Ako ne smatrate da već pišete savršeno, pokušajte pratiti jednostavna upustva za bolje novinsko izražavanje, koja ste možda zaboravili. Kako što efikasnije manipulisati nacrtom teksta? Koji koraci će vam pomoći u revidiranju? Koja će vam sredstva u ovome obilno pomoći?

Izvor: www.Notrain-Nogain.org

Savjeti za pisanje prvog nacrta

1. Pišite dok istražujete. Istraživanje i pisanje su dio jednog te istog procesa, a ako odmah počnete pisati, time ćete pomoći i pisanje i istraživanje.

2. Ako vam je problem početi, napišite jednostavnu izjavnu rečenicu: “Ovo je priča o istoriji Univerziteta u Ryersonu”. Da, to je dosadno. Ali, ostavite je tu gdje jeste. Idite dalje i ispričajte ostatak priče. Vjerovatno će vam najbolji početak pasti na pamet još prije nego što završite. Ponekad je uvod posljednja stvar koju pišete.

3. Unaprijed napišite jednostavnu skicu. Organizujte svoje bilješke na isti način na koji organizujete priču.

4. Što je moguće više, pišite bez bilješki.

5. Naglas čitajte napisano.

6. Pomozite čitaocu da predstavi sebi ljude i događaje o kojima pišete.

7. Svaki put prije pisanja utvrdite slabost u sopstvenom pisanju. Skoncetnrirajte se na nju u ovom tekstu. Ovaj put, pretvorite je u svoju jaku stranu.

8. Imajte na umu publiku. Ovo će odrediti koliko ćete pisati, kojim tonom, kako se organizovati, u stvari sve što se tiče rada.

9. Pokušajte se ograničiti na jednu stranicu. Ako ne možete, razmislite na koji način možete rezimirati ideje sa prve stranice. Ako ne možete rezimirati ideje sa prve stranice, pokušajte uraditi dvije stvari na prvoj stranici: otkriti o čemu je ovaj tekst i reći nešto tako zanimljivo ili tako ubjedljivo ili tako intrigantno, da ja naprosto moram okrenuti stranu. U protivnom, ja to jednostavno neću učiniti.

10. Ne pišite ni riječ više nego što je potrebno.

Koraci u revidiranju teksta

1. Pročitajte ga naglas. Ovo će vam možda pomoći da pronađete riječi koje ste omaškom ispustili. Pomoći će vam da utvrdite koje rečenice su predugačke. Pomoći će vam da otkrijete i rafinirate ton i ritam svog pisanja.

2. Skratite. Pogledajte možete li skratiti svaku rečenicu za jednu riječ, a da ne oštetite rečenicu. Na svakoj strani pronađite jednu rečenicu ili izraz koje bezbolno možete izbaciti.

3. Proširite. Utvrdite pitanja na koja niste odgovorili. Da li će čitalac postaviti ta pitanja? Da li bi trebalo da na njih odgovorite, ili ih bar pomenete?

4. Podsmjehnite se. Pogledajte svoj rad sa smiješne strane. Da li je ton pretenciozan? Da li je rječnik pretjerano uzvišen ili previše jednostavan? Da li se u njega uvukla dvoznačnost? Da li je izlišno to što pišete?

5. Potražite kritiku. Zamolite prijatelja čijem pisanju se divite da vas kritikuje. Možda vam i najgori pametnjaković iz vašeg ureda može uštedjeti dosta blamaže tako što će unaprijed primijetiti vaše propuste.

6. Ostavite kako jeste. Ne mijenjajte svoj radi samo radi promjene. Ako ste dobro obradili neku ideju pri prvom pokušaju, ne opterećujte je tako što ćete je pisati ponovo. Ni jednu jedinu promjenu ne unosite, ako ona neće popraviti rad.

7. Napravite pauzu. Vratite mu se kasnije i pročitajte ga novim očima i bistra uma.

8. Razmislite o reorganizaciji. Da li bi neke ideje trebalo grupisati, ili ih drukčije rezimirati? Pokušajte sa sasvim novim pristupom prednjem dijelu. Ako je tako bolje nego ono što ste napisali, preradite ga. Ako nije, razmišljanjem ćete ojačati svoje povjerenje u pristup koji ste već primijenili. Pokušajte sa novim završetkom. Da li je bolji od prvog?

9. Razmislite o tonu. Odgovara li on vašoj publici? Ne želite uvrijediti inteligenciju svojih čitalaca, a ne želite ni pisati iznad granice njihovog razumijevanja.

10. Obratite pažnju ima li žargona i klišea. Zapitajte se da li žargon odgovara vašoj publici. Pogledajte možete li zamijeniti klišee nekim svježim, originalnim obratom ili izrazom.

11. Ispitajte svaki glagol. Da li je to aktivni glagol? Da li je to najživotniji i najadekvatniji glagol? Da li je najprecizniji?

12. Provjerite gramatiku i pravopis.

13. Ponovo provjerite sve činjenice. (Ovo ne znači ponovnu provjeru kod istog izvora. Pogledajte možete li naći dva izvora da potvrde istu činjenicu). Smatrajte svaki broj, datum, ime ili naslov potencijalnom prijetnjom svome kredibilitetu. Provjerite čak i ono što mislite da znate (osim ako nikada ne griješite).

Izvori koji će vam pomoći u pisanju

1. Rječnik. Koristite ga bar jednom u toku pisanja, ne samo kao provjeru pisanja neke riječi nego i zato da vidite njenu definiiciju, što će vam omogućiti da je preciznije i pravilnije upotrijebite.

2. Rječnik sinonima. I njega koristite bar jednom tokom pisanja. Koristite ga zajedno sa rječnikom. Rječnik koristite da biste saznali tonove u značenju, kojih u rječniku sinonima nema. Svi nabrojani sinonimi se ne mogu mijenjati jedan sa drugim. Provjerite nekoliko sinonima u rječniku da biste pronašli najbolju riječ za svoj tekst.

3. Knjiga citata. Često se dešava da se poznati citati pripisuju pogrešnim ličnostima, ili se stavljaju u pogrešan kontekst. Ako koristite citate, radite to ispravno i navedite ime ličnosti koja je to rekla.

4. Knjige o stilovima pisanja i upotrebi riječi.

5. Specijalne rječnike, knjige stilova i ostale izvore sa vašeg područja.

6. Almanah, za brzu provjeru raznovrsnih činjenica.

7. Sredstva koja imate na kompjuteru, kao što su rječnik, rječnik sinonima, provjera pravopisa i gramatike. Vodite računa da stolni rječnici mogu dati detaljnije definicije ili veći spisak sinonima. Takođe treba da znate da gramatički softver sadrži velike analitičke mogućnosti, ali ni malo zdravog razuma ili smisla za stil, ritam i ton. To je ono što ćete uraditi vi. A kontrola spellovanja će propustiti neku pogrešno napisanu riječ, ako ona odgovara značenju neke druge riječi u rječniku.

8. Spisateljski izvori na internetu. Pretražujte web i tražite korisne strane. Obilježite najkorisnije među njima. Možete početi od strane Nebraska Writing Center, http://mockingbird.creighton.edu/NCW

9. Igre. Igrajte scrabble, hangman, wheel of fortune i ostale igre sa riječima, da biste proširili sopstveni rječnik i podstakli interesovanje za riječi. Rješavajte ukrštene riječi.

10. Prijatelji, kolege, ostali pisci. Zamolite nekog pisca kojeg cijenite da pročita vaš rad i iskreno vam kaže šta o njemu misli – šta mu se u njemu sviđa, a šta ne. Priključite se nekoj grupi pisaca, ili je sami osnujte. 

Steve BUTTRY,radionica za Wordstock, Univerzitet Ryerson, 20. septembar 2003.

steve.buttry@owh.com, www.notrain-nogain.com

Više o autoru: www.poynter.org/profile/profile.asp?user=1795