Za preuranjenu političku kampanju kazne idu političarima, a ne medijima.

Screenshot: Snaga naroda/YouTube

Na kandidatskim listama za Lokalne izbore 2024. više je od 26 hiljada kandidata i kandidatkinja! Iako je CIK najavio da će ovjerenu kandidatsku listu objaviti tek krajem avgusta nakon što izvrši provjeru da li kandidati ispunjavaju zakonom propisane uslove, izborna borba je davno već počela. O tome svjedoči broj izrečenih kazni zbog preuranjene kampanje koja je izmjenama Izbornog zakona zabranjena u elektronskim, online i štampanim medijima i putem društvenih mreža.

Do sada je CIK izrekao petnaestak kazni različitim političkim strankama zbog preuranjene kampanje, u većini slučajeva zbog promocija na društvenim mrežama i to često na Facebook-u. Kazne se većinom kreću između tri i četiri hiljade maraka, a prijavljuju ih nevladine organizacije i političke stranke.

Najveća kazna za preuranjenu kampanju do sada je izrečena Snazi naroda, stranci federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka. Stranka je kažnjena sa šest hiljada maraka zbog plasiranja predizborne pjesme i spota na YouTube kanalu stranke. U spotu dominiraju stranačka obilježja uz tekst u kojem se pominje i naziv stranke, poput: „Čuvaće te Bosno Snaga naroda“.

Uprkos tome što je CIK naložio da se video ukloni, sporni sadržaj se i dalje nalazi na zvaničnoj YouTube stranici ove stranke. Na odluku CIK-a uložena je žalba, te se čeka finalna odluka Suda BiH.

„Očigledno na sceni imamo zloupotrebu društvenih mreža, online i elektronskih medija u vidu preuranjene kampanje i promovisanjem političkih programa i stranaka. Izmjene Izbornog zakona su u tom smislu jasne“, kazala je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a na sjednici održanoj krajem juna.

Od promocija na društvenim mrežama do plaćenih kampanja

Prve stranke koje su kažnjene za preuranjenu kampanju su Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Demokratski narodni savez (DNS) i Hrvatski narodni pokret (HNP).

Po sudu CIK-a preuranjena kampanja utvrđena je u slučaju SNSD-ove načelnice Jezera Snežane Ružičić jer je koristila asfaltiranja puta od 160 metara za stranačku promociju. Promovišući završetak radova vrijednih oko 25.000 maraka, Ružičić je na društvenoj mreži X poručila kako „SNSD stigne asfaltom i do sela gdje se spajaju nebo i zemlja“, zbog čega je stranka kažnjena sa četiri hiljade maraka. Njena objava i dalje se nalazi na društvenoj mreži X.

Sa tri hiljade maraka kažnjen je HNP zbog reklame na video zidu javnog preduzeća Radio Tomislavgrad, čiji je direktor bio kandidat te stranke na prethodnim izborima, ali i DNS. Dobrica Kucalović, predsjednik opštinskog odbora u Zvorniku i savjetnik državnog ministra bezbjednosti, inače lidera DNS-a, promovisao je program stranke prije službenog početka izborne kampanje na društvenoj mreži. Oslobođenje je objavilo da je ovu kaznu Sud BiH odbacio kao neosnovanu.

CIK je krajem juna kaznio Našu stranku (NS) za preuranjenu kampanju zbog promovisanja digitalizacije i ukidanja CIP-sa, što je okarakterisano da se radi u svrhu promocije stranke za Lokalne izbore 2024. Stranka Narod i pravda (NiP) je kažnjena jer je njihov vječnik Emir Galijašević iz Tešnja vodio preuranjenu kampanju, a stranka je dijelila njegove objave na društvenim mrežama, koje su uključivale logo stranke i program.

Početkom jula opet je kažnjen SNSD zbog dvije objave SNSD Derventa na društvenim mrežama koje su prikazivale aktivnosti iz općinske uprave kao aktivnosti stranke. Počekom jula na sjednici CIK-a je rečeno i da je kažnjen Faruk Kapidžić iz Stranke demokratske akcije (SDA) jer je putem Facebook-a prijavljivao i pozivao glasače da glasaju za kandidate ove stranke. Mirnes Ajanović, predsjednik Bosanske stranke (BOSS), kažnjen je zbog sponzorirane objave u kojoj navodi da će on biti kandidat, te iznosi plan i program djelovanja stranke.

U posljednjem krugu kazni nalaze se Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Laburistička stranka, novoosnovana politička stranka u Bihaću Možemo bolje, te Partija demokratskog progresa (PDP).

HDZ je kažnjena zbog preuranjene izborne kampanje načelnika Novog Travnika Stjepana Duje, koji, između ostalog, koristi Facebook sa promovisanje asfaltiranja puteva, javnih poziva za sufinansiranje start-up biznisa za mlade i drugih investicija. Kažnjene su i Laburistička stranka za objavu na kojoj se promoviraju radovi u Velikoj Kladuši, a nova stranka Možemo bolje zbog preuranjene i sponzorirane izborna kampanje na Facebooku. Partija demokratskog progresa (PDP) dobila je čak tri kazne zbog objava na Facebook stranici PDP-a Banja Luka, sa skupova na kojima je bio prisutan Draško Stanivuković, kandidat za gradonačelnika Banje Luke.

Za određene kazne još uvijek se čekaju odluke Suda BiH.

Od ove godine zakonom zabranjena preuranjena kampanja

U CIK-u za Media.ba govore kako je 30 dana primjeren period za izbornu kampanju, te da vođenje preuranjene kampanje dovodi pojedine političe subjekte u neravnopravan položaj, ali i opterećuje medijski prostor mjesecima prije izbora.

Izmjene Izbornog zakona u Koaliciji „Pod lupom“ ocjenjuju pozitivnim tvrdeći kako je zakonska zabrana preuranjene kampanje važna, jer su prethodnih godina politički subjekti kampanju vodili i po nekoliko mjeseci prije njenog zvaničnog početka nastojeći da tako utiču na birače.

Portparol koalicije Hasan Kamenjaković podsjeća kako je CIK 2020. godine počeo kažnjavati plaćeno oglašavanje na mrežama, ali prema njegovim riječima u sivoj zoni i ispod radara ostali su oni politički subjekti koji su vodili neplaćenu kampanju ili kojima se plaćena kampanja nije mogla dokazati.

Iako napominje da je definicijom preuranjene kampanje u zakonu sada zabranjena svaka aktivnost političkog subjekta osim redovnih aktivnosti stranačkih tijela, bitno je, tvrdi, postaviti pitanje koje tačno aktivnosti stranaka i političare će se sankcionisati. 

„Koalicija ’Pod lupom’ je stava da sve što se dešava u ovom periodu od raspisivanja izbora pa do početka izborne kampanje jeste preuranjeno vođenje kampanje. Svaka aktivnost gdje dolazi do određene promocije određenog kandidata, promocije određenih uspjeha, niko ne može reći da to nije u tom periodu s ciljem prikupljanja podrške birača“, izričit je Kamenjaković.

Napominje kako je potrebno obratiti posebnu pažnju i na onaj vid preuranjene kampanje koji nije vidljiv, a koji se odnosi na pritiske na birače i prijetnje sa kojima se suočavaju na pojedinim radnim mjestima.

U Transparency Internationalu kažu kako je nametnutnim zakonskim izmjenama propuštena prilika da se precizno definiše ko i u kojim uslovima čini preuranjenu kampanju.

„Politički subjekti su pravna i fizička lica ovjerena za učešće na izborima. Problem se dakle javlja za lica za koja sigurno znamo da će biti kandidati i koja su to najavila, ali kojima kandidatura još uvijek nije ovjerena, a koja su uveliko u preuranjenoj kampanji“, kaže Damjan Ožegović, saradnik za pravne poslove u Transparency Internationalu.

U ovoj organizaciji objašnjavaju kako je regulisanje pitanja preuranjene kampanje važno, ne samo zbog smanjenja pritiska na birače, već i zbog lakšeg praćenja troškova koji se izdvajaju za kampanju, što bi trebalo značiti i manju mogućnost zloupotreba.

Iz CIK-a napominju da svaka sumnja u vođenje preuranjene izborne kampanje može se njima prijaviti, odnosno opštinskim i gradskim izbornim komisijama.

Kako se zabrana preuranjene kampanje odnosi na medije?

Osim političkim subjektima i medijima je cijelim jednim poglavljem Izbornog zakona određeno ponašanje u izbornom periodu, a posebno je zabranjeno plaćeno javno oglašavanje od dana raspisivanja izbora do dana službenog početka kampanje, napominje Ožegović.

„Lako je utvrditi da li je oglašavanje na npr. društvenim mrežama plaćeno, odnosno da li su objave sponzorisane, međutim problem se javlja kod drugih medija, posebno elektronskih i štampanih, jer je u tim slučajevima teško doći do tih informacija“, dodaje Ožegović.

Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine (RAK) za sada nije zaprimila prigovore za preuranjenu kampanju političkih subjekata u elektronskim medijima.

„Budući da se radi o odredbi koja se direktno odnosi na političke subjekte, za provođenje iste je nadležna Centralna izborna komisija BiH, dok je članom 16.16 Izbornog zakona BiH, Agenciji data nadležnost isključivo u slučaju kršenja odredbi Poglavlja 16 ’Mediji u izbornom periodu’ od strane elektronskih medija, pri čemu valja naglasiti da odredba o zabrani preuranjene kampanje nije ugrađena i u Poglavlje 16“, kažu za Media.ba iz RAK-a. Navode da očekuju da vide na koji način će odredba o zabrani vođenja preuranjene kampanje koja se odnosi na sve medije biti primijenjena.

Iako ovakav odgovor iz RAK-a može biti tumačen kao zbunjujući za medijske ranike, CIK daje preciznije pojašnjenje.

„S obzirom na to da mediji ne potpadaju pod kategoriju za sankcionisanje do njihove je uređivačke politike da li će u vremenu prije početka izborne kampanje intervjuisati i objavljivati izjave kandidata i političkih subjekata i na taj način učestvovati u preuranjenoj kampanji“, navedeno je iz ove institucije.

Pitanje preuranjene kampanje jasno je u dijelu koji se odnosi na postupanje političkih subjekata, a medijima preostaje samo da budu pozvani na poštovanje etičkih normi.  

 „Iako postoje pravila o plaćenom političkom oglašavanju, koje je dozvoljeno samo tokom mjesec dana izborne kampanje, u praksi je to teško dokazivo, jer su političke aktivnosti isprepletene sa funkcijama koje obavljaju ili legitimnim opozicionim akcijama koje se provlače tokom cijele godine s manjim ili većim intezitetom, ali uvijek su personalni sukobi u fokusu“, kazala je Sandra Gojković Arbutina, glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina.

Gojković Arbutina dodaje kako je objavljivanjem informacija o manipulativnim istraživanjima javnog mnjenja najbrži način da mediji budu uvučeni u preuranjenu kampanju.

„Postoje jasna pravila koja morate poštovati kada objavljujute istraživanje. Ono mora nuditi odgovore na pitanja ko je radio istraživanje, u kojem periodu i po čijoj narudžbi, na kojem uzorku? Sve drugo je uticaj na javnost i glasače, jednom riječju – obična obmana i manipulacija“, dodala je.

Mondo.ba ne dozvoljava plaćene političke oglase, ali kao i drugi mediji objavljuju informacije o izborima i kandidatima.

„Ne može se pobjeći od činjenice da mediji pojedine događaje ili izjave - koji se vjerovatno mogu svrstati u političku kampanju - tretiraju kao vijesti i objavljuju ih, pa tako i mi. U posljednje vrijeme objavljivali smo zvanična imena kandidata za načelnike i gradonačelnike, vijest o sloganu jedne političke partije, vijest o video spotu jedne druge partije itd. jer je naša urednička procjena bila da su to informacije koje su važne, informativne, ili čak zabavne, iako je politika u pitanju”, govori Željko Svitlica, urednik informativne redakcije u Mondo.ba.

Kaže da je često teško razaznati šta je zloupotreba, a šta redovna aktivnost određenog političara, posebno kada je u pitanju neko ko obavlja važne funkcije na nekom nivou vlasti. Poznato je, kaže, da mnogi mediji u izbornoj godini planiraju i uspijevaju da ostvare određenu finansijsku dobit iz činjenice da političke stranke i kandidati imaju veću potrebu za reklamnim oglašavanjem.

„CIK je trebalo da propiše sankcije i za medije koji služe kao platforma za preuranjenu kampanju. Međutim, lično smatram da bi jači efekat proizvelo ako bi politički subjekti bili oštrije kažnjeni kako bi se njihovo ponašanje suzbilo i kada bi se jasnije definisalo šta su mediji i ko je medij”, kaže on.