Nedozvoljeno plaćeno političko oglašavanje na društvenim mrežama u BiH

Nedozvoljeno političko oglašavanje na društvenim mrežama u BiH

Nedozvoljeno plaćeno političko oglašavanje na društvenim mrežama u BiH

Društvene mreže imaju svoja pravila ali odgovornost za poštivanje Izbornog zakona je na CIK-u i kandidatima.

Ilustracija: Midhat Ajanović Ajan

Oglašavanje programa i kandidata za izbore u Bosni i Hercegovini (BiH) je zabranjeno prije zvaničnog početka izborne kampanje, što uključuje i plaćeno političko oglašavanje na društvenim mrežama. U prethodnim izbornim kampanjama zabilježeno je kršenje ovog pravila, a po svemu sudeći, ni ova godina neće biti izuzetak.

Lokalni izbori u BiH su raspisani 8.5.2024. i zakazani za 6.10.2024. godine. Političko oglašavanje za kampanje i kandidate, uključujući plaćeno i neplaćeno, dozvoljeno je u periodu od 30 dana prije dana održavanja izbora. Društvene mreže su u proteklim godinama često bile prostor gdje se ovo pravilo kršilo.

Na prethodnim izborima, na primjer, kandidati političke partije Demokratski narodni savez (DNS) su kažnjeni s više hiljada maraka zbog političkog oglašavanja na Facebooku prije zvaničnog početka izborne kampanje.

Pravila društvenih mreža za političko oglašavanje

Prema podacima sa stranice Ahrefs, Facebook je najpopularnija društvena mreža u BiH, a među 100 najposjećenijih web stranica nalaze se i YouTube, X (prijašnji Twitter) i TikTok. Važno je istaći da ovi podaci ne uključuju pristup društvenim mrežama putem mobilnih aplikacija, što znači da je ovo samo jedan od pokazatelja popularnosti društvenih mreža u BiH.

Sve spomenute mreže imaju svoja pravila za plaćeno političko oglašavanje. Na TikToku, na primjer, plaćeno političko oglašavanje je potpuno zabranjeno.

“Ne dozvoljavamo uključivanje političkog sadržaja u bilo kojem obliku oglašavanja, proširujući ovu zabranu na članove političkih organizacija i na nepolitičke oglašivače koji izražavaju političke stavove”, navodi se na stranici TikToka.

Međutim, korisnici mogu slobodno dijeliti politički sadržaj na organski način, odnosno bez plaćanja za povećanje dosega, sve dok je u skladu s pravilima zajednice na ovoj društvenoj mreži.
 
X, nekadašnji Twitter, prošle godine je ukinuo zabranu plaćenog političkog oglašavanja nakon što ga je preuzeo milijarder Elon Musk. Prethodna filozofija kompanije pod vodstvom Jacka Dorseyja bila je da “doseg političke poruke treba zaslužiti, a ne kupiti”. Sada su politički plaćeni oglasi dozvoljeni u određenim zemljama. Bosna i Hercegovina nije među zemljama u kojima je oglašavanje na X-u omogućeno, stoga ne trebamo očekivati plaćene političke oglase na ovoj platformi za predstojeće izbore, osim ako ih oglašivači ne plasiraju iz drugih zemalja.
Kompanija Meta, koja upravlja Facebookom, Instagramom i aplikacijom za poruke WhatsApp, koja se sve više doživljava kao društvena mreža, uvela je u maju 2018. godine biblioteku plaćenih oglasa Ad Library, prvobitno nazvanu Ad Archive u SAD-u. Ova platforma je razvijena kao odgovor na rastuću zabrinutost za transparentnost i odgovornost u digitalnom oglašavanju, posebno nakon predsjedničkih izbora u SAD-u 2016. godine, koji su naglasili probleme upotrebe društvenih mreža za politički uticaj, uključujući strano miješanje i širenje dezinformacija.

Ad Library je osmišljen da omogući veću transparentnost oglašavanja na Facebooku i Instagramu tako što dozvoljava svima da, bilo da su prijavljeni na Facebook ili ne, vide aktivne i arhivirane oglase na ovim platformama. Ova funkcija nudi detaljne informacije o oglasima koji se tiču politike i pitanja od nacionalnog značaja, uključujući podatke o tome ko je finansirao oglas, koliko je novca potrošeno, demografiju dosegnute publike, te trajanje oglašivačke kampanje.

Odgovornost na političkim kandidatima i CIK-u

Ministar odbrane BiH Zukan Helez, na primjer, redovno koristi opciju plaćenih oglasa za promociju svojih aktivnosti. Iako se Helezova stranica predstavlja kao zvanična stranica ministra odbrane, preko Ad Library se može vidjeti da te oglase ne finansiranju državne institucije, već njegova politička stranka Socijaldemokratska partija (SDP). Ovi oglasi, međutim, ne prikazuju nikakvu kampanju ni kandidaturu.

Foto: Screenshot, Meta Ad Library, primjer izgleda dostupnih podataka

Hasan Kamenjaković, glasnogovornik organizacije Pod lupom, ističe da Ad Library pruža određenu olakšicu i alat za sistematičan pristup prikupljanju plaćenih oglasa.

“Za prošle izbore na ovaj način smo uočili oko 150 plaćenih oglasa i poslali smo prijave za 33 politička subjekta”, rekao je Kamenjaković za Mediacentar.

Ipak, unatoč napretku u transparentnosti i dalje postoje izazovi. Na primjer, iako svi oglasi koje Meta obradi prolaze kroz sistematski pregled prije objavljivanja na Facebooku ili Instagramu, taj proces u velikoj mjeri zavisi od automatizovane tehnologije koja primjenjuje standarde oglašavanja na milione oglasa unutar Meta platformi.

“Ne znam koliko se možemo potpuno osloniti na automatizirane sisteme osim što je Meta svojim postupcima natjerala veliki broj ljudi, uključujući i novinare i novinarke, da na kraju verifikuju svoje profile kako bi mogli da promovišu oglase o politici i društvenim pitanjima na stranicama kojima upravljaju. Ovakva situacija je dovela do toga da imamo dobar pregled potrošnje po specifičnim profilima ali nemamo informacije koliko oglasa nisu odobrili zbog nepoštovanja Facebook i Instagram pravila. Često se desi da prvi put sistem ne želi da odobri oglas pa tek nakon dodatnog pregleda oglas bude odobren”, rekao je za Mediacentar Feđa Kulenović, stručnjak iz oblasti informacijskih nauka.

Ovo također znači da ne postoji mogućnost da se vidi koliko novca su političke stranke ukupno potrošile na oglašavanje na društvenim mrežama. Ove informacije moguće je pronaći u finansijskim izvještajima koji se predaju Centralnoj izbornoj komisiji (CIK), a koji uključuju segment posvećen finansiranju izborne kampanje. Međutim, ti izvještaji nisu javno dostupni već im je moguće pristupiti samo na zahtjev te onda dobiti uvid u spomenute dokumente.

U Metinom sistemu oglasi koji se tiču izbora ili politike moraju proći autorizaciju i moraju nositi oznaku "plaćeno od" ako oglas sadrži bilo koji od sljedećih elemenata: zagovaranje političara, kandidata ili političke stranke; ime političke figure, političara ili kandidata za javnu funkciju; njihovu sliku ili spominjanje političke titule (npr. "poslanik" ili "ministar").

Meta nema sistem za kontrolu specifičnih pravila pojedinačnih zemalja, poput pravila o preuranjenoj kampanji.

"Odgovornost je na oglašivačima da razumiju i poštuju sve važeće lokalne zakone i propise", izjavio je za Mediacentar Ben Walters, menadžer za komunikaciju politika Mete za regiju EMEA (Evropa, Bliski Istok i Afrika).

Odgovornost za sankcionisanje oglašivača u ovom slučaju leži na CIK-u. Ipak, ukoliko oglašivači, poput Heleza, ne predstavljaju izborne programe niti se eksplicitno identificiraju kao kandidati, takve aktivnosti se ne mogu tretirati kao dio predizborne kampanje niti kao kršenje izbornih pravila. Međutim, primjeri iz Meta Ad Libraryja pokazuju da se neki oglasi već sada mogu tumačiti kao predizborni. Na primjer, član SDP-a Haris Hodžić iz Zavidovića pokrenuo je 15.6.2024. sponzorisani oglas u kojem se spominje njegov stranački kolega Benjamin Sinanović kao kandidat za gradonačelnika Zavidovića. U oglasu se navodi da mu je iz Javnog preduzeća Ceste FBiH obećana "značajna finansijska podrška u narednom periodu", što insinuira potencijalne projekte iz njegovog izbornog programa.

Kako prijaviti slučajeve zabranjenog političkog oglašavanja

Bosanskohercegovački izborni sistem je u skorije vrijeme napravio određene korake prema tehnološkom napretku, a to se odražava i na izmjene Izbornog zakona, gdje su društvene mreže sada izričito definisane i spomenute u tri člana zakona, kao i u Pravilniku o medijskom predstavljanju.

“Ti oblici izbornih nepravilnosti počeli su se aktivnije bilježiti od 2020. godine, kada su počele i prve sankcije za plaćeno političko oglašavanje. U BiH je bila malo specifična situacija, s obzirom na to da smo do posljednjih izmjena i dopuna Izbornog zakona bili ograničeni samo na ove neke plaćene oblike političkog oglašavanja gdje je bilo lakše dokazati da su se one desile. S druge strane smo imali potpuno vođenje političke kampanje, ali za njega nije bilo prostora da se sankcioniše, upravo zbog te neke sive zone Izbornog zakona. Sada imamo definisanu preuranjenu izbornu kampanju, koja traje od raspisivanja izbora pa sve do samog izbornog dana. Što se tiče političkog oglašavanja na društvenim mrežama, to je nešto što je već kontinuirano i za šta imamo već i sankcije”, kaže Kamenjaković.

Građani i građanke koji uoče slučajeve plaćenog političkog oglašavanja na društvenim mrežama mogu ih prijaviti CIK-u ili Koaliciji Pod lupom.

“Građani uvijek mogu prijaviti nama. Mi imamo besplatan broj telefona na koji mogu da zovu: 080 05 05 05. Sve izborne nepravilnosti također mogu prijavljivati putem naše web stranice. Građani nam se javljaju i na društvene mreže i putem generalnog telefona. Sve prijave su dobrodošle”, navodi Kamenjaković.

Organizacija Pod lupom sve prijave prosljeđuje CIK-u. Građani i građanke se mogu i direktno obratiti ovoj instituciji.

“Svi prigovori, sve prijave mogu se nama dostaviti elektronski na email adresu kontakt@izbori.ba. Nešto što nije naša nadležnost, mi ćemo proslijediti na nadležnost, ako je to nadležnost niže općinske komisije, odnosno općinske ili gradske izborne komisije. Recimo ova preuranjena kampanja je u prvom stepenu nadležna općinska izborna komisija a mi smo u drugom stepenu”, objašnjava Maksida Pirić, glasnogovornica CIK-a.

Postupak se nastavlja tako što se od prijavljenih kandidata ili stranaka traži da se izjasne o prijavi.

“Prvo mora biti naznačeno da je plaćeni oglas, da imamo screenshot te objave i da nalog pripada političkoj stranci ili kandidatu. Nakon toga i, ako dobijemo prijavu takvu, tražimo izjašnjenje od kandidata ili stranke protiv kojih je podnesena prijava. Oni se izjašnjavaju o navodima, jesu li izvršili plaćanje, da se izjasne po prigovoru. Nakon toga, u zavisnosti od njihovog izjašnjenja, mi dalje nastavljamo postupak”, kaže Pirić. Ovaj proces ostavlja prostor za moguće zloupotrebe.

“Desi se da nekad neko kaže da to nije njegov nalog, a mi ne možemo dokazati da je plaćeno. A pojedinačno ne možete od Facebooka dobiti potvrdu”, pojašnjava Pirić.

Nedovoljna suradnja platforme Meta sa državnim organima pokazuje potrebu za intenzivnijim zagovaračkim aktivnostima prema društvenim mrežama. Ovaj problem se vidi i na primjeru YouTubea.

Političko oglašavanje na YouTubeu reguliše se preko Googleove platforme. Ipak, Googleov nadzor političkog oglašavanja primjenjuje se samo u zemljama gdje su takvi zahtjevi zakonski definisani i obavezni. U ostalim zemljama, političko oglašavanje tretira se kao i svaki drugi vid oglašavanja.

“U BiH niko ne govori o uključivanju ovih obaveza u izborne regulative. Da bi se poboljšao odnos velikih tehnoloških kompanija prema ovom pitanju mora postojati uključenost vlasti u ovaj proces a ne samo pasivno čekanje da neka privatna kompanija zauzme društveno odgovoran stav. Politika društvenih mreža je takva da će se oni baviti ovim pitanjima samo ako moraju”, ističe Feđa Kulenović.

Iako je zakonodavstvo u BiH napredovalo u regulaciji ovih pitanja, još uvijek ima prostora za poboljšanja.

Pirić navodi da do sada nisu zabilježeni slučajevi plaćenog političkog oglašavanja za predstojeće izbore.

“Nisam primijetila sad da je došla neka prijava, da je bio neki plaćeni oglas na mrežama. Jer ne može se sve podvesti pod zabranjeno. Neke aktivnosti funkcionera gdje se ne naznačava kandidatura i tako dalje ne mogu se povezati s ovom kampanjom. Samo ono što se tiče promocije kandidata i programa za izbore”, dodala je.

S druge strane, Hasan Kamenjaković ističe da već postoje naznake nedozvoljenog plaćenog oglašavanja na društvenim mrežama za ove izbore, te da neke partije već uveliko vode kampanju na društvenim mrežama.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.