CIK BiH: Masovno kršenje zabrane preuranjene kampanje
CIK BiH: Masovno kršenje zabrane preuranjene kampanje
Više od 200 žalbi podneseno je CIK-u zbog preuranjene kampanje.
foto: CIK
Centralna izborna komisija (CIK) je prošle sedmice upozorila kandidate, političke subjekte i njihove pristalice na masovno kršenje odredbi Izbornog zakona za preuranjenu izbornu kampanju, uprkos tome što su, kako su naveli u saopštenju, javnost upoznali sa ovim zakonskim izmjenama. CIK je do sada primio više od 200 žalbi zbog preuranjene izborne kampanje, a u više od 20 slučajeva izrečene su sanckije, navedeno je u saopštenju CIK-a.
CIK je objavio i spisak na kojem se trenutno nalazi 2010 žalbi za preuranjenu kampanju. U 39 slučajeva CIK je donio odluku o kršenju Izbornog zakona, a u 12 postupak je obustavljen ili je žalba odbačena. Najveći broj žalbi do sada su podnijeli građani, Transparency International i Koalicija po lupom, te pojedine političke stranke. Sud BiH je odbacio sedam žalbi na odluke CIK-a, među kojima i žalbu Snage naroda na odluku da je prekršena odredba za preuranjenu kampanju zbog promotivnog video spota federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka i ove političke stranke. Taj video spot kao i ostale objave zbog kojih je CIK izrekao sankcije morat će biti uklonjene sa interneta i drugih platformi gdje su objavljeni.
“Ukoliko ovjereni politički subjekat, kandidat ili pristalica političkog subjekta u elektronskim, online i štampanim medijima i putem društvenih mreža promovira kandidate i program za izbore i to čini od dana raspisivanja izbora do dana početka izborne kampanje onda je to preuranjena kampanja”, ponovo su naglasili iz CIK-a.
Iz Transparency International BiH (TI BiH) su rekli da je CIK do sada najviše izrekao sankcija za preuranjenu kampanju ali da su sankcije rijetko izrečene po novim odredbama Izbornog zakona koje se odnose na zloupotrebu javnih resursa.
“Asfaltiranje ulica i jednokratna novčana davanja i dalje su dominantan obrazac ponašanja kandidata, ali gromoglasno najavljene izmjene izbornog zakona koje je nametnuo OHR do sada nisu dale gotovo nikakav efekat. Iako je zakonom jasno zabranjeno pružanje jednokratne novčane ili nenovčane pomoći građanima u ovom predizbornom periodu (osim ako to nije planirano u okviru redovnih budžetskih subvencija) po ovoj odredbi još niko nije sankcionisan”, naveli su iz TI BiH.
Razlog je taj što CIK, kako navode iz Ti BiH, sve isplate iz budžeta za koje vlasti tvrde da su planirane na različitim stavkama, smatra “redovnim subvencijama” bez obzira što to nisu, kako tvrde iz TI BiH, redovna mjesečna ili godišnja davanja. Iz TI BiH su saoštili da je, naprimjer, odbačena njihova žalba na jednokratno plaćanja maturske večeri u Nevesinju, jer je CIK u odluci naveo da su sredstva za ovu jednokratnu pomoć izdvojena “iz budžetske rezerve koja predstavlja dio planiranih sredstava budžeta.”
TI BiH je do sada CIK-u poslao 37 prijava zbog izbornih nepravilnosti, koje se u najvećoj mjeri odnose na zloupotrebu javnih resursa, preuranjenu kampanju, korišćenja djece u političke svrhe i zloupotrebe u medijskom prostoru. Najviše kazni CIK je izrekao za preuranjenu kampanju, a samo dvije za zloupotrebu javnih resursa, objavili su iz TI BiH.
“SNSD i SDA kažnjeni su sa po 3.500 KM zbog toga što su se na društvenim mrežama hvalili asfaltiranim ulicama i drugim projektima ali CIK nije smatrao da se ovde radi o zloupotrebi javnih resursa za političku promociju. Republička stranka Srpske (5.000), pokret Možemo bolje (4.000) i HNP (3.000) kažnjeni su zbog plaćenog oglašavanja prije početka izborne kampanja, a DNS dobio kaznu od 3.000 KM zbog iznošenja programa stranke prije vremena”, naveli su iz TI BiH.
Ujedinjena Srpska je, naprimjer, dobila sankciju od 3.000 KM jer je odbornica ove stranke Slavka Brezo na Palama organizovala akciju besplatnih PAPA testova ispred političke partije čiji logo se nalazio na promotivnim plakatima. Iz TI BiH su naveli da je CIK smatrao da u njenoj objavi ima elemenata preuranjene kampanje, ali ne i obećavanja materijalne i druge koristi biračima.
TI BiH je Vijeću za štampu i online medije prijavio dva portala iz Banjaluke jer su objavili istraživanje javnog mnijenja bez naziva institucije ili imena lica koje je naručilo i platilo istraživanje i bez naziva i sjedišta institucije koja je sprovela istraživanje, što je suprotno Izbornom zakonu BiH.