Ministarstvo pravde Albanije objavilo je prijedlog amandmana na zakon o pravu na informacije koji izazivaju bojazan da će mediji imati problema u dobijanju informacija koje su ključne za njihov rad, piše Dnevni evropski servis (DES).

 

Prema prijedlogu koji je stavljen na javnu raspravu, u zakon se uvodi novi član o tzv. uvredljivim pitanjima koji javnim institucijama daje pravo da zahtjev za informacijama okarakterišu kao uvredljiv i da zato odbiju da odgovore.

 

"Kada je zahtjev za informacijama jasno uvredljiv, posebno ako se ponavlja, organ javne vlasti može da odluči da se upravni postupak prekine bez konačne odluke. Teret dokazivanja uvredljive prirode pitanja je na organu javne vlasti", navodi se u prijedlogu i ukazuje da se problem može iznijeti povjereniku za pravo na informisanje.

 

Ono što brine neke zainteresovane strane u medijima, jeste to što nije data tačna definicija šta su uvredljivi zahtjevi, prenosi Exit.al.

 

Važeći albanski zakon o pravu na informacije napisan je uz međunarodnu pomoć i usvojen u parlamentu 2014. Vlada Albanije tvrdi da taj zakon treba da bude izmijenjen kako bi se spriječio pravni vakuum koji bi mogao da nastane izradom novih zakona u oblasti zaštite podataka.

 

Mediji međutim, kako navodi DES, nisu uvjereni u to. Flutura Kusari iz Evropskog centra za slobodu medija rekla je za BIRN da bi promjene mogle dodatno da otežaju pristup informacijama.

 

"Nema pouzdanog dokaza da neko u Albaniji zloupotrebljava pravo na pristup informacijama. Činjenice ukazuju na suprotno", rekla je Kusari.

 

Prema njenim riječima, amandmani su još jedan pokušaj da se zatvore javne institucije, a novinari onemoguće da pozivaju vlasti na odgovornost.

 

Advokatica Res Publike Irena Dule slaže se da problem nije kako vlasti postupaju sa uvredljivim zahtjevima, već kako se bave osnovnim zahtjevima.

 

Amandmanima je takođe predviđeno smanjenje kazni za institucije koje ne odgovore na zahtjev za informacije. Kazne će biti smanjene za dvije trećine, na oko 420 eura.

 

Novinari kažu da im pristup informacijama koče institucije, a da stvar komplikuje to što povjerenik sporo reaguje i izriče veoma malo kazni.

 

Pored toga, u novom izvještaju Evropske komisije ocijenjeno je da Albanija nije zabilježila napredak po pitanju slobode medija i da "ostaje značajno da se obezbijedi da mediji imaju direktan i transparentan pristup vladinim institucijama i njihovim aktivnostima".

 

U međuvremenu je vlada nedavno potvrdila povlačenje paketa zakona protiv klevete iz parlamenta.

 

Između ostalog, tim paketom je predviđeno da svi online mediji budu pod jurisdikcijom tijela koje bi moglo da kažnjava medij za koji smatra da krši neko od prilično nejasnih pravila. Kazne bi se određivale bez suda.

 

Vladin portparol je za Euractiv rekao "da (paket) nije bio na dnevnom redu više od godinu i da se sada formalno povlači".

 

Snažno protivljenje tom paketu izrazili su Evropska komisija, Venecijanska komisija Vijeća Evrope i brojne lokalne i međunarodne medijske i organizacije za zaštitu prava koje su ga nazvale drakonskim i ocijenile da bi značajno uticao na albanski medijski prostor.

 

Taj zakon izglasala je socijalistička većina 2020. ali je tadašnji predsjednik Ilir Meta stavio veto na njega i vratio ga poslanicima. Na dnevnom redu parlamenta bio je više od dvije godine, gdje je vladajuća većina mogla da ga usvoji u svakom trenutku.

 

Predstavnica OEBS za slobodu medija Teresa Ribeiro pozdravila je povlačenje paketa zakona.

 

"Zadovoljna sam što vlada Albanije povlači kontroverzne zakone o medijima, poznate kao paket protiv klevete, sa dnevnog reda. Svi medijski zakoni moraju da garantuju slobodu medija u skladu sa obavezama iz OEBS i drugim međunarodnim standardima", napisala je Ribeiro na Twitteru.

 

Međutim, kako piše DES, da razloga za brigu i dalje ima, pokazuju novi amandamni na zakon o slobodnom pristupu informacijama.

 

Izvor: Dnevni evropski servis