvještavaju o pitanjima od javnog interesa, posebno o korupciji, zloupotrebi moći i drugim oblicima nepravilnosti.

“Strah od krivičnog gonjenja, zajedno s mogućnošću zatvorske kazne, mogao bi obeshrabriti novinare u istraživanju važnih priča. Ovaj efekt zastrašivanja mogao bi dovesti do autocenzure i smanjenja medijskog izvještavanja o osjetljivim temama, čime bi se dodatno ugrozile ionako slabe medijske slobode u BiH”, poručeno je iz Umbrelle.

Udruženje Umbrella je u saopštenju pozvalo zakonodavce da revidiraju ovaj član i osiguraju da zakon bude precizniji, pravičan i u skladu s demokratskim vrijednostima. Zatražili su jasno definisanje izuzetaka za novinarski rad u javnom interesu, kao i ograničenje primjene zakona kako bi se spriječile zloupotrebe s ciljem ušutkavanja kritičkih glasova. Također su zatražili uvođenje zaštitnih mehanizama za novinare, istraživače i zviždače.

Transparency International u BiH istakao je da je predloženi član 193.A čak represivniji od odredbi izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske (RS), kojima je 2023. godine kriminalizovana kleveta i stvoren osnov za suzbijanje javne kritike.

“Dok je u RS-u neovlašteno objavljivanje tuđeg snimka kažnjivo samo ako je izazvalo štetne posljedice po prikazanu osobu ili članove njene porodice, u FBiH se predlaže da svako objavljivanje tuđeg snimka bez pristanka bude krivično djelo, što otvara još veći prostor za zloupotrebe”, poručili su iz Transparencyja.

Ovo udruženje upozorava da nisu jasno predviđeni izuzeci u slučajevima objavljivanja sadržaja od javnog interesa, kao što su dokumentovanje kršenja zakona, nanošenja štete drugim osobama i slično. Također, problematično je što zakon ne definiše šta tačno podrazumijeva pod “sadržajem ličnog karaktera”, što ostavlja prostor za proizvoljna tumačenja i potencijalna kažnjavanja.

Iz Transparencyja naglašavaju da je indikativno što je ovo krivično djelo izostavljeno iz Nacrta zakona koji je prošao javnu raspravu, tokom koje su brojne organizacije i pojedinci imali priliku dati komentare i prijedloge. Naknadnim predlaganjem ovog krivičnog djela, javnosti je uskraćena mogućnost da ukaže na štetnost ovakve odredbe.

Podsjetili su da je Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH još 2022. godine prihvatio Nacrt ovog zakona i zadužio predlagača da obavi javnu raspravu te uzme u obzir sve prijedloge, primjedbe i sugestije.

Međutim, kako se krivično djelo "Neovlašteno objavljivanje i prikazivanje spisa, portreta i snimka" nije nalazilo u Nacrtu zakona, zainteresovana javnost nije imala priliku da komentariše, predlaže izmjene ili sugeriše rješenja, upozorava Transparency.

Zbog toga se ovo udruženje obratilo Federalnom ministarstvu pravde, tražeći informacije o tome kada je tačno ovo krivično djelo uneseno u Prijedlog zakona i na čiju inicijativu.

“TI BiH podsjeća da je uključivanje javnosti u donošenje propisa ključno kako bi se identifikovali potencijalni problemi, nejasnoće i opasnosti od zloupotrebe. Iako je nesporna potreba zaštite privatnosti, izmjene Zakona, koje su trebale zaštititi ranjive kategorije i jasnije definisati pojedine oblike nasilja, ne smiju se koristiti za uspostavljanje cenzure i ograničavanje slobode medija”, saopštili su.

O spornim članovima Krivičnog zakona FBiH ranije je reagovao i Upravni odbor Udruženja BH novinari, koji zahtijeva povlačenje ovog prijedloga iz parlamentarne procedure.

Upravni odbor BH novinara ocijenio je da su predložene odredbe preširoko postavljene i nejasno formulisane, te da bi, ukoliko budu usvojene, mogle u potpunosti onemogućiti svakodnevno izvještavanje medija sa sjednica zakonodavnih i izvršnih organa vlasti, suđenja otvorenih za javnost, policijskih uviđaja na mjestima incidenata i zločina, kao i svih drugih javnih događaja, zbog obaveze pribavljanja prethodne saglasnosti.

___