BH novinari: Ratni zločini nad novinarima u BiH nikad nisu procesuirani
BH novinari: Ratni zločini nad novinarima u BiH nikad nisu procesuirani
Udruženje pozvalo nadležne da istraže i sankcioniraju napade i prijetnje nad novinarima.
foto: Screenshot EU Council / Twitter
Povodom 2. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima, Upravni odbor BH novinara pozvao je nadležne policijske i pravosudne organe u Bosni i Hercegovini (BiH) da sa mnogo više posvećenosti, profesionalne odgovornosti i u skladu sa zakonskim propisima istraže i sankcioniraju napade, prijetnje i druga krivična djela počinjena prema novinarima i svim drugim medijskim radnicima.
Iz Udruženja su naveli da se tek 25,4 posto slučajeva prijavljenih Liniji za pomoć novinarima (FMHL) riješi u korist novinara, što govori o ukorijenjenoj praksi nekažnjivosti napada nad novinare i drugih oblika kršenja njihovih prava.
“Izostanak pravde u ovim slučajevima ne samo da destabilizira novinarsku profesiju, već doprinosi prihvatanju i jačanju kulture nekažnjivosti kao modela ponašanja pojedinaca i društva prema medijskim profesionalcima/kama, naročito onima koji rade u nezavisnim medijima i kritički izvještavaju o temama od javnog interesa”, navedeno je u saopštenju.
Visokom stupnju nekažnjivosti u postratnom periodu, treba dodati i podatak da država BiH i njeni entiteti: Federacija BiH i Republika Srpska (RS) nisu kaznili ratne zločine prema novinarima počinjene u periodu 1992-1995. Iz Udruženja su naveli da u tom periodu je mučki ubijeno, stradalo tokom granatiranja ili nestalo, 80 novinara i novinarki, među kojima je bilo i deset stranih državljana, a nijedan od ovih zločina nije adekvatno istražen niti su počinitelji kažnjeni.
BH novinari su u junu ove godine predali Tužiteljstvu BiH spisak novinara i novinarki ratnih žrtava, te još jednom ih pozvali da pokrenu istrage i stvore uvjete za procesuiranje i ovih djela ratnog zločina.
“Mi imamo listu od 80 novinara ubijenih, stradalih u ratnim dejstvima i nestalih za područje cijele BiH i to sa imenima, mjestima i godinom stradanja. Za neke nismo utvrdili okolnosti stradanja, za neke jesmo, za jedan broj slučajeva nemamo godinu stradanja jer nemaju srodnika a iz medija je navedeno da su poginuli”, rekla je Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinara.
Upravni odbor BH novinara podsjeća i na pokušaj ubistva Željka Kopanje, vlasnika Nezavisnih novina iz Banje Luke u oktobru 1999. godine, kada je eksplodirala bomba ispod njegovog autobobila a on sam dobio teške tjelesne povrede. Kopanja je umro 2016. godine ne dočekavši okončanje istrage ovog atentata i kažnjavanje počinilaca.
Rekli su da je pozitivan korak u efikasnijem sankcioniranju nasilja prema novinarima u BiH napravljen kroz imenovanje „kontakt tačaka“ – osoba u tužiteljstvima i policiji nadležnim za prijavu napada i vođenje istraga po službenoj dužnosti.
“Upravni odbor BH novinara skreće pažnju da visok stupanj nekažnjivosti navedenih djela neće moći zaustaviti (samo) odgovorni pojedinci, već se mora raditi na tome da cjelokupni pravosudni sistem prihvati vladavinu prava kao svoju profesionalnu vrijednost, a kažnjavanje zločina prema novinarima/kama ne samo kao zakonsku, nego i moralnu obavezu”, navadeno je u saopštenju.
Upravni odbor BH novinara poziva sve novinare, urednike i druge medijske radnike da prijavljuju svaku prijetnju i svaki oblik nasilja Liniji za pomoć novinarima (FMHL), policiji i tužilaštvima ili svima zajedno. Dodali su da višedecenijsko nasilje prema novinarima je moguće zaustaviti stalnim prijavljivanjem slučajeva i privođenjem pravdi njihovih počinitelja.
___
Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.